Razlika između verzija stranice "Vlora"

Koordinate: 40°27′54″N 19°29′06″E / 40.46500°N 19.48500°E / 40.46500; 19.48500
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 12: Red 12:
Grad je osnovan kao [[Antička Grčka|grčka]] kolonija u [[6. vijek p. n. e.|6. vijeku p. n. e.]] na [[Iliri|ilirskoj]] obali i nazvan je '''Aulon''', i neprekidno je naseljen već oko 26 vijekova.<ref name=":0">[http://www.bashkiavlore.org/index.php?Itemid=79 Historia e Vlorës] – bashkiavlore.org</ref> Bio je značajan grad tokom [[Rimsko carstvo|rimskog]] i [[Bizantijsko carstvo|bizantskog]] perioda, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. vijeku su se oko grada vodile borbe između Bizanta i [[Normani|Normana]]. 1464. godine grad su osvojile [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] i nakon što je došao u venecijanski posjed 1690., Osmanlije su ga ponovo osvojile 1691. godine. 1851. godine pretrpio je velika oštećenja izazvana zemljotresom.<ref>[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Avlona|1911 Encyclopædia Britannica: Avlona]]
Grad je osnovan kao [[Antička Grčka|grčka]] kolonija u [[6. vijek p. n. e.|6. vijeku p. n. e.]] na [[Iliri|ilirskoj]] obali i nazvan je '''Aulon''', i neprekidno je naseljen već oko 26 vijekova.<ref name=":0">[http://www.bashkiavlore.org/index.php?Itemid=79 Historia e Vlorës] – bashkiavlore.org</ref> Bio je značajan grad tokom [[Rimsko carstvo|rimskog]] i [[Bizantijsko carstvo|bizantskog]] perioda, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. vijeku su se oko grada vodile borbe između Bizanta i [[Normani|Normana]]. 1464. godine grad su osvojile [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] i nakon što je došao u venecijanski posjed 1690., Osmanlije su ga ponovo osvojile 1691. godine. 1851. godine pretrpio je velika oštećenja izazvana zemljotresom.<ref>[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Avlona|1911 Encyclopædia Britannica: Avlona]]
</ref>
</ref>
[[Datoteka:Pinargenti 1573 vlore b.jpg|lijevo|mini|150x150piksel|Vlora 1573. godine]]
[[Datoteka:Valona Pinargenti 1573.jpg|lijevo|mini|150x150piksel|Vlora 1573. godine]]
Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Prvoga balkanskog rata]] [[1912.]] je Ismail Qemal Bej Vlora u Vlori proglasio nezavisnost Albanije i Vlora je postala prvi albanski glavni grad.<ref name=":0" /> Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom [[Prvi svjetski rat|1.]] i [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rat]]. Tokom 2. svjetskog rata Vlora je bila važna italijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]]. Tokom komunističke diktature blizu grada osnovana je jedina [[Sovjetski Savez|sovjetska]] vojna baza na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Nakon spora Albanije i Sovjetskoga Saveza [[1961.]] godine, baza je prešla pod [[Kina|kinesku]]<nowiki/> upravu. [[1997.]] godine grad je bio centar nereda i nemira nakon raspada nekoliko lažnih investicionih šema koje su dovele do pada vlade [[Sali Berisha|Sali Berishe]] a nered se skoro pretvorio u građanski rat.
Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Prvoga balkanskog rata]] [[1912.]] je Ismail Qemal Bej Vlora u Vlori proglasio nezavisnost Albanije i Vlora je postala prvi albanski glavni grad.<ref name=":0" /> Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom [[Prvi svjetski rat|1.]] i [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rat]]. Tokom 2. svjetskog rata Vlora je bila važna italijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]]. Tokom komunističke diktature blizu grada osnovana je jedina [[Sovjetski Savez|sovjetska]] vojna baza na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Nakon spora Albanije i Sovjetskoga Saveza [[1961.]] godine, baza je prešla pod [[Kina|kinesku]]<nowiki/> upravu. [[1997.]] godine grad je bio centar nereda i nemira nakon raspada nekoliko lažnih investicionih šema koje su dovele do pada vlade [[Sali Berisha|Sali Berishe]] a nered se skoro pretvorio u građanski rat.



Verzija na dan 18 decembar 2018 u 19:46

40°27′54″N 19°29′06″E / 40.46500°N 19.48500°E / 40.46500; 19.48500
Vlora
Valona, Vlorë
Grad
Panorama Vlore
Država  Albanija
Koordinate 40°27′54″N 19°29′06″E / 40.46500°N 19.48500°E / 40.46500; 19.48500
Površina
 - Metro 616,85 km2
Stanovništvo 130,827 (2011)
 - Metro 194,147
Gradonačelnik Dritan Leli (PS)
Vremenska zona UTC+1
Poštanski broj 9401-9405[1]
Kod +355 (0)33
Veb-sajt: vlora.gov.al

Vlora ili Valona (albanskiVlora, neodređeni oblik: Vlorë; italijanskiValonagrčkiΑυλών Aulón) je treći po veličini grad Albanije, sjedište okruga Vlora. Valona je druga najveća luka u Albaniji i albanski grad koji je najbliži italijanskoj obali. Nalazi se na strateški značajnom položaju (na Otrantskim vratima koja kontroliraju ulaz u Jadransko more), te je kroz historiju bio značajan vojni centar. U gradu je proglašena nezavisnost Albanije 1912. godine. Stanovnici Vlore se zovu Vlonjati.

Geografija

Karta Vlore

Vlora je smještena na obali Otrantskih vrata, morskog prolaza između Jadranskog i Jonskog mora. Od svih albanskih gradova je najbliži italijanskoj obali. Grad se nalazi u zalivu kojeg poluostrvo Karaburun štiti od vjetra i valova, te je posebno pogodan za razvoj luke. U blizini je ostrvo Sazan na kojem su značajni vojni objekti. Klima je sredozemna.

Historija

Grad je osnovan kao grčka kolonija u 6. vijeku p. n. e. na ilirskoj obali i nazvan je Aulon, i neprekidno je naseljen već oko 26 vijekova.[2] Bio je značajan grad tokom rimskog i bizantskog perioda, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. vijeku su se oko grada vodile borbe između Bizanta i Normana. 1464. godine grad su osvojile Osmanlije i nakon što je došao u venecijanski posjed 1690., Osmanlije su ga ponovo osvojile 1691. godine. 1851. godine pretrpio je velika oštećenja izazvana zemljotresom.[3]

Vlora 1573. godine

Za vrijeme Prvoga balkanskog rata 1912. je Ismail Qemal Bej Vlora u Vlori proglasio nezavisnost Albanije i Vlora je postala prvi albanski glavni grad.[2] Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom 1. i 2. svjetskog rat. Tokom 2. svjetskog rata Vlora je bila važna italijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali Saveznici. Tokom komunističke diktature blizu grada osnovana je jedina sovjetska vojna baza na Sredozemlju. Nakon spora Albanije i Sovjetskoga Saveza 1961. godine, baza je prešla pod kinesku upravu. 1997. godine grad je bio centar nereda i nemira nakon raspada nekoliko lažnih investicionih šema koje su dovele do pada vlade Sali Berishe a nered se skoro pretvorio u građanski rat.

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi