Razlika između verzija stranice "Rumunija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 78.2.26.191 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki
oznaka: vraćanje
Red 18: Red 18:
| procenat_vode = 3
| procenat_vode = 3
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50
| stanovnika = {{Gubitak}}19,401,658 (2019)<ref>http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf</ref><ref>http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf</ref>
| stanovnika = 20.121.641<ref>http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf</ref><ref>http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf</ref>
| gustoća = 84,4
| gustoća = 84,4
| nezavisnost =
| nezavisnost =
Red 103: Red 103:


== Privreda ==
== Privreda ==
{{Starost sekcija}}
Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.

U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Rumunska nestabilna ekonomska situacija ipak se s vremenom promijenila u makoroekonomski stabilnu, s velikim privrednim rastom i sve manjom nezaposlenošću.
Rumunska nestabilna ekonomska situacija ipak se s vremenom promijenila u makoroekonomski stabilnu, s velikim privrednim rastom i sve manjom nezaposlenošću.


Rumunija je postigla sporazum sa MMF-om u augustu 2004. o kreditu od 547 miliona $, ali dobijanje druge tranše odgođeno je za oktobar jer postoje neslaganja u budžetskim rashodima zemlje.
U 2019., Rumunija ima [[BDP]] (PKM) od oko 547 milijarde $ i BDP po stanovniku (PPP) od 28.189 $.Prema podacima Svjetske banke, Rumunija ima mješovito gospodarstvo. Prema Eurostatu, BDP Rumunije po stanovniku (PPS) bio je na 64% prosjeka EU-a u 2018., što je povećanje od 41% u 2007. godini (godina ulaska Rumunije u EU), Rumunija je jedna od najbrže rastućih ekonomija u EU. Nakon 1989. godine zemlja doživjela desetljeće ekonomske nestabilnosti i pada, na čelu dijelom zastarjeli industrijsku bazu i nedostatka strukturnih reformi. Od 2000. godine pa nadalje,rumunjsko gospodarstvo je pretvoren u jedan od relativne makroekonomske stabilnosti, kojeg karakterizira visoka rasta, nisku nezaposlenost i pada inflacije. U 2006. godini, prema Uredu za statistiku Rumunije, rast BDP realno je zabilježen na 7,7%, jednu od najviših stopa u Evropi.Međutim, recesija nakon globalne financijske krize iz 2008-2009 prisilio vladu posuditi izvana, uključujući i spašavanja programa MMF € 20bn. BDP raste za više od 2% svake godine od.Prema podacima Svjetske banke, BDP po stanovniku paritet kupovne moći rastao od 13.442 $ u 2007. na procijenjenih 22.124 $ u 2015.Rumunija i dalje ima jednu od najnižih neto prosječnih mjesečnih plaća u EU od € 540 u 2016, i stopu inflacije od -1,1% u 2016.Nezaposlenost u Rumunjskoj je na 4,3% u 2018., što je vrlo niska u usporedbi s drugim zemljama EU


Godine 2002. i 2003. uspješne su ekonomske godine s rastom BNP-a od 4,5% godišnje. U prvoj polovini 2004. godine, rast je bio čak 6.6 % što je najveći rast u regionu, a u 2005. se predviđa da će biti 7-8 %. Prosječna bruto plaća u Rumuniji (za april 2004) iznosila je 8.292.762 leva (oko 200 eura) i u porastu je u odnosu na prethodni mjesec za 7.8 %. Prosječna plaća početkom 2004. godine je bila 5.969.555 leja.
<br />


Nezaposlenost u Rumuniji je u 2004. pala na 6.2 %, što je čak vrlo malo u odnosu na neke zemlje zapadne Evrope.
== Stanovništvo ==


Nakon što je u decembru 1999. pozvana da počne pregovore o pridruživanju EU, zajedno s Bugarskom, Rumunija je 1. januara 2007. postala članica Evropske unije.

== Stanovništvo ==
* Etničke zajednice (procjena za 2002):
* Etničke zajednice (procjena za 2002):
** [[Rumuni]] 89,5%
** [[Rumuni]] 89,5%
Red 132: Red 140:


== Kultura ==
== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

=== Sport ===
Nogomet je najpopularniji sport u Rumuniji.U Rumuniji ima 234 tisuća registriranih nogometaša. Rumunjska nogometna reprezentacija je sudjelovala na 7 svjetskih prvenstava. Rumunjski nogometni klub Steaua je bila prvak Evrope [[1986.|1986]]. Drugi najpopularniji sport u Rumuniji je [[tenis]]. U Rumuniji ima 15 000 registriranih tenisača. U Rumunjskoj su zastupljeni još i [[ragbi]], [[košarka]], [[rukomet]], [[judo]], [[šah]], [[Stoni tenis|stolni tenis]] i [[borilačke vještine]]. Francuzi su donijeli ragbi u Rumuniju. [[Ragbi]] reprezentacija Rumunije je sudionik svjetskog prvenstva.


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 20 august 2019 u 10:26

Rumunija
România
Zastava Rumunije Grb Rumunije
Zastava Grb
Himna"Deşteaptă-te, române!" ("Probudite se, Rumuni")

Položaj Rumunije na karti
Položaj Rumunije
Glavni grad Bukurešt
44°25′N 26°06′E / 44.417°N 26.100°E / 44.417; 26.100
Službeni jezik rumunski
Državno uređenje Republika
Klaus Iohannis
Viorica Dăncilă
Zakonodavstvo  
Nezavisnost
• Priznato
13. juli 1878. 
Površina
• Ukupno
238.392 km2 (81)
• Vode (%)
3
Stanovništvo
• Ukupno
20.121.641[1][2] (50)
84,4/km2 
BDP (PKM) 2019
• Ukupno
244.158 milijarde $ 
$12.506 
Gini (2018) 35,1 
HDI (2017) 0,811 (vrlo visok
Valuta Lev (RON)
Vremenska zona EET (UTC+2)
- ljeti EEST (UTC+3)
Topografija
Moldoveanu
2 544 m
Dunav
? km
Pozivni broj +40
Internetska domena .ro

Rumunija (rumunski: România) jest unitarna polupredsjednička država koja se nalazi u jugoistočnoj Evropi. Graniči s Ukrajinom i Moldavijom na sjeveroistoku, Mađarskom i Srbijom na zapadu, Bugarskom na jugu, a na istoku izlazi na Crno more. Prostire se na 238.392 km2 i ima umjereno kontinentalnu klimu. S nešto više od 20 miliona stanovnika sedma je najmnogoljudnija država članica Evropske unije. Njen glavni i najveći grad Bukurešt šesti je najveći grad Evropske unije. Dunav, druga najveća rijeka Evrope, protječe kroz Rumuniju.

Moderna Rumunija pojavila se unutar teritorija antičke rimske provincije Dakije, a formirana je 1859. preko personalne unije kneževina Moldavije i Vlaške. Nova država, službeno nazvana Rumunija od 1866. godine, je stekla nezavisnost od Osmanlijskog carstva 1877. godine. Nakon Prvog svjetskog rata, Transilvanija, Bukovina i Besarabija su pripojene suverenoj Kraljevini Rumuniji. Tokom Drugog svjetskog rata, Rumunija je bila saveznik nacističke Njemačke, boreći se protiv Sovjetskog saveza do 1944, kada se pridružuje silama Alijanse nakon što su je okupirale snage Crvene armije. Nakon rata Rumunija je postala socijalistička država i član Varšavskog pakta. Nakon revolucije 1989. Rumunija je počela tranziciju ka demokratiji i kapitalističkoj tržišnoj ekonomiji.

