Razlika između verzija stranice "Remake (film)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 63: Red 63:
Svjetsku premijeru je imao na [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu]] 23. januara 2003,<ref>{{cite web|url=https://www.iffr.com/en/films/remake/|title=IFFR: "Remake"|work=iffr.com|accessdate=26. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/32-internacionalni-film-festival-rotterdam/030122001|title=32. Internacionalni Film Festival Rotterdam|work=klix.ba|date=22. 1. 2003|accessdate=27. 8. 2015}}</ref> gdje je bio najgledaniji film,<ref>{{cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/286978|title=Dino Mustafić novo je veliko ime evropske kinematografije: Njegov film "Remake" najgledaniji je u Rotterdamu|work=infobiro.ba|date=30. 1. 2003|accessdate=26. 8. 2015}}</ref> a izabran je među pet najboljih [[film]]ova festivala. U Bosni i Hercegovini prvi put je prikazan 22. februara iste godine.<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/odrzana-sarajevska-premijera-remake-a/030223001|title=Održana sarajevska premijera REMAKE-a|work=klix.ba|date=23. 2. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref>
Svjetsku premijeru je imao na [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu]] 23. januara 2003,<ref>{{cite web|url=https://www.iffr.com/en/films/remake/|title=IFFR: "Remake"|work=iffr.com|accessdate=26. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/32-internacionalni-film-festival-rotterdam/030122001|title=32. Internacionalni Film Festival Rotterdam|work=klix.ba|date=22. 1. 2003|accessdate=27. 8. 2015}}</ref> gdje je bio najgledaniji film,<ref>{{cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/286978|title=Dino Mustafić novo je veliko ime evropske kinematografije: Njegov film "Remake" najgledaniji je u Rotterdamu|work=infobiro.ba|date=30. 1. 2003|accessdate=26. 8. 2015}}</ref> a izabran je među pet najboljih [[film]]ova festivala. U Bosni i Hercegovini prvi put je prikazan 22. februara iste godine.<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/odrzana-sarajevska-premijera-remake-a/030223001|title=Održana sarajevska premijera REMAKE-a|work=klix.ba|date=23. 2. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref>


[[Sjedinjene Američke Države|Američku]] premijeru je imao na Wine Country filmskom festivalu u [[San Francisco|San Franciscu]] ([[Kalifornija]]) 21. augusta 2004. godine.
[[Sjedinjene Američke Države|Američku]] premijeru imao je na Wine Country filmskom festivalu u [[San Francisco|San Franciscu]] ([[Kalifornija]]) 21. augusta 2004. godine.


Smatra se modernim klasikom evropske kinematografije. Nagrađen je na [[Berlinale|Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu]] 2003.<ref>{{cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bh-filmovi-najkvalitetniji-domaci-proizvod-u-svijetu/107075|title=Bh. filmovi: Najkvalitetniji domaći proizvod u svijetu|work=radiosarajevo.ba|date=24. 3. 2013|accessdate=13. 1. 2018}}</ref>
Smatra se modernim klasikom evropske kinematografije. Nagrađen je na [[Berlinale|Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu]] 2003.<ref>{{cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bh-filmovi-najkvalitetniji-domaci-proizvod-u-svijetu/107075|title=Bh. filmovi: Najkvalitetniji domaći proizvod u svijetu|work=radiosarajevo.ba|date=24. 3. 2013|accessdate=13. 1. 2018}}</ref>

Verzija na dan 21 novembar 2018 u 18:50

Remake
RežiserDino Mustafić
Producent
  • Enes Cviko
  • Martine de Clermont-Tonnerre
Scenarist(i)Zlatko Topčić
Uloge
MuzikaAdi Lukovac
Žanr
  • Drama
  • Ratni
KinematografijaMustafa Mustafić
MontažaAndrija Zafranović
DistributerForum Film
Terra Entertainment Inc. (SAD)
Premijera
Trajanje108 min.
Zemlja
Jezik

Remake je bosanskohercegovački film iz 2003. godine režisera Dine Mustafića. Rađen je u tursko-francuskoj koprodukciji. Producirali su ga Enes Cviko i Martine de Clermont-Tonnerre. Scenario potpisuje Zlatko Topčić.

Radnja filma urađena je prema istinitoj priči i paralelno prati tragičnu sudbinu oca i sina, Ahmeda (Miralem Zupčević, Ermin Sijamija) i Tarika Karage (Ermin Bravo) tokom Drugog svjetskog rata i opsade Sarajeva tokom bosanskog rata.

