Razlika između verzija stranice "Ljiljana Molnar-Talajić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m zamjena ik using AWB
Red 1: Red 1:
⚫
{{Infokutija osoba

⚫
| ime = Ljiljana Molnar-Talajić
⚫
{{Infokutija biografija
|ime =Ljiljana
| slika =RO-1017LiljanaMolnar-Talajic.jpg
| veličina_slike =
⚫
|prezime =Molnar-Talajić
|slika =RO-1017LiljanaMolnar-Talajic.jpg
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|12|30}}
|širina slike =
| mjesto_rođenja = Bosanski Brod, Kraljevina Jugoslavija
|tekst uz sliku =
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2007|9|18|1938|12|30}}
|dan rođenja =30
|mjesec rođenja =decembar
| mjesto_smrti = Zagreb, Hrvatska
|godina rođenja =1938
| nacionalnost =
|mjesto rođenja =Bosanski Brod
| druga_imena =
|država rođenja =BiH
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
|dan smrti =18
|mjesec smrti =septembar
| poznat_po =
|godina smrti =2007
| značajna_djela =
|mjesto smrti =Zagreb
|država smrti =Hrvatska
|ženski pol =da
|država za kategoriju =Bosna i Hercegovina
}}
}}
'''Ljiljana Molnar-Talajić''' ([[Bosanski Brod]], [[30. decembar]] [[1938]]. - [[Zagreb]], [[18. septembar]] [[2007]].), istaknuta [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] [[Opera (muzika)|operna]] [[diva]] i [[sopran]]istica s jednim od najmoćnijih glasova na prostorima Balkana.
'''Ljiljana Molnar-Talajić''' ([[Bosanski Brod]], [[30. decembar]] [[1938]]. - [[Zagreb]], [[18. septembar]] [[2007]].), istaknuta [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] [[Opera (muzika)|operna]] [[diva]] i [[sopran]]istica s jednim od najmoćnijih glasova na prostorima Balkana.
Pjevanjem se počela baviti u crkvenom horu Crkve Sv. Ilije u Bosanskom Brodu.
Pjevanjem se počela baviti u crkvenom horu Crkve Sv. Ilije u Bosanskom Brodu.
Studij solo pjevanja završila je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] [[1961]]. u klasi prof. [[Bruna Špiler|Brune Špilera]], a [[1963]]. ja završila i postdiplomski studij na istoj akademiji. Prvi nastup na opernoj pozornici imala je tokom studija u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1959]]. godine, kao grofica u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] "Figarovom piru".
Studij solo pjevanja završila je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] [[1961]]. u klasi prof. [[Bruna Špiler|Brune Špilera]], a [[1963]]. ja završila i postdiplomski studij na istoj akademiji. Prvi nastup na opernoj pozornici imala je tokom studija u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1959]]. godine, kao grofica u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] "Figarovom piru".
<ref> http://www.bbrod.info/ljiljana-molnar-talajic/ </ref>
<ref>http://www.bbrod.info/ljiljana-molnar-talajic/</ref>
Potom su uslijedile brojne operske uloge, često oprečnih glasovnih zahtijeva, u širokom rasponu od kolorature do duboko proživljene dramatike.
Potom su uslijedile brojne operske uloge, često oprečnih glasovnih zahtijeva, u širokom rasponu od kolorature do duboko proživljene dramatike.


Petnaest godina pjevala je u Sarajevskoj operi, a od [[1975]]. do [[1980]]. godine bila je prvakinja [[Zagreb]]ačke opere.
Petnaest godina pjevala je u Sarajevskoj operi, a od [[1975]]. do [[1980]]. godine bila je prvakinja [[Zagreb]]ačke opere.
Iste godine prešla je na Muzičku akademiju, kao profesorica pjevanja, i do kraja života bavila se i pedagoškim radom.
Iste godine prešla je na Muzičku akademiju, kao profesorica pjevanja, i do kraja života bavila se i pedagoškim radom.


