Razlika između verzija stranice "Olimpijski muzej Sarajevo"

Olimpijski muzej Sarajevo
Olimpijski muzej Sarajevo
Osnovan	8. februar 1984.
Vrsta	Historijski
Direktor	Edin Numankadić
Javni tranzitni pristup	Petrakijina ulica
Veb-sajt	www.okbih.ba

Pregled historije

[pregledana izmjena]

Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 8 juni 2018 u 00:46

Olimpijski muzej Sarajevo otvoren je 8. februara 1984. godine na dan otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara.

Muzej je otvoren s ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga od najvećih sportskih događaja održanog na području Jugoistočne Evrope.^[1]

Od 1984. do 1992. godine Muzej je djelovao u reprezentativnoj vili u centru Sarajeva. 27. aprila 1992. godine zgrada Muzeja je zapeljena i uništeni su mnogi vrijedni eksponati. Spašeni eksponati su ponovno postavljeni u novom Olimpijskom muzeju, 2004. godine, u povodu obilježavanja 20. godišnjice XIV ZOI, koji se nalazi u kompleksu Zetra u prostorijma Olimpijskog komiteta BiH.

Muzej posjeduje dokumentarnu postavku o organizaciji, pripremi i realizaciji ZOI '84 te umjetničku kolekciju doniranih djela umjetnčkih djela, kolekcija Mapa svjetske grafike "Art and Sport" sa djelima umjetnika: Henry Moore, Andy Warhol, Michelangelo Pistoletto, kao i kolekcija savremenih bosanskohercegovačkih umjetnika: Mersad Berber, Boško Kućanski, Mehmed Zaimović i mnogi drugi.^[2]

Zgradu Olimpijskog muzeja projektovao je čuveni češki arhitekta Karlo Paržik kao vilu za sarajevskog advokata i političara Nikolu Mandića 1903. godine i rađena je po uzora na luksuzne evropske vile iz istog perioda.^[3] Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom. Zgrada Olimpijskog muzeja proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kao dio graditeljske cjeline vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici.^[4] Trenutno se obavljaju radovi na rekonstrukciji zgrade. Grad Sarajevo je poduzeo aktivnosti kako bi Muzej bio otvoren prije EYOF-a 2019. koji organizuju Sarajevo i Istočno Sarajevo.^[5]

Literatura

Alma Leka, Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.
Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., Umjetnička galerija BiH, Sarajevo 1987.

Reference

^ Alma Leka, Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.
^ Olimpijski muzej Sarajevo
^ Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., Umjetnička galerija BiH, Sarajevo 1987.
^ Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
^ Oslobođenje - Olimpijski muzej vraća stari sjaj

Vanjski linkovi

Oficijalna stranica

[Leka-1] Alma Leka, Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.

[2] Olimpijski muzej Sarajevo

[3] Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., Umjetnička galerija BiH, Sarajevo 1987.

[4] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

[5] Oslobođenje - Olimpijski muzej vraća stari sjaj

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 27: / Red 27: @@
 | ugrađeno           =
 }}
-'''Olimpijski muzej Sarajevo''' otvoren je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 8. februara [[1984]]. godine.
+'''Olimpijski muzej Sarajevo''' otvoren je 8. februara [[1984]]. godine na dan otvaranja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]].
-Muzej 14. olimpijskih igara otvoren je s ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga od najvećih sportskih događaja održanog na području Jugoistočne Evrope.<ref name=Leka> Alma Leka, ''Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 2012.</ref>
+Muzej je otvoren s ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga od najvećih sportskih događaja održanog na području [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]].<ref name=Leka> Alma Leka, ''Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 2012.</ref>
-Od 1984. do 1992. godine Muzej je djelovao u reprezentativnoj vili u centru Sarajeva, koju je čuveni češki arhitekta [[Karlo Paržik]] projektovao kao vilu za sarajevskog advokata i političara Nikolu Mandić. 27. aprila 1992. godine zgrada Muzeja je zapeljena i uništeni su mnogi vrijedni eksponati. Spašeni eksponati su ponovno postavljeni u novom Olimpijskom muzeju, 2004. godine, u povodu obilježavanja 20. godišnjice XIV ZOI, koji se nalazi u kompleksu Zetra u prostorijma [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta BiH]].
+Od 1984. do 1992. godine Muzej je djelovao u reprezentativnoj vili u centru Sarajeva. 27. aprila 1992. godine zgrada Muzeja je zapeljena i uništeni su mnogi vrijedni eksponati. Spašeni eksponati su ponovno postavljeni u novom Olimpijskom muzeju, 2004. godine, u povodu obilježavanja 20. godišnjice XIV ZOI, koji se nalazi u kompleksu [[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] u prostorijma [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta BiH]].
 Muzej posjeduje dokumentarnu postavku o organizaciji, pripremi i realizaciji ZOI '84 te umjetničku kolekciju doniranih djela umjetnčkih djela, kolekcija Mapa svjetske grafike "Art and Sport" sa djelima umjetnika: Henry Moore, [[Andy Warhol]], [[Michelangelo Pistoletto]], kao i kolekcija savremenih bosanskohercegovačkih umjetnika: [[Mersad Berber]], [[Boško Kućanski]], [[Mehmed Zaimović]] i mnogi drugi.<ref> [http://www.okbih.ba/new/text.php?id=6 Olimpijski muzej Sarajevo]</ref>
+Zgradu Olimpijskog muzeja projektovao je čuveni češki arhitekta [[Karlo Paržik]] kao vilu za sarajevskog advokata i političara Nikolu Mandića 1903. godine i rađena je po uzora na luksuzne evropske vile iz istog perioda.<ref> Ibrahim Krzović, Arhitektura  Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetnička galerija BiH]], Sarajevo 1987.</ref>  Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom. Zgrada Olimpijskog muzeja proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] kao dio graditeljske cjeline vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici.<ref> [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3075 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ]</ref> Trenutno se obavljaju radovi na rekonstrukciji zgrade. Grad Sarajevo je poduzeo aktivnosti kako bi Muzej bio otvoren prije EYOF-a 2019. koji organizuju Sarajevo i Istočno Sarajevo.<ref> [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/olimpijski-muzej-vraca-stari-sjaj Oslobođenje - Olimpijski muzej vraća stari sjaj]</ref>
 == Literatura ==
-* Alma Leka, ''Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 2012.
+* Alma Leka, Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.
+* [[Ibrahim Krzović]], Arhitektura  Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetnička galerija BiH]], Sarajevo 1987.
 == Reference ==