Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m rekategorizacija using AWB
Red 22: Red 22:
Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u [[Čakovec|Čakovcu]], u [[Međimurska županija|Međimurju]], na sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]]. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban [[Juraj V Zrinski]], umro je 1626. godine u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja [[Bratislava]] u Slovačkoj), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.
Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u [[Čakovec|Čakovcu]], u [[Međimurska županija|Međimurju]], na sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]]. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban [[Juraj V Zrinski]], umro je 1626. godine u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja [[Bratislava]] u Slovačkoj), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.


Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti [[1664]]. godine.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti [[1664]]. godine.


Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski.
Red 53: Red 53:
[[Kategorija:Zrinski|Nikola]]
[[Kategorija:Zrinski|Nikola]]
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Hrvatski vojskovođe]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]]
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]]

Verzija na dan 2 juli 2018 u 14:34

Nikola

Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec, 18. novembar 1664, hrvatski plemić iz porodice Zrinski.

Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban Juraj V Zrinski, umro je 1626. godine u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja Bratislava u Slovačkoj), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.

Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti 1664. godine.

Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski.

Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Također je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.

Godine 1661. izgradio je blizu ušća rijeke Mure u Dravu modernu tvrđavu Novi Zrin. Osmanlije su tokom iduće tri godine nekoliko puta pokušali da je zauzmu, ali im to nije uspjelo. Početkom juna 1664. brojna vojska pod komandom velikog vezira Fazil Ahmed-paše Ćuprilića opsjela ju je i nakon gotovo mjesec dana duge opsade zauzela, te lagumima razvalila.

Povelja gradu Čakovcu koju je 1638. potpisao Nikola Zrinski zajedno sa bratom Petrom

Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim Vašvarskim mirom, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. Pokopan je u kapeli Pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni kod Čakovca.

Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin Adam Zrinski, kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana.

Također pogledajte

Vanjski linkovi