Svjetsku premijeru je imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu 23. januara 2003,[1][2] gdje je bio najgledaniji film,[3] a izabran je među pet najboljih filmova festivala. U Bosni i Hercegovini prvi put je prikazan 22. februara iste godine.[4]

Američku premijeru imao je na Wine Country filmskom festivalu u San Franciscu (Kalifornija) 21. augusta 2004. godine.

Smatra se modernim klasikom evropske kinematografije. Nagrađen je na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu 2003.[5]

Remake je ušao u historiju svjetske kinematografije kao jedan od najskupljih i, po zaradi na box office-u, najuspješnijih debitantskih filmova (prvi igrani film režisera i scenariste).[6]

Priča

Prva scena filma se odvija u novembru 1993. godine u Parizu gdje Tarik Karaga (Ermin Bravo) na jednom prijemu producentske kuće koja želi snimiti film po njegovom scenariju, dobija riječ da se predstavi okupljenim gostima. Tada doživljava flešbek i radnja se vraća u mart 1992. godine u Sarajevo.

Tarik završava svoj scenario za film "Čovjek niotkud" koji prati priču njegovog oca Ahmeda Karage (Miralem Zupčević, Ermin Sijamija) prije i za vrijeme fašističke okupacije Sarajeva. Priča seli u proljeće 1941. godine kada Ahmed sa svojom djevojkom Evom Bebek (Lucija Šerbedžija) i prijateljem Markom Kalabom (Slaven Knezović) tokom večernjeg izlaska u jednoj gostionici prihvati duel u snazi sa lokalnim snagatorom Don Dragiša de la Kuveljom (Aldin Zulić) kojeg pobjeđuje. Nastaje metež iz koga uspijevaju pobjeći. Nakon što Ahmed odlazi zbog obaveza, Marko iskazuje simpatije prema Evi.

Radnja se vraća u predratno Sarajevo. Alma Dizdarević (Helena Minić), Tarikova djevojka, tokom izlaska poslije zajedničke prepirke odlazi nakon čega zajedno sa najboljim prijateljem Mirom Jovanovićem (Aleksandar Seksan), Tarik odlazi na vožnju po gradu. U Mirinom stanu ih dočekuje njegova majka Desa Jovanović (Jasna Diklić) uznemirena zbog njihovom kasnog povratka kući na Grbavicu svjesna trenutnog stanja u Sarajevu. Tarik i Miro naredni dan odlaze u poštu i šalju svoj scenario u Pariz. Dok na igralištu ispred zgrade igraju košarku sa prijateljima pored prolazi povorka uzvikujući parole protiv rata. Priča se kratko vraća u 1941. gdje slična masa ljudi, paradoksalno, uzvikuje "Bolje rat nego pakt". U obližnjem stanu se pored zabave odvija sastanak komunističkog pokreta sa Markom na čelu.

Na brdu iznad Sarajeva Tarik i Alma ponovo uživaju u svojoj ljubavi u jednoj poslijednih mirnih noći u njihovim životima. Ahmed i Tarik na Grbavici provode dane u stanu zbog stalne opasnosti vani slušajući vijesti na televiziji. U stan upada srpska vojska tražeći oružje. Nakon pretresa stana odvode Tarika koji putem doživljava sve strahote kroz koje prolaze nesrpsko stanovništvo Grbavice. Dolazi u štab gdje njega i još nekoliko ljudi ispituje komšija, "Vojvoda" Mišo (Dejan Aćimović) koji im naređuje da sa Jevrejskog groblja donesu leš njegovog brata koji je tamo ubijen.

Septembra 1941. godine Sarajevo je već okupirano. Ahmed i Eva u šetnji kroz grad svjedoče terorisanju Jevreja i neistomišljenika te uništavanju njihove imovine, pritom vidjevši svu ozbiljnost situacije u kojoj su. Ahmed osjeća sve veću odvratnost prema fašizmu spreman da se pridruži komunističkom pokretu.

Desa se često brine o Almi i njenom bratu Adisu (Haris Begović) dok se Miro krije u stanu izbjegavajući mobilizaciju. On i Alma odlučuju da iskoriste smrt komšinice Čehinje kako bi sakriveni u kovčege prešli u slobodni dio grada. Međutim, na srpskoj liniji otkrivaju Mira i šalju ga na front dok Alma uspijeva ostati neotkrivena zahvaljujući starom prijatelju Srbinu, Mikiju (Jasmin Mekić). Radnja se ponovo nakratko vraća u 1941. godinu. Nakon što Ahmeda hapse Ustaše, Eva uplašena odlazi u Markov stan gdje zajedno provode noć.

