Razlika između verzija stranice "Koza"

Domaća koza
Domaća koza
	Irska koza
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Artiodactyla
Porodica	Bovidae
Potporodica	Caprinae
Rod	Capra
Vrsta	Capra aegagrus
Podvrsta	C. a. hircus
Trojno ime
	Capra aegagrus hircus; Linnaeus, 1758.

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 17 januar 2019 u 00:13

Domaća koza (Capra aegagrus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala privredno korištena domaća životinja. Zajedno s ovcama dio su roda Capra unutar porodice Bovidae. Ženku ove vrste naziva se isto kao i cijeli rod "koza", dok je naziv mužjaka "jarac" a mladunčeta "jare".

Porijeklo

Domaća koza vodi porijeklo od divljih koza. Domestikacija se odvijala vjerovatno još tokom 11. vijeka p. n. e. na području Bliskog istoka, po svoj prilici južnog Levanta ili Zagrosa. Obično se pretpostavlja, da domestikacija vrlo brzo dovodi do morfoloških promjena na skeletu takvih životinja kao što je promjena na rogovima, i njihova manja veličina. Arheološki nalazi istražuju se radi utvrđivanja spola i starosti životinja kako bi se razdvojili nalazi domestikovanih od ulovljenih pripadnika populacija.

Nalazišta koja dokazuju rano domestikacija koza su:

- Ganj Dareh, Irak, 9,000 - 7,500 godina p. n. e. Ovdje se kao dokaz postojanja domestikacije navodi da su klani prije svega muški primjerci, a ti su bili značajno manji od današnjih divljih koza.
- Ali Kosh, Irak, 7.500 - 5.500 godina p. n. e. Ovdje se kao dokaz navodi pretežnost mladih životinja, zajedno s promjenama u korijenu rogova.

Privredno značenje

Ljudi koriste kozje meso, kožu, mlijeko i kostrijet. Ako imaju na raspolaganju sve dijelove biljki jedu oko 60% listove i stablasto bilje, oko 20% zeljasto bilje i samo oko 20% travu. Vrlo su skromnih zahtjeva, jer im je probava izrazito efikasna. Često ih se naziva i sirotinjskom kravom, jer ih je lakše hraniti i držati ako se nema puno prostora i dovoljno hrane. Ranije, a i danas drže se većinom u brdovitijim krajevima jer su radi svojih sposobnosti penjanja primjerene i za područja u kojima se goveda ne mogu držati. Na našim prostorima skoro uvijek se drže zajedno sa ovcama.

Koze mogu uništiti biljni pokrov čitavih područja i time doprinijeti dezertifikaciji, jer pojedu gotovo svo bilje, zajedno s korijenjem.

Koze su se sve do početka 20. vijeka često koristile i za vuču. Iznenađujuće snažne koze uprezale su se u kočije ili kola, a ako nije bilo na raspolaganju većih životinja, koristile su se i za oranje. U Tibetu su se koze koristile za transport soli.

Rasprostranjenost

Danas su domaće koze rasprostranjene u svim dijelovima svijeta, s izuzetkom krajnje hladnih područja. Širom zemljine kugle mornari su ostavljali žive domaće koze kao zalihu hrane za moguće brodove u prolazu, gdje su vremenom podivljale. Na mnogim takvim ostrvima, kao na primjer na Galapagosu, podivljale koze imale su razorni uticaj na autohtonu floru i faunu. Radi toga, na mnogim ostrvima ove koze su svjesno istrijebljene. Podivljalih domaćih koza ima i u Australiji.

Također pogledajte

Literatura

Ćeranić, Dr Vukosava (1984). Kozarstvo. Ekonomski biro. str. 140.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Koza

@@ Red 31: / Red 31: @@
 == Privredno značenje ==
-[[Datoteka:Primorska Planinarska Transverzala, Montenegro 125.jpg|mini|lijevo|200px|Stado balkanske koze.]]
+[[Datoteka:Primorska Planinarska Transverzala, Montenegro 125.jpg|mini|lijevo|200px|Stado balkanske koze, domaća autohtona rasa.]]
-[[Datoteka:Koza, sanska - ženka doji jare.jpg|mini|desno|200px|Ženka sa jaretom [[Sanska koza|sanske koze]]]]
+[[Datoteka:Koza, sanska - ženka doji jare.jpg|mini|desno|200px|[[Sanska koza]] sa jaretom, mliječni tip.]]
+[[Datoteka:Boerbok.jpg|mini|desno|200px|Burska koza, mesnati tip.]]
 Ljudi koriste kozje [[meso]], [[koža|kožu]], [[mlijeko]] i [[kostrijet]]. Ako imaju na raspolaganju sve dijelove [[biljke|biljki]] jedu oko 60% listove i stablasto bilje, oko 20% zeljasto bilje i samo oko 20% [[trave|travu]]. Vrlo su skromnih zahtjeva, jer im je probava izrazito efikasna. Često ih se naziva i sirotinjskom [[krava|kravom]], jer ih je lakše hraniti i držati ako se nema puno prostora i dovoljno hrane. Ranije, a i danas drže se većinom u brdovitijim krajevima jer su radi svojih sposobnosti penjanja primjerene i za područja u kojima se goveda ne mogu držati. Na našim prostorima skoro uvijek se drže zajedno sa [[ovca]]ma.