Nakon brzog ekonomskog rasta 2000ih, rumunska ekonomija se pretežno zasnovana na uslugama, a proizvođač je i izvoznik mašina i električne energije, sa kompanijama poput Automobili Dacia i OMV Petrom. Rumunija je članica NATO-a od 2004, a Evropske unije od 2007. Približno 90% stanovništva izjašnjava se kao pravoslavci, te govore rumunski jezik. Uz bogatu kulturnu historiju, Rumunija je bio dom utjecajnih umjetnika, muzičara, izumitelja i sportista, te ima razne turističke atrakcije.

Historija

Glavni članak: Historija Rumunije

Rana historija

Glavni članak: Antička Rumunija, Dakija, Dakija (rimska provincija)

Najstariji tragovi postojanja ljudi u Evropi su otkriveni u Pećini sa kostima (rumunski: Peștera cu Oase) koja se nalazi na teritoriji današnje Rumunije. Stari su oko 42.000 godina i predstavljaju najstarije ostatke Homo sapiensa u Evropi. Prije rimskog osvajanja Dakije, teritorija između rijeka Dunav i Dnjestar je bila naseljena raznim tračanskim narodima, uključujući Dačane i Gete. Herodot, u svom djelu "Histories", navodi vjerske razlike između Geta i drugih Tračana. Međutim, prema Strabonu, Dačani i Geti su govorili istim jezikom. Cassius Dion skreće pažnju na kulturnu sličnost između njih. Također, postoji i akademski spor oko toga da li su Dačani i Geti bili isti narod.

Rimski prodor 106. godine za vrijeme cara Trajana rezultirao je da Dakija postane rimska provincija pod nazivom "Dacia Felix". Rimska vladavina je trajala 165 godina. U ovom periodu pokrajina je u potpunosti integrisana u Rimsko carstvo, a značajan dio stanovništva je došao iz drugih pokrajina. Rimljani su uveli latinski jezik, ali je intenzivna romanizacija izrodila prarumunski jezik. Provincija je bila bogata rudama (posebno zlata i srebra u mjestima kao što su Alburnus Maior). Rimske trupe su se povukle iz Dakije 271. godine nakon napada raznih migrantskih naroda.

Srednji vijek

U srednjem vijeku Rumuni su živjeli u tri rumunske kneževine: Vlaškoj, Moldaviji i Transilvaniji. Postojanje nezavisnog rumunskog vojvodstva Transilvanije u 9. stoljeću se spominje u Gesta Hungarorumu, ali od 11. stoljeća Transilvanija je postala autonomna od Kraljevine Ugarske. Osim Transilvanije, postojale su male lokalne kneževine Vlaška i Moldavija sa različitim stepenima nezavisnosti i razvitka, koje su se u 14. stoljeću za vrijeme Basaraba I i Bogdana I suočile sa opasnošću od Osmanlijskog carstva.

Osmanlijska Vlaška

Savremena Rumunija je nastala kada su se države Moldavija i Vlaška ujedinile 1859. i postale nezavisne 1877. Država je proširena nakon Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, Bukovina i Besarabija pripojene Rumuniji.

Dijelovi Rumunije pripojeni su Sovjetskom Savezu 1940. Danas su to većinom dijelovi Moldavije, a mali dio tih teritorija pripada Ukrajini. Nakon Drugog svjetskog rata Rumunija je postala socijalistička država pod pritiskom Sovjetskog Saveza.

Nakon dugih decenija vlast predsjednika Nicolaea Ceauşescua završila se ustankom krajem 1989, iako su i danas bivši komunisti, kao reformisani socijaldemokrati, u demokratski izabranim vladama.

Vlada

Rumunija je demokratska republika. Zakonodavna grana Rumunije vlasti čini dva vijeća, Senat (Senat) sa 140 senatora i Vijeće zastupnika (Camera Deputaţilor) sa 345 poslanika. Članovi oba vijeća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine.

Predsjednik, glava izvršne vlasti, također se bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do 2004. biran je na četiri godine). Predsjednik daje mandat premijeru, koji predlaže ministre, koje imenuje parlament.