Tarik je na prisilnom radu u okolini grada. Dok radi na iskopavanju bunkera, iznenada ga poziva Miro, maskiran i u uniformi srpske vojske. Miro mu obećava pomoć i saopštava mu da je Alma prešla u slobodni dio grada. Vojvoda Mišo ispituje Tarika o radnji u njegovom scenariju zaintrigiran činjenicom da ga UN i Crveni krst intenzivno traže.

U aprilu 1942. godine Ahmed je doveden na ispitivanje u ustaški štab u Rajlovcu, pokraj Sarajeva. Ustaški isljednik (Admir Glamočak) mu nudi slobodu u zamjenu da potpiše svoj cenzurisani tekst iz novina u kome napada tadašnje okupatore i brani prava Jevreja i Srba. Odbija i biva poslan na prisilni rad.

Tarika u logoru posjećuje Jovo, isti onaj vojnik koji ga je i odveo iz njegovog stana, tražeći na neki način oprost i upozoravajući ga na Mišu. Tarik pronalazi leš mrtvog Adisa i pada u očaj. Naredno veče, uz pomoć Mire i Jove, uspijeva pobjeći preko rijeke. Jova ubija Vojvoda, a čini se da i Miru pronalazi ista sudbina. Tarik dolazi do linije razgraničenja i ponovo pada u ruke srpske vojske.

Marko i ostali pripadnici Narodno-oslobodilačke partije dobijaju nalog za ubistvo Željka Bebeka, Evinog oca. Međutim, greškom ubijaju upravo nju. U srpskom koncentracionom logoru u kom je sada Tarik, nakon oskudnog obroka, trojica glavešina pozivaju "Pjevača" (Mario Drmać) pred njih nakon čega ga brutalno prebijaju. Tarika prozivaju i saopštavaju mu da leti za Pariz i da je rat za njega završen.

Priča se vraća tamo gdje je počela, na bogatom, ali trivijalnom prijemu na koji dolazi u pratnji Katrin Leconte (Évelyne Bouix), supruge vlasnika produkcijske kuće Francois-Charles Lecontea (François Berléand). Nakon što dobija riječ, uspijeva samo izgovoriti "Zaustavite rat u Bosni". Na terasi upoznaje Mirsada Alihodžića "Hodžu" (Zijah Sokolović), izbjeglicu iz BiH koji se u Francuskoj dobro snašao i zarađuje na račun rata.

Ahmed završava u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac. Uz puno sreće za dlaku uspijeva izbjeći likvidaciju, baš kao i njegov sin 50 godina kasnije. Tarik u šetnji Parizom iznenada ugleda portret "Vojvode" Miše, svog mučitelja i bivšeg komšije. Uspijeva ga pratiti i saznati za mjesto stanovanja.

U okupiranoj Jugoslaviji Marko uspijeva spasiti Ahmeda u razmjeni. Marko izbjegava spominjati Evu. Radnja se vraća u glavni grad Francuske. Tarik od Hodže traži da pokuša saznati šta je s njegovim ocem, Almom i Mirom te traži pištolj. Polahko se priprema da ubije Mišu. U oslobođenom Sarajevu Ahmed uspijeva pronaći Evin grob. Od sveštenika saznaje pravu istinu vezanu za njenu smrt. Dolazi kod Marka i nakon što mu ovaj priznaje sve, ubija ga. Paralelno se završava i ta jedna strana priče u filmu i snimanje Tarikovog filma. U međuvremenu, on i Katrin upadaju u emotivnu vezu. Tarik saznaje da su mu otac i Alma ubijeni snajperom.

Konačno odlučuje osvetiti se mučitelju. Savladava ga i bez riječi uperuje pištolj u njega ali ne puca. Vraća se kod producenta i saopštava Katrin da odlazi. Radnja se seli u juli 1994. godine gdje Tarik, pripadnik Armije RBiH, vodi akciju na Špicastoj stijeni. Prilaze neprijateljskom uporištu i ubijaju sve u bunkeru. Tarik ulazi unutra i pronalazi Miru, još uvijek živog, kome u tom trenutku ispada osigurač od bombe. Tarik ne shvatavši ništa, ostaje ispred i u zadnjoj sceni bomba razara bunker.

Glumci

Priznanja

Nagrade

  • Filmfest München – Specijalna nagrada "One Future Prize" (2003)
  • Berlin International Film Festival – Nagrada (2003)
  • Wine Country Film Festival (San Francisco) – Nagrada za mir i kulturalno razumijevanje (2004)
  • Wine Country Film Festival (San Francisco) – Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje (Ermin Bravo, 2004)
  • Wine Country Film Festival (San Francisco) – Nagrada za najbolji debitantski film (2004)

Nominacije

  • Istanbul International Film Festival – Zlatni tulipan (2003)
  • Festival du Film de Paris – Grand Prix (2003)
  • Karlovy Vary International Film Festival – Nagrada East of West (2003)
  • International Film Festival Rotterdam – Zlatni tigar (2003)

Snimanje

Počelo je 2001. godine i odvijalo se u Parizu, Sarajevu i mnogim drugim lokacijama.

O filmu

Remake je debitantski film režisera Dine Mustafića, koji postavlja tezu o historiji koja se krvavo ponavlja, odnosno o tome da su oni koji nisu naučili historijske lekcije prisiljeni ponoviti ih pa je tako film prožet simbolima i alegorijama. Scena sa početka filma sa Ahmedom Karagom i snagatorom Don Dragišom de la Kuveljom simbolizira da sila ne mora nužno pobijediti, papir kojeg pale Tarik i Alma na brdu iznad Sarajeva predstavlja granate, vatru i sav užas koji uskoro slijedi, tenk koji prelazi preko automobila Yugo simbolizira raspad Jugoslavije. Ahmed umalo umire radi odbrane svojih komšija Srba, koji ga, ironično, pedesetak godina kasnije ubijaju.

Veoma bitna je činjenica da film nije bio debitantski samo za Dinu Mustafića[7] već i za scenaristu Zlatka Topčića kao i za glavnog glumca Ermina Bravu, zatim Ermina Sijamiju, Marija Drmaća te za mladu hrvatsku glumicu Helenu Minić što ovo ostvarenje čini unikatnim. Bitno je i pojavljivanje slavnih svjetski poznatih francuskih glumaca François Berléanda i Évelyne Bouix. Istaknutu ulogu su imali i hrvatski glumci Dejan Aćimović, Lucija Šerbedžija i Slaven Knezović.

Prijem

Odaziv kritičara

Remake je doživio popularnost u Bosni i Hercegovini i širom svijeta, a svjetska publika i kritičari ga ocjenjuju visokom ocjenom.[8] Godine 2003. bio je najgledanije filmsko ostvarenje u matičnoj zemlji.[9]

Sajt MukMag ocijenio ga je jednim od najboljih filmova na prostoru bivše Jugoslavije.[10] Na portalu Filmski.net je ocijenjen maksimalnom ocjenom 5/5.[11] Kritičar časopisa i portala Kino-German Film & International Reports, Ronald Holloway je hvalio film, rekavši da "ga ne bi trebalo propustiti". Također, nazvao ga je i "glavnim filmskim događajem 2003. godine".[12] Kritiku u Variety-ju napisala je Deborah Young.[13] Na svjetskoj premijeri u Rotterdamu je izazvao oduševljenje publike i kritičara koji su za Remake rekli da je "vrlo hrabar film, koji opisuje situaciju onakvu kakva je bila".[14]

Najupečatljivija je kultna scena s "Pjevačem" u logoru koju je kritika ocijenila kao jednu od ključnih u cijelom filmu.[15][16]

Kritika hvali emocionalnu angažiranost sa nekoliko veoma potresnih i dirljivih scena. Glavna tema je pitanje koje se toliko često postavlja na ovim prostorima poslije svih događanja u prošlosti; osveta ili oprost. Film na kraju daje odgovor na tu dilemu.

Dino Mustafić je u jednom od intervjua rekao: "Potrebni su nam katarzični filmovi koji govore o našoj skoroj prošlosti. Oni su jednako važni kao svjedočanstvo da se zlo i glupost rata ne ponovi."[17] Scenarist Zlatko Topčić je govoreći o scenariju izjavio: "Scenario je lišen ideoloških i dnevnopolitičkih primjesa. Ovaj film hoće da bude film ljubavi, a ne mržnje."[18]

