Razlika između verzija stranice "Winston Churchill"

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m zamjena ik using AWB
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija biografija
{{Infokutija osoba
|ime =Winston
| ime = Winston Churchill
|prezime =Churchill
| slika =Churchill-in-quebec-1944-23-0201a.gif
| veličina_slike =
|slika =Churchill-in-quebec-1944-23-0201a.gif
|širina slike =
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1874|11|30}}
|tekst uz sliku =
| mjesto_rođenja = Woodstock, Engleska
|dan rođenja =30
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|1|24|1874|11|30}}
|mjesec rođenja =novembar
| mjesto_smrti = London, Engleska
|godina rođenja =1874
|mjesto rođenja =Woodstock
| nacionalnost =
|država rođenja =Engleska
| druga_imena =
|dan smrti =24
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
|mjesec smrti =januar
|godina smrti =1965
| poznat_po =
|mjesto smrti =London
| značajna_djela =
|država smrti =Engleska
|ženski pol =
|država za kategoriju= Ujedinjeno Kraljevstvo
}}
}}


'''Winston Leonard Spencer Churchill''' (''Vinston Čerčil''; [[30. novembar]] [[1874]]. - [[24. januar]] [[1965]].) - britanski [[političar]], državnik, [[pisac]] i borbeni imperijalista.
'''Winston Leonard Spencer Churchill''' (''Vinston Čerčil''; [[30. novembar]] [[1874]]. - [[24. januar]] [[1965]].) - britanski [[političar]], državnik, [[pisac]] i borbeni imperijalista.


Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je 30. novembra [[1874]]. godine u mjestu Oxfordshire. Godine [[1895]]. završio je vojnu akademiju u Sandhurstu. Kao oficir britanske vojske borio se [[1897]]. - [[1898]]. protiv ustanika na sjeverozapadu [[Indija|Indije]], a [[1898]]. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana ([[Sudan]]). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu. Kao ratni dopisnik učestvovao je u burskom ratu kada je (1898.) i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima sa ratišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je [[1900]]. izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se Liberalnoj stranci. U periodu od [[1905]]. - [[1908]]. obnašao je dužnost državnog podsekretara za kolonije, a u periodu [[1908]]. - [[1909]]. bio je ministar trgovine. No, iste godine preuzima dužnost ministra unutrašnjih poslova i na njoj ostaje sve do [[1911]]. godine. Od tada pa sve do [[1915]]. prvi je lord Admiraliteta. Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bataljona. Dvije godine kasnije, [[1917]]. ponovo preuzima ministarsku dužnost kao ministar za municiju. Već naredne godine (1918.) postaje ministar rata i avijacije. Na tom mjestu ostaje sve do [[1921]]. godine. Od tada pa do [[1922]]. ministar je kolonija.
Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je 30. novembra [[1874]]. godine u mjestu Oxfordshire. Godine [[1895]]. završio je vojnu akademiju u Sandhurstu. Kao oficir britanske vojske borio se [[1897]]. - [[1898]]. protiv ustanika na sjeverozapadu [[Indija|Indije]], a [[1898]]. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana ([[Sudan]]). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu. Kao ratni dopisnik učestvovao je u burskom ratu kada je (1898.) i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima sa ratišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je [[1900]]. izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se Liberalnoj stranci. U periodu od [[1905]]. - [[1908]]. obnašao je dužnost državnog podsekretara za kolonije, a u periodu [[1908]]. - [[1909]]. bio je ministar trgovine. No, iste godine preuzima dužnost ministra unutrašnjih poslova i na njoj ostaje sve do [[1911]]. godine. Od tada pa sve do [[1915]]. prvi je lord Admiraliteta. Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bataljona. Dvije godine kasnije, [[1917]]. ponovo preuzima ministarsku dužnost kao ministar za municiju. Već naredne godine (1918.) postaje ministar rata i avijacije. Na tom mjestu ostaje sve do [[1921]]. godine. Od tada pa do [[1922]]. ministar je kolonija.


U vrijeme [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na čelo ministarstva kolonija ([[1921]]. - [[1922]].). Godine [[1924]]. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar finansija. Na toj dužnosti ostaje sve do [[1929]]. godine. Po dolasku [[Hitler]]a na vlast u Njemačkoj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža. Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja [[Hitler]]u, a Minhenski sporazum naziva porazom bez rata. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj ([[3. septembar|3. septembra]] [[1939]].) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta. U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u Norveškoj ([[10. maj]]a [[1940]].) i poslije pada Francuske postao je predsjednik britanske vlade i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je [[Velika Britanija]] sama stajala nasuprot nacističkoj Njemačkoj Churchillove riječi zadivile su čitav svijet:
U vrijeme [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na čelo ministarstva kolonija ([[1921]]. - [[1922]].). Godine [[1924]]. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar finansija. Na toj dužnosti ostaje sve do [[1929]]. godine. Po dolasku [[Hitler]]a na vlast u Njemačkoj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža. Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja [[Hitler]]u, a Minhenski sporazum naziva porazom bez rata. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj ([[3. septembar|3. septembra]] [[1939]].) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta. U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u Norveškoj ([[10. maj]]a [[1940]].) i poslije pada Francuske postao je predsjednik britanske vlade i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je [[Velika Britanija]] sama stajala nasuprot nacističkoj Njemačkoj Churchillove riječi zadivile su čitav svijet:


''"... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borićemo se na plažama; borićemo se na poljima i na ulicama; borićemo se u brdima; nikada se nećemo predati."''
''"... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borićemo se na plažama; borićemo se na poljima i na ulicama; borićemo se u brdima; nikada se nećemo predati."''


