Razlika između verzija stranice "Zlatko Topčić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
Red 45: Red 45:
Roman Završna riječ (2011) je preveden na francuski (''Le mot de la fin'', M.E.O. Edition, [[Bruxelles]], 2016).<ref>{{cite web|url=https://www.faktor.ba/vijest/meunarodno-priznanje-za-roman-bh-pisca-zlatka-topcica-zavrsna-rijec-od-sada-i-na-francuskom-jeziku-205591|title=Međunarodno priznanje za roman bh. pisca Zlatka Topčića: “Završna riječ“ od sada i na francuskom jeziku|work=faktor.ba|date=24. 1. 2016|accessdate=11. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/zlatku-topcicu-nagrada-hasan-kaimija/120607134|title=Zlatku Topčiću nagrada "Hasan Kaimija"|work=klix.ba|date=7. 6. 2012|accessdate=23. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://reprezent.ba/index.php/vijesti/bosanski-petrovac/3444.html|title=ReprezenT - Održani Četrnaesti dani Skendera Kulenovića|work=reprezent.ba|date=12. 10. 2012|accessdate=23. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/zlatko-topcic--pisem-o-bivsim-ljubavima-jer-se-jedino-njih-zelim-sjecati-u-svome-zivotu/996242/|title=Pišem o bivšim ljubavima jer se jedino njih želim sjećati u svome životu|work=jutarnji list|date=28. 12. 2011|accessdate=24. 7. 2015}}</ref> Francusko izdanje romana se 2017. godine našlo na prvom mjestu liste bestsellera američkog BookDaily-a ostavivši iza sebe brojne svjetske bestsellere.<ref>{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjizevnost/knjiga-zlatka-topcica-na-prvom-mjestu-book-daily-bestsellera|title=Knjiga Zlatka Topčića na prvom mjestu Book Daily Bestsellera|work=oslobođenje.ba|date=21. 11. 2017|accessdate=21. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/dodijeljene-nagrade-fra-grgo-martic-najboljima-po-7-000-km/131025062|title=Dodijeljene nagrade Fra Grgo Martić, najboljima po 7.000 KM|work=klix.ba|date=25. 10. 2013|accessdate=23. 7. 2015}}</ref>
Roman Završna riječ (2011) je preveden na francuski (''Le mot de la fin'', M.E.O. Edition, [[Bruxelles]], 2016).<ref>{{cite web|url=https://www.faktor.ba/vijest/meunarodno-priznanje-za-roman-bh-pisca-zlatka-topcica-zavrsna-rijec-od-sada-i-na-francuskom-jeziku-205591|title=Međunarodno priznanje za roman bh. pisca Zlatka Topčića: “Završna riječ“ od sada i na francuskom jeziku|work=faktor.ba|date=24. 1. 2016|accessdate=11. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/zlatku-topcicu-nagrada-hasan-kaimija/120607134|title=Zlatku Topčiću nagrada "Hasan Kaimija"|work=klix.ba|date=7. 6. 2012|accessdate=23. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://reprezent.ba/index.php/vijesti/bosanski-petrovac/3444.html|title=ReprezenT - Održani Četrnaesti dani Skendera Kulenovića|work=reprezent.ba|date=12. 10. 2012|accessdate=23. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/zlatko-topcic--pisem-o-bivsim-ljubavima-jer-se-jedino-njih-zelim-sjecati-u-svome-zivotu/996242/|title=Pišem o bivšim ljubavima jer se jedino njih želim sjećati u svome životu|work=jutarnji list|date=28. 12. 2011|accessdate=24. 7. 2015}}</ref> Francusko izdanje romana se 2017. godine našlo na prvom mjestu liste bestsellera američkog BookDaily-a ostavivši iza sebe brojne svjetske bestsellere.<ref>{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjizevnost/knjiga-zlatka-topcica-na-prvom-mjestu-book-daily-bestsellera|title=Knjiga Zlatka Topčića na prvom mjestu Book Daily Bestsellera|work=oslobođenje.ba|date=21. 11. 2017|accessdate=21. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/dodijeljene-nagrade-fra-grgo-martic-najboljima-po-7-000-km/131025062|title=Dodijeljene nagrade Fra Grgo Martić, najboljima po 7.000 KM|work=klix.ba|date=25. 10. 2013|accessdate=23. 7. 2015}}</ref>


Topčić je član [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]], Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini, Međunarodne asocijacije scenarista, Američke asocijacije scenarista i Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u [[London]]u (Chatham House).
Topčić je član [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]], Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini, Međunarodne asocijacije scenarista, Američke asocijacije scenarista, Concordia organizacije i Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u [[London]]u (Chatham House).


Godine 2004. je uvršten na godišnju listu najuticajnijih ljudi u svijetu američkog magazina Marquis Who's Who in the World (Ko je ko u svijetu).
Godine 2004. je uvršten na godišnju listu najuticajnijih ljudi u svijetu američkog magazina Marquis Who's Who in the World (Ko je ko u svijetu).

Verzija na dan 8 novembar 2018 u 21:58

Zlatko Topčić
Rođenje (1955-04-30) 30. april 1955 (68 godina)
Sarajevo, FNRJ
ZanimanjePisac i scenarist
Supružnik/ciAmela Topčić
DjecaKerim Topčić
RoditeljiZaim Topčić
Naila Topčić

Zlatko Topčić je bosanskohercegovački pisac i scenarist. Rođen je 30. aprila 1955. godine u Sarajevu. Dobitnik je raznih domaćih i inostranih nagrada za drame, romane i scenarije. Živi i radi u Sarajevu. Oženjen je Amelom Topčić s kojom ima sina Kerima.

Rane godine

Topčić je rođen 1955. u Sarajevu kao sin književnika Zaima Topčića i Naile Topčić. Njegovi literarni počeci vezani su za pisanje kriminalističkih romana i novela, koje je objavljivao sa 17 godina pod pseudonimom Gold Taucher, a prodani su u nekoliko miliona primjeraka.[1][2]

Biografija

Gimnaziju je završio u Sarajevu, a 1977. godine diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bio je pokretač, glavni i odgovorni urednik lista za književnost Slovo, priređivač panorame bosanskohercegovačke ratne priče na engleskom jeziku Forgotten Country (1997) i antologije članova Društva pisaca Bosne i Hercegovine The Best Of (2000), predsjednik Soros fondacije (Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina), a radio je i na projektima UNESCO-a.

Jedan je od osnivača Društva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. godine i prvi generalni sekretar, a od 2006. do 2010. i član Upravnog odbora. Od 2001. do 2011. bio je direktor i umjetnički rukovodilac Kamernog teatra 55.[3][4] Bio je selektor Internacionalnog teatarskog festivala MESS 2012. godine[5] te predsjednik i član nekoliko žirija, između ostalog 2008, 2012. i 2014. godine za dodjelu nagrade BZK "Preporod" za najbolji dramski tekst i 2015. MESS-a.[6][7][8] Od 2013. do 2016. godine vršio je dužnost generalnog direktora TVSA. Godine 2016. dolazi na poziciju direktora Biblioteke Sarajeva. Član je Komisije za slobodne umjetnike BiH. Predsjednik je Umjetničkog savjeta Narodnog pozorišta u Sarajevu od 2015. godine.

Drame su mu igrane u bosanskohercegovačkim i međunarodnim teatrima.[9][10] Drama Time Out (2002, režija James P. Mirrione) doživjela je praizvedbu na engleskom jeziku i u engleskoj produkciji u Velikoj Britaniji (Wakefield - Bretton Hall, Powerhouse 1; Leeds - West Yorkshire Playhouse, Royal Armouries Museum; London - Gate Theatre, Riverside Studios, 2002) i tako postala prva bosanskohercegovačka drama izvedena u Velikoj Britaniji, a imala je i britansku turneju. Također, izvedena je i u Sjedinjenim Američkim Državama (Broadway), zatim i u Austriji (Beč), premijerno na njemačkom jeziku. Izazvala je veliku pažnju svjetskih medija poput BBC-a.[11]

Njegova prva značajnija djela, zbirka priča Životno pitanje (1981) i roman Čovjek niotkud (1986), su naišla na odličan prijem književne kritike i čitalaca. Novela Ljubavno pismo iz njegove prve knjige zastupljena je u Antologiji poslijeratne bosanskohercegovačke pripovijetke, prevedene na engleski jezik.