Film je doživio uspjeh u inostranstvu. Prikazan je na brojnim međunarodnim filmskim festivalima širom svijeta. Neki od najznačajnijih su: Međunarodni filmski festival u Rotterdamu, Berlinski međunarodni filmski festival, Filmski festival u Parizu, Filmski festival u Rimu, Filmski festival u Londonu, Filmski festival u Göteborgu, Međunarodni filmski festival u Monaku, Međunarodni filmski festival u Varšavi, FEST (Beograd), Međunarodni filmski festival u Salernu, Filmski festival u Sydney-ju, Međunarodni filmski festival u Tokiju, Međunarodni filmski festival u Valenciji Cinema Jove, Međunarodni filmski festival u Torontu, Međunarodni filmski festival u Sofiji, Međunarodni filmski festival u Transilvaniji, Međunarodni filmski festival u São Paulu, Međunarodni filmski festival u Houstonu (Texas),[19] Međunarodni filmski festival u Istanbulu,[20][21] Svjetski filmski festival u Montréalu, Filmski festival u Münchenu, Međunarodni filmski festival u Pragu - Febiofest, Filmski festival u New Yorku, Filmski festival u Los Angelesu, Filmski festival Tribeca, Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma, Wine Country filmski festival u San Franciscu (Kalifornija), Međunarodni filmski festival u Clevelandu (Ohio),[22] Sarajevo Film Festival i mnogi drugi.

Prikazivan je na festivalima u Holandiji, Poljskoj,[23] Hrvatskoj, Srbiji, Francuskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Brazilu, Australiji, Japanu, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Švedskoj, Turskoj, Španiji, Monaku, Njemačkoj, Češkoj[24] i Sjedinjenim Američkim Državama. U Sjedinjenim Američkim Državama i Mađarskoj doživio je i TV-premijeru.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "IFFR: "Remake"". iffr.com. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "32. Internacionalni Film Festival Rotterdam". klix.ba. 22. 1. 2003. Pristupljeno 27. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Dino Mustafić novo je veliko ime evropske kinematografije: Njegov film "Remake" najgledaniji je u Rotterdamu". infobiro.ba. 30. 1. 2003. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Održana sarajevska premijera REMAKE-a". klix.ba. 23. 2. 2003. Pristupljeno 29. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Bh. filmovi: Najkvalitetniji domaći proizvod u svijetu". radiosarajevo.ba. 24. 3. 2013. Pristupljeno 13. 1. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Remake (2003) - Trivia". imdb.com. Pristupljeno 11. 5. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Rađa se najintrigantnija kinematografija jugoistočne Europe". arhiva.nacional.hr. 25. 9. 2002. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "REMAKE premijera u Sarajevu 22/02/2003". klix.ba. 19. 2. 2003. Pristupljeno 29. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "U Forumovim kinima u Sarajevu najgledaniji "Remake"". sarajevo-X portal. Pristupljeno 12. 3. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Najbolji filmovi ex yu kinematografije". mukmag.com. 27. 4. 2015. Arhivirano s originala, 13. 3. 2017. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Remake". filmski.net. Pristupljeno 25. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "REVIEW: Remake, a film from Sarajevo by Dino Mustafić". kino-germanfilm.de. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ "Review: "Remake"". variety.com. 18. 2. 2003. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  14. ^ "Rotterdam Film Festival: REMAKE će dobiti nagradu publike!?". klix.ba. 25. 1. 2003. Pristupljeno 29. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  15. ^ "VIDEO: Muzika koja je obilježila najveća bh. filmska ostvarenja". brzevijesti.ba. 20. 1. 2014. Pristupljeno 23. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  16. ^ "Pjesma dana: Mario Drmać - Il' je Vedro, il' oblačno". radiosarajevo.ba. 18. 3. 2016. Pristupljeno 23. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  17. ^ "BH. FILM DANAS". bhfilm. Pristupljeno 12. 3. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  18. ^ "PRVA KLAPA BIH FILMA "REMAKE"". infobih.com. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  19. ^ "REMAKE ide u Sofiju, Salerno, Pariz, Houston". klix.ba. 7. 2. 2003. Pristupljeno 14. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  20. ^ "Remake na filmskom festivalu u Istanbulu". klix.ba. 16. 4. 2003. Pristupljeno 29. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  21. ^ ""Remake" se takmiči za Grand Prix". klix.ba. 27. 4. 2003. Pristupljeno 29. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  22. ^ "CIFF: "Remake"". clevelandfilm.org. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  23. ^ "WFF: "Remake"". wff.pl. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  24. ^ "KVIFF programme - Remake". kviff.com. Pristupljeno 25. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Remake_(film)&oldid=2968984"