Za svoju ulogu Ćo-ćo San u operi "Madam Baterflaj" [[1967]]. godine nagrađena je u [[Tokio|Tokiju]] [[1967]]. godine, a grad [[Parma]] dodijelio joj je tradicionalnu plaketu ''Verdi d’oro'' (Zlatni Verdi). <ref> http://blog.dnevnik.hr/kenguur/2007/09/1623257859/in-memoriam-ljiljana-molnar-talajic.html </ref>
Za svoju ulogu Ćo-ćo San u operi "Madam Baterflaj" [[1967]]. godine nagrađena je u [[Tokio|Tokiju]] [[1967]]. godine, a grad [[Parma]] dodijelio joj je tradicionalnu plaketu ''Verdi d’oro'' (Zlatni Verdi).<ref>http://blog.dnevnik.hr/kenguur/2007/09/1623257859/in-memoriam-ljiljana-molnar-talajic.html</ref>
[[1969]]. godine kao Aida na [[Firenca|firentinskom]] ''Maggiju Musicale'', pod dirigentskom palicom [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]], postaje svjetska primadona. Slijedile su najveće svjetske pozornice: [[Bečka Državna Opera]], [[Milano|milanska]] [[La Scala]], [[London|london]]ska operna dvorana [[Royal Opera House|Covent Garden]] i [[Metropolitan Opera]] u [[New York City]]-u.
[[1969]]. godine kao Aida na [[Firenca|firentinskom]] ''Maggiju Musicale'', pod dirigentskom palicom [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]], postaje svjetska primadona. Slijedile su najveće svjetske pozornice: [[Bečka Državna Opera]], [[Milano|milanska]] [[La Scala]], [[london]]ska operna dvorana [[Royal Opera House|Covent Garden]] i [[Metropolitan Opera]] u [[New York City]]-u.


Zaštitni znak Ljiljane Molnar-Talajić je bila opera Aida. Briljirala je i u cijelom verdijanskom repertoaru: Trubaduru, Don Carlosu, Krabuljnom plesu, Otellu, ali i u njegovu Requiemu. To joj je, među ostalim, donijelo i veliko priznanje iz Maestrove domovine — "Zlatnog Verdija" grada [[Parma|Parme]].
Zaštitni znak Ljiljane Molnar-Talajić je bila opera Aida. Briljirala je i u cijelom verdijanskom repertoaru: Trubaduru, Don Carlosu, Krabuljnom plesu, Otellu, ali i u njegovu Requiemu. To joj je, među ostalim, donijelo i veliko priznanje iz Maestrove domovine — "Zlatnog Verdija" grada [[Parma|Parme]].
Štampa je opisala njen glas kao nevjerovatno lijep, suptilan, ali u isto vrijeme robustan, transparentan i melodičan. Austrijski operski stručnjak O.C. izjavio je da je Ljiljana_Molnar-Talajić posljednja najveća pjevačica opera [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]]. <ref> http://www.opera-club.net/release.asp?rel=586 </ref>
Štampa je opisala njen glas kao nevjerovatno lijep, suptilan, ali u isto vrijeme robustan, transparentan i melodičan. Austrijski operski stručnjak O.C. izjavio je da je Ljiljana_Molnar-Talajić posljednja najveća pjevačica opera [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]].<ref>http://www.opera-club.net/release.asp?rel=586</ref>
Umrla je nakon kratke bolesti u Zagrebu.
Umrla je nakon kratke bolesti u Zagrebu.
Na njenoj sahrani u Zagrebu ispred delegacije Bosanskog narodnog pozorišta [[Gradimir Gojer]] je izjavio: {{Citat|Najveća operska pjevačica na našim prostorima koja je ostavila neizbrisivu obavezu na mlađe generacije u bosanskoj kulturi. Ona je sada legenda svih operskih diva u svijetu. Najveća među nama, a bila je protagonista ljubavi prema Sarajevu. Ona će ostati građanin Sarajeva zauvijek. Ona nikada nije zaboravila Bosnu.}} <ref> http://bosnianews.blogspot.com/2007/09/commemoration-for-ljiljana-molnar.html </ref>
Na njenoj sahrani u Zagrebu ispred delegacije Bosanskog narodnog pozorišta [[Gradimir Gojer]] je izjavio: {{Citat|Najveća operska pjevačica na našim prostorima koja je ostavila neizbrisivu obavezu na mlađe generacije u bosanskoj kulturi. Ona je sada legenda svih operskih diva u svijetu. Najveća među nama, a bila je protagonista ljubavi prema Sarajevu. Ona će ostati građanin Sarajeva zauvijek. Ona nikada nije zaboravila Bosnu.}} <ref>http://bosnianews.blogspot.com/2007/09/commemoration-for-ljiljana-molnar.html</ref>


== Reference ==
== Reference ==
{{reference}}


{{DEFAULTSORT:Molnar-Talajić, Ljiljana}}
<references>
[[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači]]

[[Kategorija:Biografije, Bosanski Brod]]
</references>
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]

[[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači|M]]
[[Kategorija:Umrli 2007.]]