Administrativna podjela

Podjela Rumunije na okruge

Rumunija je administrativno podijeljena u 41 okruga (judeţe) i teritoriju glavnog grada Bukurešta.

Najranija podjela Rumunije na okruge javlja se krajem 14. vijeka kada su Kneževina Vlaška, koja je obuhvatala današnju rumunsku južnu regiju Vlašku i Kneževina Moldavija bile podijeljene na județe tj. okruge.

Trenutna administrativna podjela je aktuelna od 1968. godine, uz vrlo male izmjene od kojih se posljednja desila 1997.

Prema podacima popisa iz 2011, prosječna populacija rumunskog okruga iznosi 445.000 stanovnika, pri čemu je okrug Iași najmnogoljudniji sa 772.000 stanovnika, dok je okrug Covasna najmanji, s 210.000 stanovnika.

Prosječna površina okruga je 5.809 km2. Najveći okrug je Timiș sa 8.697 km2, dok je najmanji Ilfov s površinom od samo 1.583 km2. Grad Bukurešt, koji se ne ubraja u okruge, ali ima isti status kao i oni, istovremeno je i najmnogoljudnija administrativna jedinica Rumunije (1.883.425 stanovnika) i površinski najmanja (228 km2).

Okruzi su uglavnom nazvani po svome najznačajnijem gradu koji je ujedno i administrativni centar ili po historijskom nazivu, odnosno toponimu, od kojih je najčešće naziv neke od rijeka.

Geografija

Veliki dio granice Rumunije sa Srbijom i Bugarskom čini Dunav. U Dunav se također ulijeva i Prut, koji čini granicu sa Moldavijom.

Karpati dominiraju zapadnim dijelovima Rumunije, s vrhovima koji dosežu i do 2.500 metara, sa najvišim vrhom Moldoveanu (Moldoveanu) visine 2.544 metra.

Najveći gradovi su glavni grad Bukurešt, zatim Braşov, Temišvar, [[Cluj-Napoca], Constanţa, Craiova i Iaşi.

Privreda

Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.

U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Rumunska nestabilna ekonomska situacija ipak se s vremenom promijenila u makoroekonomski stabilnu, s velikim privrednim rastom i sve manjom nezaposlenošću.

Rumunija je postigla sporazum sa MMF-om u augustu 2004. o kreditu od 547 miliona $, ali dobijanje druge tranše odgođeno je za oktobar jer postoje neslaganja u budžetskim rashodima zemlje.

Godine 2002. i 2003. uspješne su ekonomske godine s rastom BNP-a od 4,5% godišnje. U prvoj polovini 2004. godine, rast je bio čak 6.6 % što je najveći rast u regionu, a u 2005. se predviđa da će biti 7-8 %. Prosječna bruto plaća u Rumuniji (za april 2004) iznosila je 8.292.762 leva (oko 200 eura) i u porastu je u odnosu na prethodni mjesec za 7.8 %. Prosječna plaća početkom 2004. godine je bila 5.969.555 leja.

Nezaposlenost u Rumuniji je u 2004. pala na 6.2 %, što je čak vrlo malo u odnosu na neke zemlje zapadne Evrope.

Nakon što je u decembru 1999. pozvana da počne pregovore o pridruživanju EU, zajedno s Bugarskom, Rumunija je 1. januara 2007. postala članica Evropske unije.

Stanovništvo

  • Vjeroispovijesti (procjena za 2002):
    • pravoslavci (svih denominacija) 87%
    • protestanti 6,8%
    • rimokatolici 5,6%
    • ostali (uglavnom muslimani) 0,4%
    • neizjašnjeni 0,2%

Zvanični jezik Rumunije je rumunski (Limbă Româna ili samo Româna), romanski jezik iz italske podgrupe indoevropskih jezika.

Kultura

Reference

Vanjski linkovi