Radio Sarajevo emitirao je nekoliko njegovih radio drama: Sretna novogodišnja noć (1977), Intervju (1978), Vanredna situacija (1987), Hodati na vrhovima prstiju (1988), Čezare Lombrozo (1989), Kulin (1990), Listerova mašina (1991), Kako Musa dere jarca (1992) i Stanislavski bi bio zadovoljan (2007). Tri puta je pobijedio na anonimnim konkursima Radio Sarajeva (1978, 1987 i 2007) s dramama Intervju, Vanredna situacija i Stanislavski bi bio zadovoljan.

Producirao je preko četrdeset pozorišnih predstava, a neke od najpoznatijih su kultne hit predstave Žaba, po kojoj je 2017. godine snimljen i igrani film, i Helverova noć, internacionalno najnagrađivanija predstava u historiji bosanskohercegovačkog teatra.[12][13]

Djela su mu prevođena na dvanaest jezika: engleski, njemački, francuski, turski, češki, poljski, bugarski, italijanski, makedonski, švedski, slovenski i albanski jezik. Priče i drame su mu uvrštene u nekoliko domaćih i inostranih antologija. Utemeljitelj je Priznanja "Bosanski stećak" i Nagrade "Nedžad Ibrišimović".[14] Scenarist je četiri dokumentarna filma: Odazivam Ti se, Bože, Krv i mošus, U najboljim godinama i Čudo u Bosni (1995, režija Dino Mustafić).

Napisao je scenarije za igrane realizirane filmove Remake (2003, režija Dino Mustafić), koji je prvi poslijeratni bosanskohercegovački igrani film i Ostavljeni (2010, režija Adis Bakrač).[15][16] Godine 2002. objavio je scenarij Remake kao knjigu. Njegov scenarij za film Ostavljeni (radni naziv: Gola koža)[17] je bio pobjednički scenarij (91 prijavljeni rad iz cijelog regiona) na ex-YU konkursu prvog izdanja CineLinka koji se održavao u okviru 9. Sarajevo Film Festivala (2003).

Njegov roman Košmar (1997) je preveden na turski (Saray Bosna da kabus, Gendas, Istanbul, 1998) i slovenski (Mora, Založba Goga, Novo Mesto, 2003), a roman Dagmar (2013) je preveden na češki (Dagmar, For Prague, Prag, 2017).[18][19][20] Nagradu P.E.N. Centra Austrije je dobio za dramu Ne volim ponedjeljak (2009, režija Christian Papke), koja je kao knjiga, u izdanju Der Österreichische P.E.N. - Club, Beč 2010. godine, štampana u preko jedanaest hiljada primjeraka, na njemačkom jeziku (pod naslovom: I Don't Like Mondays). Predstava je premijerno izvođenje imala na Internacionalnom teatarskom festivalu MESS 2009.[21][22][23]

Roman Završna riječ (2011) je preveden na francuski (Le mot de la fin, M.E.O. Edition, Bruxelles, 2016).[24][25][26][27] Francusko izdanje romana se 2017. godine našlo na prvom mjestu liste bestsellera američkog BookDaily-a ostavivši iza sebe brojne svjetske bestsellere.[28][29]

Topčić je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini, Međunarodne asocijacije scenarista, Američke asocijacije scenarista, Concordia organizacije i Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u Londonu (Chatham House).

Godine 2004. je uvršten na godišnju listu najuticajnijih ljudi u svijetu američkog magazina Marquis Who's Who in the World (Ko je ko u svijetu).

Autor je nezvaničnog teksta državne himne Bosne i Hercegovine.[30] Igrao je u juniorskom timu FK Sarajevo.

Privatni život

Živi u Sarajevu sa suprugom Amelom i sinom Kerimom. Njegov otac Zaim Topčić (1920-1990) je također bio poznati književnik, autor značajnog historijskog romana Zemlja heretika kojeg je profesor Enes Duraković uvrstio u ediciju 100 knjiga bošnjačke književnosti. U općini Ilidža jedna ulica nosi ime Zaima Topčića.

Citati

Rat je rat. Svugdje je težak i krvav, ali Balkanci i u njega unose svoj kolorit i strast. Nekome se, eto, desilo da je bio na pravoj strani. Ali, gospođo, budite bez brige: nije tako daleko dan kada će obje strane postati isto i kada se neće znati koja je od strana bila prava.


U romanu "Čovjek niotkud", 1986.

