Razlika između verzija stranice "Zaim Topčić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 35: Red 35:


== Biografija ==
== Biografija ==
Zaim Topčić je u [[Sarajevo|Sarajevu]] završio Trgovačku akademiju, a studirao je na Ekonomskom fakultetu u [[Beograd|Beogradu]]. U [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkom ratu]] aktivno je učestvovao od početka, od [[1941.]] godine. Nakon oslobođenja je bio urednik u sarajevskoj radio-stanici. Bio je generalni sekretar tadašnjeg Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (sada [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]], čiji je osnivač i generalni sekretar od 1993. do 2001. godine, bio njegov sin [[Zlatko Topčić|Zlatko]]).
Zaim Topčić je u [[Sarajevo|Sarajevu]] završio Trgovačku akademiju, a studirao je na Ekonomskom fakultetu u [[Beograd|Beogradu]]. U [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkom ratu]] aktivno je učestvovao od početka, od [[1941.]] godine. Nakon oslobođenja je bio urednik u sarajevskoj radio-stanici. Bio je generalni sekretar tadašnjeg Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (sada [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]], čiji je osnivač, generalni sekretar, od 1993. do 2001., i član Upravnog odbora, od 2006. do 2010. godine, bio njegov sin [[Zlatko Topčić|Zlatko]]).


Autor je značajnog historijskog romana [[Zemlja heretika]] kojeg je profesor [[Enes Duraković]] uvrstio u ediciju 100 knjiga bošnjačke književnosti. Objavio je zbirke novela Nad bezdanom i U susret danu, romane [[Grumen sunca]], [[Crni snjegovi]], More među jablanima, [[Zemlja heretika]], Dobijeni svijet, Ljudolovka Jasenovac i Valter, Matoš, dramu Sjene jeseni i putopise Panorama našega vremena.
Autor je značajnog historijskog romana [[Zemlja heretika]] kojeg je profesor [[Enes Duraković]] uvrstio u ediciju 100 knjiga bošnjačke književnosti. Objavio je zbirke novela Nad bezdanom i U susret danu, romane [[Grumen sunca]], [[Crni snjegovi]], More među jablanima, [[Zemlja heretika]], Dobijeni svijet, Ljudolovka Jasenovac i Valter, Matoš, dramu Sjene jeseni i putopise Panorama našega vremena.

Verzija na dan 7 decembar 2018 u 15:45

Zaim
Zanimanjeknjiževnik

Zaim Topčić (Glamoč, 28. februar 1920. - Sarajevo, 15. juli 1990.) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik, pripovjedač i romansijer. Jedan je od rijetkih književnika koji su dva puta osvojili Godišnju nagradu Društva pisaca BiH, za romane Grumen sunca i Crni snjegovi (njegov sin Zlatko Topčić je također dvostruki dobitnik te prestižne nagrade).[1]

Rane godine

Topčić je rođen 1920. godine u Glamoču, a većinu života je proveo u Sarajevu sa suprugom Nailom Topčić.

Biografija

Zaim Topčić je u Sarajevu završio Trgovačku akademiju, a studirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. U narodnooslobodilačkom ratu aktivno je učestvovao od početka, od 1941. godine. Nakon oslobođenja je bio urednik u sarajevskoj radio-stanici. Bio je generalni sekretar tadašnjeg Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (sada Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, čiji je osnivač, generalni sekretar, od 1993. do 2001., i član Upravnog odbora, od 2006. do 2010. godine, bio njegov sin Zlatko).

Autor je značajnog historijskog romana Zemlja heretika kojeg je profesor Enes Duraković uvrstio u ediciju 100 knjiga bošnjačke književnosti. Objavio je zbirke novela Nad bezdanom i U susret danu, romane Grumen sunca, Crni snjegovi, More među jablanima, Zemlja heretika, Dobijeni svijet, Ljudolovka Jasenovac i Valter, Matoš, dramu Sjene jeseni i putopise Panorama našega vremena.

Privatni život

Topčić je živio u Sarajevu sa suprugom Nailom, sinom Zlatkom i kćerkom Vesnom. U općini Ilidža jedna ulica nosi ime Zaima Topčića. Kao komunist, 1943. godine bio je zarobljen u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac, ali je kasnije razmijenjen. Bio je veliki prijatelj nobelovca Ive Andrića.

Bibliografija

Zbirke priča

  • Nad bezdanom, 1952.
  • U susret danu, 1955.

Romani

Drame

  • Sjene jeseni

Putopisi

  • Panorama našega vremena, 1958.

Nagrade

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "SLOŽNA UREDNIČKA BRATIJA". idoconline.info. 13. 10. 1989. Pristupljeno 31. 7. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)