Razlika između verzija stranice "Zagrebačka županija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Red 11: Red 11:
| slika_štit = Zagreb County coat of arms.svg
| slika_štit = Zagreb County coat of arms.svg
| shield_alt =
| shield_alt =
| slika_karta = Zagrebacka zupanija in Croatia.svg
| slika_karta = Zagrebačka županija in Croatia.svg
| map_alt =
| map_alt =
| karta_opis = Zagrebačka županija unutar Hrvatske
| karta_opis = Zagrebačka županija unutar Hrvatske

Verzija na dan 15 decembar 2018 u 03:46

Zagrebačka županija
Županija
Zastava Zagrebačka županija
Zastava
Grb Zagrebačka županija
Grb
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
DržavaHrvatska
Sjedište županijeZagreb[1]
Vlada
 • ŽupanStjepan Kožić (HSS)
 • Skupština
51 član
Površina[2]
 • Ukupno3.060 km2
Stanovništvo (2011)[3]
 • Ukupno317.606
 • Gustoća103,79 /km2
Pozivni broj01
ISO 3166 kodHR-01
Veb-sajtwww.zagrebacka-zupanija.hr

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Historija

Županijska uprava

Geografija

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.

Reljef i tlo

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Klima

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.

Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Dugo Selo 51,00 km² 17.466
Ivanić–Grad 173,60 km² 14.548
Jastrebarsko 229,00 km² 15.866
Samobor 250,00 km² 37.633
Sveta Nedelja 40,00 km² 18.059
Sveti Ivan Zelina 184,00 km² 15.959
Velika Gorica 328,65 km² 63.517
Vrbovec 159,20 km² 14.797
Zaprešić 52,60 km² 25.223
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bedenica 21,70 km² 1.432
Bistra 52,70 km² 6.632
Brckovljani 71,10 km² 6.837
Brdovec 37,60 km² 11.134
Dubrava 115,00 km² 5.245
Dubravica 20,60 km² 1.437
Farkaševac 73,70 km² 1.937
Gradec 88,90 km² 3.681
Jakovlje 35,70 km² 3.930
Klinča Sela 77,60 km² 5.231
Kloštar Ivanić 79,00 km² 6.091
Krašić 71,20 km² 2.640
Kravarsko 58,33 km² 1.987
Križ 118,00 km² 6.963
Luka 17,40 km² 1.351
Marija Gorica 17,20 km² 2.233
Orle 57,60 km² 1.975
Pisarovina 145,00 km² 3.689
Pokupsko 122,00 km² 2.224
Preseka 47,90 km² 1.448
Pušća 18,20 km² 2.700
Rakovec 34,88 km² 1.252
Rugvica 93,70 km² 7.871
Stupnik 24,90 km² 3.735
Žumberak 110,00 km² 883
Položaj gradskih () i općinskih sjedišta () na karti Zagrebačke županije

Stanovništvo

Broj stanovnika po popisima[4]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
134.754 146.592 155.324 178.938 194.643 211.150 208.141 224.095 227.538 233.411 233.875 232.836 259.429 282.989 309.696 317.606

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96,2 %, Srbi 0,9 %, Bošnjaci 0,3 % i drugi.

U devet gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.

Privreda

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ http://www.zagrebacka-zupanija.hr/o_zagrebackoj_zupaniji
  2. ^ Šablon:Croatia Yearbook 2015
  3. ^ Šablon:Croatian Census 2011
  4. ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagrebačka_županija&oldid=2972366"