Razlika između izmjena na stranici "Sjenica (Srbija)"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 149 bajtova ,  prije 1 godinu
 
Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni sa svojim planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima predstavlja iznenađenje ne samo za onoga ko se po prvi put upoznaje sa ovim krajem, već i za dugogodišnje istraživače, kojima svaki novi boravak na Pešteri donosi nova saznanja, uzbuđenja i emocije. U okolini Sjenice nalaze se planine: [[Jadovnik]] (1734m), [[Zlatar]] (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), [[Javor]] (1520m) i [[Golija]](1833m). Ima dosta smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen je moderan ski-lift.
[[Datoteka:Мост на реци Увац - Жвале.jpg|mini|desno|270px|Stari most na rijeci Uvac 1975. godine. Danas se nalazi na dnu jezera.]]
 
Na Sjeničko-pešterskoj visoravni preovladavaju krečnjački tereni pa ima dosta razvijenih kraških oblika reljefa. Kao osobene prirodne ljepote i rijetkosti izdvajaju se: jame (Bezdan, Suho Polje i Turski Vrh) i pećine od kojih su najpoznatije Tubića pećina i Ušačka pećina. Okolina je bogata rijekama, sa prelijepim vodopadima i slapovima (Skudline i Uvac) i raznovrsnom ribom (mladicom, pastrmkom, lipljenom, krkušom i drugima). Vapa spada u rijeke bogatije ribom. U blizini Sjenice nalazi se i vještačko jezero Uvac dugačko 20km. Peštersko polje (lokalni naziv za pećine su pešteri otuda i naziv Pešter) je posebna prirodna ljepota. Najveće je polje u [[Sandžaku]] (50 kvadratnih kilometara) i najviše (oko 1100m iznad mora) kraško polje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]].
 

Navigacija