Filmografija

Pozorišne predstave

  • Kolaps, 1986.
  • Kako Musa dere jarca, 1993.
  • Kulin ban, 1995.
  • Refugees, 1999.
  • Plaža hotel, 2000.
  • Time Out, 2002.
  • Glavom kroz zid, 2004.
  • Pomilovanje traži Radivoje, Radivojev sin, 2006.
  • Sretna nova 1994!, 2006.
  • Ne volim ponedjeljak, 2009.
  • Krokodil Lacoste, 2011.

Radio drame

  • Sretna novogodišnja noć, 1977.
  • Intervju, 1978.
  • Vanredna situacija, 1987.
  • Hodati na vrhovima prstiju, 1988.
  • Čezare Lombrozo, 1989.
  • Kulin, 1990.
  • Listerova mašina, 1991.
  • Kako Musa dere jarca , 1992.
  • Stanislavski bi bio zadovoljan, 2007.

Bibliografija

Zbirke priča

  • Životno pitanje, 1981.
  • Fantastične priče, 1989.
  • Ptica iz drugog jata / A Bird From Another Flock, 1995.
  • Bogumilske legende, 1997.
  • Izabrane priče, 2000.

Romani

Knjige drama

Nagrade

  • Nagrada na anonimnom konkursu Radio Sarajeva za radio dramu Intervju, 1978.
  • Nagrada na anonimnom konkursu Radio Sarajeva za radio dramu Vanredna situacija, 1987.
  • Godišnja nagrada Društva pisaca BiH za najbolju knjigu objavljenu u 1997. godini za roman Košmar, 1998.
  • Nagrada Udruženja filmskih radnika BiH za scenarij Čovjek niotkud (Remake), 1999.
  • Nagrada Ministarstva kulture i sporta za scenarij Remake, 1999.
  • Nagrada Ministarstva kulture i sporta za dramu Time Out, 2000.
  • Nagrada CineLinka (Sarajevo Film Festival) za scenarij Gola koža (Ostavljeni), 2003.
  • Nagrada časopisa TmačaArt za najbolju domaću dramu za Glavom kroz zid, 2004.
  • Nagrada časopisa TmačaArt za najbolju domaću dramu za Sretna Nova 1994!, 2004.
  • Nagrada za najbolji domaći dramski tekst na Festivalu bh. teatara u Brčkom za dramu Glavom kroz zid, 2004.
  • Nagrada BZK "Preporod" za najbolji domaći dramski tekst za dramu Gola koža, 2006.
  • Nagrada na anonimnom konkursu Radio Sarajeva za radio dramu Stanislavski bi bio zadovoljan, 2007.
  • Nagrada za najbolji savremeni tekst na Pozorišnim/kazališnim igrama u Jajcu za dramu Sretna Nova 1994!, 2007.
  • Nagrada P.E.N. Centra Austrije za dramu Ne volim ponedjeljak, 2009.
  • Nagrada BZK "Preporod" za najbolji domaći dramski tekst za dramu Krokodil Lacoste, 2010.
  • Nagrada za najbolji savremeni tekst na Pozorišnim/kazališnim igrama u Jajcu za dramu Krokodil Lacoste, 2011.
  • Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu objavljenu u BiH u 2011. godini za roman Završna riječ, 2012.
  • Nagrada "Hasan Kaimija" za najbolju knjigu objavljenu u BiH u 2011. i 2012. godini za roman Završna riječ, 2012.
  • Nagrada "Fra Grgo Martić" za najbolju knjigu proze objavljenu u 2013. godini za roman Dagmar, 2013.
  • Godišnja nagrada Društva pisaca BiH za najbolju knjigu objavljenu u 2013. godini za roman Dagmar, 2014.
  • Nagrada BZK "Preporod" za najbolji domaći dramski tekst za dramu Ničiji i svačiji, 2017.[31]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Ne treba Sidranu P.E.N., nego P.E.N. nasušno treba Sidrana". stav.ba. 16. 11. 2017. Pristupljeno 5. 1. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Zlatko Topčić, književnik: Vesela književna korupcija ukomponirana u društveni pejzaž". oslobođenje.ba. 11. 9. 2014. Pristupljeno 13. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Kamerni teatar 55 najnagrađivaniji bh. teatar". klix.ba. 3. 7. 2009. Pristupljeno 14. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Topčić: Kamerni teatar 55 potvrdio status regionalno najznačajnijeg teatra". klix.ba. 22. 6. 2006. Pristupljeno 14. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Predstavljene predstave ovogodišnjeg MESS-a". klix.ba. 12. 9. 2012. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Zilhadu Ključaninu uručena nagrada "Alija Isaković"". klix.ba. 11. 12. 2008. Pristupljeno 14. 12. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Nijedna drama na konkursu nije bila dovoljno dobra". klix.ba. 28. 