Tada je proklamirao i svoju parolu: ''"Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji"'', i već [[22. juni|22. juna]] [[1941]]. nudi savez napadnutom [[SSSR]]-u.
Tada je proklamirao i svoju parolu: ''"Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji"'', i već [[22. juni|22. juna]] [[1941]]. nudi savez napadnutom [[SSSR]]-u.


U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]. Za vrijeme rata blisko je sarađivao sa američkim predsjednikom [[Roosevelt]]om s kojim je potpisao Atlansku povelju (začetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima [[1945]]. pobjedu odnosi Laburistička stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u oktobru iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine [[1953]]. Churchill dobija [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], a u aprilu [[1955]]. povlači se i mjesto ustupa najbližem saradniku Anthony Robert Edenu.
U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]. Za vrijeme rata blisko je sarađivao sa američkim predsjednikom [[Roosevelt]]om s kojim je potpisao Atlansku povelju (začetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima [[1945]]. pobjedu odnosi Laburistička stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u oktobru iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine [[1953]]. Churchill dobija [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], a u aprilu [[1955]]. povlači se i mjesto ustupa najbližem saradniku Anthony Robert Edenu.
Red 63: Red 60:
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Biografije, Woodstock]]
[[Kategorija:Rođeni 1874.]]
[[Kategorija:Umrli 1965.]]

Verzija na dan 21 februar 2019 u 20:59

Winston Churchill
Rođenje (1874-11-30) 30. novembar 1874.
Woodstock, Engleska
Smrt24. januar 1965(1965-01-24) (90 godina)
London, Engleska

Winston Leonard Spencer Churchill (Vinston Čerčil; 30. novembar 1874. - 24. januar 1965.) - britanski političar, državnik, pisac i borbeni imperijalista.

Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je 30. novembra 1874. godine u mjestu Oxfordshire. Godine 1895. završio je vojnu akademiju u Sandhurstu. Kao oficir britanske vojske borio se 1897. - 1898. protiv ustanika na sjeverozapadu Indije, a 1898. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana (Sudan). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu. Kao ratni dopisnik učestvovao je u burskom ratu kada je (1898.) i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima sa ratišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je 1900. izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se Liberalnoj stranci. U periodu od 1905. - 1908. obnašao je dužnost državnog podsekretara za kolonije, a u periodu 1908. - 1909. bio je ministar trgovine. No, iste godine preuzima dužnost ministra unutrašnjih poslova i na njoj ostaje sve do 1911. godine. Od tada pa sve do 1915. prvi je lord Admiraliteta. Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bataljona. Dvije godine kasnije, 1917. ponovo preuzima ministarsku dužnost kao ministar za municiju. Već naredne godine (1918.) postaje ministar rata i avijacije. Na tom mjestu ostaje sve do 1921. godine. Od tada pa do 1922. ministar je kolonija.

U vrijeme Oktobarske revolucije uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na čelo ministarstva kolonija (1921. - 1922.). Godine 1924. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar finansija. Na toj dužnosti ostaje sve do 1929. godine. Po dolasku Hitlera na vlast u Njemačkoj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža. Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja Hitleru, a Minhenski sporazum naziva porazom bez rata. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj (3. septembra 1939.) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta. U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u Norveškoj (10. maja 1940.) i poslije pada Francuske postao je predsjednik britanske vlade i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je Velika Britanija sama stajala nasuprot nacističkoj Njemačkoj Churchillove riječi zadivile su čitav svijet:

"... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borićemo se na plažama; borićemo se na poljima i na ulicama; borićemo se u brdima; nikada se nećemo predati."

Tada je proklamirao i svoju parolu: "Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji", i već 22. juna 1941. nudi savez napadnutom SSSR-u.

U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u 2. svjetskom ratu. Za vrijeme rata blisko je sarađivao sa američkim predsjednikom Rooseveltom s kojim je potpisao Atlansku povelju (začetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburistička stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u oktobru iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine 1953. Churchill dobija Nobelovu nagradu za književnost, a u aprilu 1955. povlači se i mjesto ustupa najbližem saradniku Anthony Robert Edenu.

Djela

  • Lord Randolf Churchill
  • Moje afričko putovanje
  • Liberalizam i socijalni problem
  • Historija svjetskog rata
  • Marlboro, njegov život i doba
  • Korak po korak
  • U borbu
  • Neumorljiva borba
  • Početak kraja
  • Memoari iz 2. svjetskog rata
  • Svjetska kriza (The World Crisis, pisano 1923.- 1929.)
  • Drugi svjetski rat (The Second World War, pisano 1948.-1953.)
  • Historija naroda engleskog govornog područja (A History of the English-speaking Peoples, pisano 1956.-1958.)

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Winston_Churchill&oldid=2983500"