Razlika između verzija stranice "Šećer"

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 6 decembar 2018 u 22:16

Šećer je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani. Oni su po hemijskom sastavu ugljikohidrati, sastavljeni od atoma ugljika, vodika i kisika. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao monosaharidi, disaharidi i trisaharidi. Najjednostavni šećeri nazivaju se monosaharidi, a uključuju glukozu (također poznatu i kao dekstrozu), fruktozu i galaktozu. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je saharoza (C₁₂H₂₂O₁₁), koja spada u disaharide. U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju maltoza i laktoza (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.

Saharoza se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.

Etimologija

U bosanski jezik, kao i ostale južnoslavenske jezike, šećer je došao iz turskog naziva şeker.

Proizvodnja

Šećerna repa se vadi u ranu jesen. Ako vađenje zakasni, ili dođu rani mrazovi, repu treba čuvati. Odreže se lišće zajedno s najgornjim dijelom, otprema se u tvornicu, i tamo započinje šećerna kampanja koja traje od 2 do 3 mjeseca. Ubrzanim se tempom prerađuju zalihe repe kojom šećerana raspolaže. Repa se ubrzanoo prerađuje zato što se i poslije vađenja iz zemlje u repi odvijaju procesi pod uticajem enzima invertaze i prisutnih organskih kiselina. Pod njihovim se uticajem saharoza djeli na 2 monosaharida: glukozu i fruktozu. Taj se proces naziva inverzija, a dobivena smjesa glukoze i fruktoze invertni šećer.

Također pogledajte

Glikozidi

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Šećer

Jestiva historija: Šećer, RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
http://www.foodsubs.com/Sweeten.html
http://www.dmoz.org//Recreation/Collecting/Food_and_Drink_Related/Sugar//

Nedovršeni članak Šećer koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{Nedostaju izvori}}
-Several Je ptica
+[[Datoteka:Zucker.jpg|mini|Kristali šećera]]
+'''Šećer''' je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani. Oni su po hemijskom sastavu [[ugljikohidrati]], sastavljeni od atoma [[ugljik]]a, [[vodik]]a i [[kisik]]a. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao [[monosaharidi]], [[disaharidi]] i [[trisaharidi]]. Najjednostavni šećeri nazivaju se [[monosaharidi]], a uključuju [[glukoza|glukozu]] (također poznatu i kao dekstrozu), [[fruktoza|fruktozu]] i [[galaktoza|galaktozu]]. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je [[saharoza]] (C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub>), koja spada u [[disaharidi|disaharide]]. U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju [[maltoza]] i [[laktoza]] (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.
+[[Saharoza]] se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.
 == Etimologija ==