12. 2012. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Laureatu Amiru Bukviću uručena nagrada "Alija Isaković"". klix.ba. 3. 2. 2014. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Večeras: Premijera predstave "Krokodil Lacoste" - Radio Sarajevo". radiosarajevo.ba. 13. 1. 2011. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Događaji koji su obilježili januar 2011. godine". klix.ba. 1. 1. 2012. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Londonski dnevnik bosanskog uspjeha". bhdani.ba. 11. 10. 2002. Pristupljeno 26. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "Najnagrađivanija predstava Kamernog teatra 55, "Helverova noć" 30. i 31. januara". efm.ba. Pristupljeno 11. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ "Uspjeh Mustafićevih predstava u Rumuniji i Italiji". radiosarajevo.ba. 2. 6. 2012. Pristupljeno 11. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  14. ^ "Nagrada "Nedžad Ibrišimović" posthumno dodijeljena Veri Mihić-Jolić". klix.ba. 20. 10. 2017. Pristupljeno 11. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  15. ^ "Družinsko prekletstvo: Zlatko Topčić, scenarist filma "Remake"". mladina.si. 19. 11. 2002. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  16. ^ "U Sarajevu proglašeni najbolji scenariji za dokumentarni, kratkometražni i igrani film". idoconline.info. 6. 6. 1999. Pristupljeno 8. 8. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  17. ^ "Zlatko Topčić: "Sva djeca imaju pravo na sreću"". klix.ba. 8. 12. 2010. Pristupljeno 29. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  18. ^ "Društvo pisaca BiH nagradilo roman "Dagmar" Zlatka Topčića". klix.ba. 23. 12. 2014. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  19. ^ "Zlatko Topčić, književnik: Kada vam se jedna vrata zatvore - zalupe - druga vam se otvore". oslobođenje.ba. 3. 1. 2015. Pristupljeno 24. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  20. ^ "Bez promocije dvaput najbolji". dnevni avaz. 25. 12. 2014. Pristupljeno 24. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  21. ^ "Zlatko Topčić dobitnik austrijske nagrade". infobiro.ba. 17. 2. 2009. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  22. ^ "Nagrada za dramu Zlatku Topčiću". klix.ba. 16. 2. 2009. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  23. ^ "Društvo i ekonomija: Jednoglasno najbolja drama Zlatka Topčića - BalkaniYUm.TV". balkaniyum.tv. 18. 2. 2009. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  24. ^ "Međunarodno priznanje za roman bh. pisca Zlatka Topčića: "Završna riječ" od sada i na francuskom jeziku". faktor.ba. 24. 1. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  25. ^ "Zlatku Topčiću nagrada "Hasan Kaimija"". klix.ba. 7. 6. 2012. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  26. ^ "ReprezenT - Održani Četrnaesti dani Skendera Kulenovića". reprezent.ba. 12. 10. 2012. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  27. ^ "Pišem o bivšim ljubavima jer se jedino njih želim sjećati u svome životu". jutarnji list. 28. 12. 2011. Pristupljeno 24. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  28. ^ "Knjiga Zlatka Topčića na prvom mjestu Book Daily Bestsellera". oslobođenje.ba. 21. 11. 2017. Pristupljeno 21. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  29. ^ "Dodijeljene nagrade Fra Grgo Martić, najboljima po 7.000 KM". klix.ba. 25. 10. 2013. Pristupljeno 23. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  30. ^ "Književnik Zlatko Topčić napisao tekst za himnu BiH". klix.ba. 30. 8. 2012. Pristupljeno 15. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  31. ^ "Zlatku Topčiću po treći put nagrada "Alija Isaković"". oslobođenje.ba. 25. 12. 2017. Pristupljeno 16. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatko_Topčić&oldid=2967108"