Razlika između verzija stranice "Šećer"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 95.168.124.190 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika AnToni
oznaka: vraćanje
m Vraćene izmjene korisnika 1997kB (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 95.168.124.190
oznaka: vraćanje
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Zucker.jpg|mini|Kristali šećera]]
[[Datoteka:Zucker.jpg|mini|Kristali šećera]]
'''Šećer''' je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani. Oni su po hemijskom sastavu [[ugljikohidrati]], sastavljeni od atoma [[ugljik]]a, [[vodik]]a i [[kisik]]a. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao [[monosaharidi]], [[disaharidi]] i [[trisaharidi]]. Najjednostavni šećeri nazivaju se [[monosaharidi]], a uključuju [[glukoza|glukozu]] (također poznatu i kao dekstrozu), [[fruktoza|fruktozu]] i [[galaktoza|galaktozu]]. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je [[saharoza]] (C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub>), koja spada u [[disaharidi|disaharide]]. U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju [[maltoza]] i [[laktoza]] (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.
'''Aaala Šećera''' je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani. Oni su po hemijskom sastavu [[ugljikohidrati]], sastavljeni od atoma [[ugljik]]a, [[vodik]]a i [[kisik]]a. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao [[monosaharidi]], [[disaharidi]] i [[trisaharidi]]. Najjednostavni šećeri nazivaju se [[monosaharidi]], a uključuju [[glukoza|glukozu]] (također poznatu i kao dekstrozu), [[fruktoza|fruktozu]] i [[galaktoza|galaktozu]]. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je [[saharoza]] (C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub>), koja spada u [[disaharidi|disaharide]]. U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju [[maltoza]] i [[laktoza]] (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.


[[Saharoza]] se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.
[[Saharoza]] se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.

Verzija na dan 19 maj 2019 u 11:51

Kristali šećera

Aaala Šećera je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani. Oni su po hemijskom sastavu ugljikohidrati, sastavljeni od atoma ugljika, vodika i kisika. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao monosaharidi, disaharidi i trisaharidi. Najjednostavni šećeri nazivaju se monosaharidi, a uključuju glukozu (također poznatu i kao dekstrozu), fruktozu i galaktozu. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je saharoza (C12H22O11), koja spada u disaharide. U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju maltoza i laktoza (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.

Saharoza se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.

Etimologija

U bosanski jezik, kao i ostale južnoslavenske jezike, šećer je došao iz turskog naziva şeker.

Proizvodnja

Šećerna repa se vadi u ranu jesen. Ako vađenje zakasni, ili dođu rani mrazovi, repu treba čuvati. Odreže se lišće zajedno s najgornjim dijelom, otprema se u tvornicu, i tamo započinje šećerna kampanja koja traje od 2 do 3 mjeseca. Ubrzanim se tempom prerađuju zalihe repe kojom šećerana raspolaže. Repa se ubrzanoo prerađuje zato što se i poslije vađenja iz zemlje u repi odvijaju procesi pod uticajem enzima invertaze i prisutnih organskih kiselina. Pod njihovim se uticajem saharoza djeli na 2 monosaharida: glukozu i fruktozu. Taj se proces naziva inverzija, a dobivena smjesa glukoze i fruktoze invertni šećer.

Također pogledajte

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Šećer koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.