Razlika između verzija stranice "Aktin"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: =250px using AWB
Red 2: Red 2:
| Symbol = Actin
| Symbol = Actin
| name = Actin
| name = Actin
| image=[[Datoteka:Actin with ADP highlighted.png|250px]]
| image=Actin with ADP highlighted.png
| width =
| width =
| opis slike = Dijagram G-aktina. [[Adenozin difosfat|ADP]] vezan za to aktinsko [[aktivno mjesto]] (multikolorna struktura blizu centra figure), kao i kompleksirani [[kalcij]] di[[kation]] (zelena loptica) su označeni
| opis slike = Dijagram G-aktina. [[Adenozin difosfat|ADP]] vezan za to aktinsko [[aktivno mjesto]] (multikolorna struktura blizu centra figure), kao i kompleksirani [[kalcij]] di[[kation]] (zelena loptica) su označeni
Red 14: Red 14:
| OPM protein =}}
| OPM protein =}}


'''Aktin''' je [[Globularni protein|globularni]] multi-funkcijski [[protein]] koji formira [[mirofilament]]e. Prvenstveno je nađen u svim [[Eukarioti|eukariotskim ćelijama]], a jedini poznati izuzetak su [[spermatozoid]]i [[nematoda]]. Može doseći koncentracije i preko 100 [[Mikromol|μM]].<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
'''Aktin''' je [[Globularni protein|globularni]] multi-funkcijski [[protein]] koji formira [[mirofilament]]e. Prvenstveno je nađen u svim [[Eukarioti|eukariotskim ćelijama]], a jedini poznati izuzetak su [[spermatozoid]]i [[nematoda]]. Može doseći koncentracije i preko 100 [[Mikromol|μM]].<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>


Proteinska masa jednog aktina je ugrubo 42-[[kDa]], a on je [[monomer]]na [[protein]]ska podjedinica dva tipa ćelijskih filamenata:
Proteinska masa jednog aktina je ugrubo 42-[[kDa]], a on je [[monomer]]na [[protein]]ska podjedinica dva tipa ćelijskih filamenata:
Red 29: Red 29:
{{Commons|Actin}}
{{Commons|Actin}}
* [http://www.cytoskeleton.com/actin-staining-techniques Actin Staining Techniques (Live and Fixed Cell Staining)]
* [http://www.cytoskeleton.com/actin-staining-techniques Actin Staining Techniques (Live and Fixed Cell Staining)]
* http://www.mechanobio.info/modules/go-0030041#1_go-0030041 MBInfo - Actin Filaments (F-actin) grow from the polymerization of G-actin monomers]
* [http://www.mechanobio.info/modules/go-0030041#1_go-0030041 MBInfo - Actin Filaments (F-actin) grow from the polymerization of G-actin monomers]
* http://www.mechanobio.info/modules/go-0003779 MBInfo - Actin Binding]
* [http://www.mechanobio.info/modules/go-0003779 MBInfo - Actin Binding]
* http://www.mechanobio.info/modules/go-0045010 MBInfo - Actin Nucleation]
* [http://www.mechanobio.info/modules/go-0045010 MBInfo - Actin Nucleation]
* http://www.pdbe.org/emsearch/actin* 3D macromolecular structures of actin filaments from the EM Data Bank(EMDB)]
* [http://www.pdbe.org/emsearch/actin* 3D macromolecular structures of actin filaments from the EM Data Bank(EMDB)]


[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Fiziologija]]

Verzija na dan 30 juni 2019 u 17:47

Aktin
Identifikatori
SimbolActin
Pfam[1]] PF000]]]
InterProIPR004000
PROSITEPDOC00340
SCOP22btf / SCOPe / SUPFAM
Dostupne proteinske strukture:
Pfam  [2]]?tab=pdbBlock strukture] / [3]] ECOD]  
PDB[4]]%20AND%20rcsb_polymer_entity_annotation.type:Pfam RCSB PDB]; [5]] PDBe]; [6]] PDBj]
PDBsum[7]] sažetak strukture]

Aktin je globularni multi-funkcijski protein koji formira mirofilamente. Prvenstveno je nađen u svim eukariotskim ćelijama, a jedini poznati izuzetak su spermatozoidi nematoda. Može doseći koncentracije i preko 100 μM.[1][2]

Proteinska masa jednog aktina je ugrubo 42-kDa, a on je monomerna proteinska podjedinica dva tipa ćelijskih filamenata:

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  4. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  5. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  6. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  7. ^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  8. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  9. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

Vanjski linkovi