Razlika između verzija stranice "Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 2: Red 2:
'''Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju''' (''MKSJ'', {{jez-en|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}} - ICTY,<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/en/about|title=About the ICTY {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|accessdate=1. 4. 2016}}</ref> također: ''Haški tribunal'') jest skraćeni naziv za ''Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine'', tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Sud djeluje kao ad hoc tijelo i ima sjedište u [[Den Haag]]u. Osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti [[UN]] [[25. maj]]a [[1993]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/bilten/Bilten15.pdf|title=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|last=|first=|date=1. 4. 2016|website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|publisher=Fond za humanitarno pravo|accessdate=}}</ref> Najteža moguća kazna koju može izreći jest [[doživotni zatvor]].
'''Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju''' (''MKSJ'', {{jez-en|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}} - ICTY,<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/en/about|title=About the ICTY {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|accessdate=1. 4. 2016}}</ref> također: ''Haški tribunal'') jest skraćeni naziv za ''Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine'', tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Sud djeluje kao ad hoc tijelo i ima sjedište u [[Den Haag]]u. Osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti [[UN]] [[25. maj]]a [[1993]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/bilten/Bilten15.pdf|title=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|last=|first=|date=1. 4. 2016|website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|publisher=Fond za humanitarno pravo|accessdate=}}</ref> Najteža moguća kazna koju može izreći jest [[doživotni zatvor]].


==Osnivanje==
== Osnivanje ==
U oktobru 1992. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 792|Rezolucijom 792]] formirana je Specijalna komisija koja je trebalo da prikupi dokaze o zločinima u bivšoj Jugoslaviji.<ref>{{cite news|last1=Pašić|first1=Nikola|authorlink1=Nikola R. Pašić|title=HAŠKI SUD NIJE NORMALAN|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2427/7.html|accessdate=13. 4. 2018|work=NIN-ova arhiva|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=4. 7. 1997|language=sr}}</ref>
U oktobru 1992. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 792|Rezolucijom 792]] formirana je Specijalna komisija koja je trebalo da prikupi dokaze o zločinima u bivšoj Jugoslaviji.<ref>{{cite news|last1=Pašić|first1=Nikola|authorlink1=Nikola R. Pašić|title=HAŠKI SUD NIJE NORMALAN|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2427/7.html|accessdate=13. 4. 2018|work=NIN-ova arhiva|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=4. 7. 1997|language=sr}}</ref>

Rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] br. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 808|808]] od 22. februara 1993. odlučeno je da se ''uspostavi međunarodni sud za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine''.

Sud je prvobitno predložio njemački ministar vanjskih poslova [[Klaus Kinkel]].<ref>Hazan, Pierre. 2004. ''Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia.'' College Station: Texas A & M University Press<!-- ISBN/ISSN, page(s) needed --></ref> Do 25. maja 1993., međunarodna zajednica je pokušala da diplomatski, vojno, politički, ekonomski kao i Rezolucijom 827 izvrši pritisak na vođe bivših jugoslovenskih republika putem pravnih sredstava. Rezolucija 827 od 25. maja 1993. odobrila je izvještaj generalnog sekretara S/25704 i usvojila Statut Međunarodnog suda koji mu je pridružen, formalno formirajući MKSJ. Sudu je dodijeljena nadležnost nad četiri grupe zločina počinjenih na teritoriji [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]] od 1991. godine: teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]], [[Ratno pravo|kršenja zakona i običaja rata]], počinjenog [[Genocid|genocida]] i [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]]. Maksimalna kazna koju je sud mogao izreći bila je doživotna kazna zatvora.


== Tužioci ==
== Tužioci ==

Verzija na dan 19 februar 2019 u 15:10

Zastava Međunarodnog krivičnog suda ispred zgrade tribunala u Hagu

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ, engleski: International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia - ICTY,[1] također: Haški tribunal) jest skraćeni naziv za Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine, tijelo Ujedinjenih nacija ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Sud djeluje kao ad hoc tijelo i ima sjedište u Den Haagu. Osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN 25. maja 1993. godine.[2] Najteža moguća kazna koju može izreći jest doživotni zatvor.

Osnivanje

U oktobru 1992. Rezolucijom 792 formirana je Specijalna komisija koja je trebalo da prikupi dokaze o zločinima u bivšoj Jugoslaviji.[3]

Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija br. 808 od 22. februara 1993. odlučeno je da se uspostavi međunarodni sud za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine.

Sud je prvobitno predložio njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel.[4] Do 25. maja 1993., međunarodna zajednica je pokušala da diplomatski, vojno, politički, ekonomski kao i Rezolucijom 827 izvrši pritisak na vođe bivših jugoslovenskih republika putem pravnih sredstava. Rezolucija 827 od 25. maja 1993. odobrila je izvještaj generalnog sekretara S/25704 i usvojila Statut Međunarodnog suda koji mu je pridružen, formalno formirajući MKSJ. Sudu je dodijeljena nadležnost nad četiri grupe zločina počinjenih na teritoriji bivše SFR Jugoslavije od 1991. godine: teška kršenja Ženevskih konvencija, kršenja zakona i običaja rata, počinjenog genocida i zločina protiv čovječnosti. Maksimalna kazna koju je sud mogao izreći bila je doživotna kazna zatvora.

Tužioci

Predviđeno je da prestane s postojanjem 2017. godine.[5]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "About the ICTY | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia". www.icty.org. Pristupljeno 1. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju" (PDF). Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Fond za humanitarno pravo. 1. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Pašić, Nikola (4. 7. 1997). "HAŠKI SUD NIJE NORMALAN". NIN-ova arhiva (jezik: srpski). NIN. Pristupljeno 13. 4. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Hazan, Pierre. 2004. Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia. College Station: Texas A & M University Press
  5. ^ M.J. "ICTY najavio prestanak rada sredinom 2017. godine". wayback.archive.org. Pristupljeno 1. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.