Razlika između verzija stranice "Doroteja Vidinska"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m clean up, replaced: =[[Datoteka: → = using AWB
Red 9: Red 9:
| Naskljednik2 =[[Jelna Gruba]]
| Naskljednik2 =[[Jelna Gruba]]
| Vladavina2 =[[26. oktobar]] [[1377]]. - [[23. august]] [[1390]].
| Vladavina2 =[[26. oktobar]] [[1377]]. - [[23. august]] [[1390]].
| Slika =[[Datoteka:Stratemirovic Coat of Arms.jpg|min|125px|Grb Dorotejine porodice]]
| Slika =Stratemirovic Coat of Arms.jpg
| Opis slike =
| Opis slike =
| Krunidba = 26.10.1377.
| Krunidba = 26.10.1377.
Red 20: Red 20:
| Mjesto rođenja = [[Vidin]] ( Bugarsko carstvo )
| Mjesto rođenja = [[Vidin]] ( Bugarsko carstvo )
| Datum smrti =prije [[1390]]. ili [[23]]. [[august]] [[1390]].
| Datum smrti =prije [[1390]]. ili [[23]]. [[august]] [[1390]].
| Mjesto smrti = [[ Bosna]]
| Mjesto smrti = [[Bosna]]
| Mjesto sahrane = [[Mile]]
| Mjesto sahrane = [[Mile]]
|}}
|}}
Red 34: Red 34:


== Djetinstvo u Ugarskoj ==
== Djetinstvo u Ugarskoj ==
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracimir, car Bugarske|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana (Slava) Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju.<ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref>
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracimir, car Bugarske|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana (Slava) Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju.<ref name="Klaić">Vjekoslav Klaić, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine</ref>


Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice [[Elizabeta Pjast (1305-1380)|Elizabete]], kraljeve majke, <ref name="Ančić"> Mladen Ančić, ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997. </ref> i kraljice [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.<ref name="Klaić" /> Ludovik I ju je zaručio za [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]], prvog rođaka njegove supruge [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]]. <ref name="Ančić" />
Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice [[Elizabeta Pjast (1305-1380)|Elizabete]], kraljeve majke,<ref name="Ančić">Mladen Ančić, ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.</ref> i kraljice [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.<ref name="Klaić" /> Ludovik I ju je zaručio za [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]], prvog rođaka njegove supruge [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]].<ref name="Ančić" />


== Brak ==
== Brak ==


Doroteja se udala za Tvrtka [[8. decembar|8. decembra]] [[1374]]. godine <ref name="Foretić"> Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980. </ref> i postala [[ban]]ica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. <ref name="Foretić" /> Godine [[1377]]. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.
Doroteja se udala za Tvrtka [[8. decembar|8. decembra]] [[1374]]. godine <ref name="Foretić">Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980.</ref> i postala [[ban]]ica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano.<ref name="Foretić" /> Godine [[1377]]. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.


Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža. <ref name=Strayer> Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989. </ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom [[Albert III, vojvoda Austrije|Albertom III]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci|Habsburgovkom]]. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref>
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža.<ref name=Strayer>Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989.</ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom [[Albert III, vojvoda Austrije|Albertom III]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci|Habsburgovkom]].<ref name="Draganović">Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović">Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref>


== Preci ==
== Preci ==
Red 79: Red 79:
==Vanjski linkovi ==
==Vanjski linkovi ==
[http://www.istorijskabiblioteka.com/art:doroteja-vidinska Istorijska biblioteka: Doroteja Vidinska]
[http://www.istorijskabiblioteka.com/art:doroteja-vidinska Istorijska biblioteka: Doroteja Vidinska]



{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Početak redoslijedne kutije}}

Verzija na dan 30 juni 2019 u 19:54

Doroteja Vidinska
Krunidba26.10.1377.
Vladavina8. decembar 1374. - 26. oktobar 1377.
PrethodnikElizabeta Pjast
Nasljednikniko
Vladavina26. oktobar 1377. - 23. august 1390.
Prethodnikniko
SupružnikTvrtko I, kralj Bosne
DjecaTvrtko II, kralj Bosne ?
DinastijaŠišman
OtacIvan Sracimir, car Bugarske
MajkaAna (Slava) Vlaška
Rođenje1355
Vidin ( Bugarsko carstvo )
Smrtprije 1390. ili 23. august 1390.
Bosna
Mjesto sahraneMile

Doroteja Vidinska Šišman poznata kao Doroteja Bdinska , Doroslava Bugarska ( Vidinski dvor 1355 - prije 1382. ili 23. august 1390.) je bila kćerka bugarskog cara Ivana Aleksandra Sracimira Šišmana i njegove supruge Ane Slave od Vlaške . Bila je princeza Vidnske despotovine i Bugarskog carstva , te brakom kraljica Bosne kao supruga Stjepana Tvrtka I Vladislavića Kotromanića.

Porijeklo i porodica

Sracimir, car Bugarske.

Doroteja je rođena 1355. godine u dvorcu Vidin, tadašnjem sjedištu Vidinske kneževine. Dorotejini roditelji su bili Ana Slava Vlaška i Sracimir, car Bugarske. Pored Doroteje Ana i Sracimir su imali još najmanje dvoje djece :

  • Konstatina , posljednji Bugarski car i Vidinski despot
  • kćerku, koja je umrla na dvoru Elizabete Poljske

Djetinstvo u Ugarskoj

Bila je kćerka bugarskog cara Ivana Sracimira i njegove žene Ane, kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj Ludovik I Veliki, kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju.[1]

Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice Elizabete, kraljeve majke,[2] i kraljice Elizabete, kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.[1] Ludovik I ju je zaručio za Tvrtka, prvog rođaka njegove supruge Elizabete.[2]

Brak

Doroteja se udala za Tvrtka 8. decembra 1374. godine [3] i postala banica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano.[3] Godine 1377. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.

Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja Tvrtka II, dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i Ostoja, vanbračni sin Dorotejinog muža.[4][5] Smatra se da je kraljica Doroteja umrla 1390. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom.[6][7]

Preci

8. Stracimir, despot Krana
4. Ivan Aleksandar, car Bugarske
18. Šišman, despot Vidina
9. Keraca Petrica
19. unuka bugarskog cara Ivana Asena II
2. Ivan Stracimir, car Bugarske
20. Tihomir, vojvoda Vlaške
10. Basarab I, vojvoda Vlaške
5. Teodora Vlaška
11. Ana
1. Doroteja Vidinska
24. Tihomir, vojvoda Vlaške
12. Basarab I, vojvoda Vlaške
6. Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške
13. Ana
3. Ana (Slava) Vlaška
7. Klara Dobočka

Reference

  1. ^ a b Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
  2. ^ a b Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
  3. ^ a b Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
  4. ^ Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.
  5. ^ Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.
  6. ^ Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
  7. ^ Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995

Vanjski linkovi

Istorijska biblioteka: Doroteja Vidinska


Titule po braku
Prethodnik:
/ 		Kraljica Bosne
1377-1390 		Nasljednik:
Jelena Gruba


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Doroteja_Vidinska&oldid=3002568"