Verzija na dan 17 februar 2019 u 14:10

Ljiljana Molnar-Talajić
Rođenje (1938-12-30) 30. decembar 1938.
Bosanski Brod, Kraljevina Jugoslavija
Smrt18. septembar 2007(2007-09-18) (68 godina)
Zagreb, Hrvatska

Ljiljana Molnar-Talajić (Bosanski Brod, 30. decembar 1938. - Zagreb, 18. septembar 2007.), istaknuta bosanska operna diva i sopranistica s jednim od najmoćnijih glasova na prostorima Balkana. Pjevanjem se počela baviti u crkvenom horu Crkve Sv. Ilije u Bosanskom Brodu. Studij solo pjevanja završila je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu 1961. u klasi prof. Brune Špilera, a 1963. ja završila i postdiplomski studij na istoj akademiji. Prvi nastup na opernoj pozornici imala je tokom studija u Sarajevu 1959. godine, kao grofica u Mozartovom "Figarovom piru". [1] Potom su uslijedile brojne operske uloge, često oprečnih glasovnih zahtijeva, u širokom rasponu od kolorature do duboko proživljene dramatike.

Petnaest godina pjevala je u Sarajevskoj operi, a od 1975. do 1980. godine bila je prvakinja Zagrebačke opere. Iste godine prešla je na Muzičku akademiju, kao profesorica pjevanja, i do kraja života bavila se i pedagoškim radom.

Za svoju ulogu Ćo-ćo San u operi "Madam Baterflaj" 1967. godine nagrađena je u Tokiju 1967. godine, a grad Parma dodijelio joj je tradicionalnu plaketu Verdi d’oro (Zlatni Verdi).[2] 1969. godine kao Aida na firentinskom Maggiju Musicale, pod dirigentskom palicom Zubina Mehte, postaje svjetska primadona. Slijedile su najveće svjetske pozornice: Bečka Državna Opera, milanska La Scala, londonska operna dvorana Covent Garden i Metropolitan Opera u New York City-u.

Zaštitni znak Ljiljane Molnar-Talajić je bila opera Aida. Briljirala je i u cijelom verdijanskom repertoaru: Trubaduru, Don Carlosu, Krabuljnom plesu, Otellu, ali i u njegovu Requiemu. To joj je, među ostalim, donijelo i veliko priznanje iz Maestrove domovine — "Zlatnog Verdija" grada Parme. Štampa je opisala njen glas kao nevjerovatno lijep, suptilan, ali u isto vrijeme robustan, transparentan i melodičan. Austrijski operski stručnjak O.C. izjavio je da je Ljiljana_Molnar-Talajić posljednja najveća pjevačica opera Giuseppea Verdija.[3] Umrla je nakon kratke bolesti u Zagrebu.

Na njenoj sahrani u Zagrebu ispred delegacije Bosanskog narodnog pozorišta Gradimir Gojer je izjavio:

Najveća operska pjevačica na našim prostorima koja je ostavila neizbrisivu obavezu na mlađe generacije u bosanskoj kulturi. Ona je sada legenda svih operskih diva u svijetu. Najveća među nama, a bila je protagonista ljubavi prema Sarajevu. Ona će ostati građanin Sarajeva zauvijek. Ona nikada nije zaboravila Bosnu.

[4]

Reference

  1. ^ http://www.bbrod.info/ljiljana-molnar-talajic/
  2. ^ http://blog.dnevnik.hr/kenguur/2007/09/1623257859/in-memoriam-ljiljana-molnar-talajic.html
  3. ^ http://www.opera-club.net/release.asp?rel=586
  4. ^ http://bosnianews.blogspot.com/2007/09/commemoration-for-ljiljana-molnar.html
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljiljana_Molnar-Talajić&oldid=2982293"