Razlika između verzija stranice "Inercija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 2: Red 2:
{{Klasična mehanika}}
{{Klasična mehanika}}
{{FizikaPortal}}
{{FizikaPortal}}
'''Inercija''' ili tromost je jedno od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. [[masa]] je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim [[Newtonovi zakoni|Newtonovim]] zakonom.
'''Inercija''' ili tromost je
kurac u pičaki
od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. [[masa]] je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim [[Newtonovi zakoni|Newtonovim]] zakonom.


U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet [[brzina|brzine]] i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati [[sila]]. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojavi '''inercijalne sile''' koju tijelo "osjeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.
U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet [[brzina|brzine]] i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati [[sila]]. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojavi '''inercijalne sile''' koju tijelo "osjeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.

Verzija na dan 18 novembar 2018 u 19:30

Inercija ili tromost je


kurac u pičaki



od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim Newtonovim zakonom.

U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati sila. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojavi inercijalne sile koju tijelo "osjeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.

Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u automobilu naše tijelo biva pritisnuto uz sjedalo, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s kretanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekat je izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj. ubrzanje.

Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak . Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od gravitacijskih, osim što su im uzroci različiti. Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi kretanja pa imaju i posebno ime: centrifugalna sila, Coriolisova sila.

Masa tijela je prikladna veličina za mjeru inercije samo kod razmatranja kretanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog kretanja (stalno mijenjanje smjera kretanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam inercijalnog momenta. Inercijalni moment se definiše kao

gdje je moment inercije, a je ugaono ubrzanje u [rad/s2]. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule . Inercijalni moment se može naći i kao moment inercijalne sile za osu rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću vektorskog proizvoda.

gdje je vektor najkraće udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema sili.

Također pogledajte