Razlika između verzija stranice "Charles Fourier"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena ik using AWB
m popunjavanje parametara using AWB
Red 2: Red 2:
{{Infokutija osoba
{{Infokutija osoba
| ime = François Marie Charles Fourier
| ime = François Marie Charles Fourier
| slika =Hw-fourier.jpg
| slika = Hw-fourier.jpg
| veličina_slike =
| veličina_slike =
| opis =
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1772|4|7}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1772|4|7}}
| mjesto_rođenja = Besançon, Francuska
| mjesto_rođenja = Besançon, Francuska
Red 29: Red 29:


{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Socijalna i politička filozofija}}

{{DEFAULTSORT:Fourier, Charles}}
{{DEFAULTSORT:Fourier, Charles}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Biografije, Besançon]]
[[Kategorija:Biografije, Besançon]]
[[Kategorija:IK osoba provjera]]
[[Kategorija:Rođeni 1772.]]
[[Kategorija:Umrli 1837.]]

Verzija na dan 27 mart 2019 u 21:29

François Marie Charles Fourier
Rođenje (1772-04-07) 7. april 1772.
Besançon, Francuska
Smrt10. oktobar 1837(1837-10-10) (65 godina)
Pariz, Francuska

François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. april 1772. - Pariz, 10. oktobar 1837.), francuski utopijski socijalist

Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. vijeka. Potkraj života izvršio je velik uticaj na francusku, evropsku pa i američku društvenu i političku misao.

Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. Antagonizam čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina anarhista, kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke savremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske aristokracije za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokratije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u marksizmu našla svoj praktično-revolucionaran i naučni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstere i La Phalange.

Djela

  • "Teorija četiriju pokreta i općih sudbina",
  • "Teorija sveopćeg jedinstva i novi industrijski i društveni svijet".