Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 92.36.170.105 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Zavičajac
oznaka: vraćanje
Poništena izmjena 2975331 korisnika Atcovi (razgovor); whoops, the sandbox
oznaka: poništenje
Red 1: Red 1:
Hi

{{Igralište}}<!--
{{Igralište}}<!--
* Dobro došli na Igralište! *
* Dobro došli na Igralište! *

Verzija na dan 6 januar 2019 u 18:17

Hi

Plemena sjeverno od antičke Makedonije na čijoj teritoriji se nalazilo Ilirsko kraljevstvo
Ardijejsko kraljevstvo (Ilirska kraljevina) u vrijeme kralja Agrona 230. god.
Regentkinja Teuta naređuje svojoj gardi ubistvo rimskog izaslanika - Augustyn Mirys

Ilirska država

Iliri je naziv za negrčke narode koji su bili susjedi antičkoj Makedoniji, Epiru i grčkim kolonijama i koristili su ga svi grčki pisci. I ako se danas znaju sva ilirska plemena sa tog područja iz tog vremena, nije jasno na koje pleme (plemena) su Grci mislili kada su govorili o ilirskom kraljevstvu.

Tek su rimski pisci, kada su govorili o Agronu, sasvim jasno napisali – Ardijejski kralj, a njegovu džavu kao Ardijejsku kraljevinu. [1]

Historija ilirske države se u savremenoj nauci dijeli u dva perioda. Prvi period je vrijeme od početka IV do sredine III stoljeća. Pošto se znaju nazivi plemena i njihova teritorijalna rasprostranjenost, danas se govori o nekoliko ilirskih država toga vremena: Kraljevstvo Enhelejaca, Kraljevstvo Peonaca, Kraljevstvo Taulanata ili Kraljevstvo Dardanaca. Pri tome ne postoji potpuna usaglašenost. Drugi period je od 250 - 168 god. pne i kod svih autora držva se naziva Kraljevstvo Ardijejeca, što korespondira nazivu Ilirsko kraljevstvo.

Po jednoj teoriji (Gustav Zippel) [2], Ardijejci su osnivači ilirske države, zajedno sa Daorsima, Plerejima, Melkumanima i Vardeima. Sve su to plemena sa teritorije istočno od Neretve do Bokokotorskog zaliva i na sjeveru do Neretve. Ovo mišljenje zasniva se na rimskim izvorima. Ardijejci kasnije u državu uključuju Dokleate i Labeate.

Po drugoj teoriji (A. Gitti, M.Suić) [3], osnivači ilirske države su Labeati, pleme sa područja Skadarskog jezera, zbog činjenice da je tu bio centar Agronove države. Ova teorija nema osnova jer se Labeati javljaju kasnije, kad je već nestalo Agronove države.

Fanula Papazoglu tvrdi da je Agronova kraljevina nastavak države stvorene na granicama Makedonije na početku IV stoljeća pne. Njena lista ilirskih kraljeva, zasnovana na epigrafskim, numizmatičkim i literarnim izvorima sadrži 9 vladara: Sirhas (jedini nije nazvan kraljem), Bardilis, Grabos, Pleuratus, Kleitus, Glaukijas, Bardilis II, Monunius i Mitilos. [4] Već se Bardilis, drugi u genealogiji ilirskih vladara , izričito naziva kralj Ilira (ho tön Illyriön basileüs - Polibije). U latinskoj formi glasi rex Illyriorum. Ne zna se koliko je ta titula (basileus, rex) po svom značenju adekvatna njihovoj izvornoj ilirskoj funkciji, jer se taj ilirski termin nije sačuvao [5] Papazoglu navodi listu 6 kraljeva iz Ardijejske dinastije: Pleuratus, Agron, Pineus (umjesto kojeg vlada Teuta, Demetrije Hvaranin i Scerdilaidas), Pleuratus i Gencije.

Treća verzija smatra (Bojanovski) [3] da su osnivači države Iliri u užem smislu, oni koji su bili najbliži helenističkom svijetu, u jonskom primorju, i da se država, kao i njihovo ime, širila prema Neretvi, obuhvatajući i Ardijejce.

Ilirsko kraljevstvo sadržavalo je sve elemente državnosti svoga vremena. Imalo je nasljednu ulogu vladajuće (kraljevske) dinastije, kraljevski dvorac sa pripadajućim funkcijama, diplomatiju, emisiju ili štampanje novca, čvrstu vojsku i sl. Naselja su bila organizovana po uzoru na grčke kolonije (helenizirani po principima urbane civilizacije).

Prvi sudar ilirske države i rimskog imperijalizma desio se nakon smrti kralja Agrona 231/230. god. p.n.e, za vrijeme Agronove udovice kraljice Teute[3]. Razlog je bio ilirsko gusarenje i pljačkanje grčkih i italskih gradova koje su već držali Rimljani.[6] Teuta je bila poražena, kraljevska dinastija nije ukinuta, ali je 229. godine ilirska država postala ilirski protektorat, u kojem je rimske interese štitio Demetrije Hvaranin. [7]. Nakon toga, u drugom ilirskom ratu 219. Rimljani osvajaju ostrvo Hvar i zadugo ostavljaju na miru Makedonce i Ilire jer su zauzeti borbama sa Kartaginom.

Kada je makedonski kralj Perzej započeo novu protivrimsku akciju, u nju se uključio i ilirski kralj Gencije.[8] Ovaj treći makedonski rat (ujedno i treći ilirski rat) završio se 168. porazom i slomom Makedonije i Ilirije. Ilirska država je nestala, podijeljena na tri dijela, koji će postati zametak rimskog Ilirika.

Rimskom okupacijom dolazi do raseljavanja dijela stanovništva i do postepene romanizacije ostataka. Dolaskom Slavena u ove krajeve, vjerovatno se samo u planinskim krajevima sačuvalo stanovništvo izvorno Ilirskog roda. [9]

Literatura

  • Papazoglu, Fanula (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi (PDF). ANUBiH, Sarajevo.
  • Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
  • Miočević, Duje Rendić (1968). Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora (PDF). Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb.
  • Papazoglu, Fanula (1969). Porijeklo i razvoj ilirske države. ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO.
  • Mesihović, Salmedin (2014). Historija Autarijata (PDF). Filozofski fakultet Sarajevo.

Reference

  1. ^ "Enver Imamovic - On elements of political organization of illyrian communities". 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001., pages. 25-41. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Zippel G. 1877. "Gustav Zippel - Die Römische Herrschaft in Illyrien" Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Lajpcig, 1877. Pristupljeno 9. 2. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b c "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države". ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Bojanovski, 1989
  6. ^ Živković, 2013
  7. ^ Drevna piratstva
  8. ^ Miočević, 1968
  9. ^ "N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA". Oxford university press, 2001. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi