Razlika između izmjena na stranici "Draža Mihailović"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
nema sažetka izmjene
 
== Biografija ==
Rođen je [[26. april]]a [[1893]]. godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbii]]. Krajem 1943. počeo se kriti u istočnoj Bosni gdje je zajedno sa svojim trupama počinio zločine nad civilnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom kao i nad pripadnicima partizanskog pokreta. Sa svojim trupama se na početku borio protiv Njemačkog okupatora, dok je kasnije četnički pokret počeo otvoreno surađivati sa okupatorom u borbi protiv jugoslavenskih partizana.
{{sekcija}}
 
=== DrugiPrvi svjetskibalkanski rat ===
{{sekcija}}
=== 1941. ===
=== Drugi balkanski rat ===
{{sekcija}}
=== Prvi svjetski rat ===
{{sekcija}}
=== Period između dva svjetska rata ===
{{sekcija}}
=== Drugi svjetski rat ===
==== 1941. ====
Nakon njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju pukovnik Draža Mihailović izbjegava zarobljavanje i sa grupom oficira i vojnika jugoslavenske kraljevske vojske probija se na Ravnu Goru u Srbiji. Ondje 8. maja osniva "Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske" te počinje oko sebe okupljati pripadnike raznih četničkih organizacija, vojnike poražene jugoslavenske vojske i političare iz prijetarnih stranaka. Pokušavao je oko sebe stvoriti pokret otpora Nijemcima koji bi u trenutku protivudara zapadnih saveznika protjerao okupatora. Nije odobravao otvoreni otpor okupatoru nego radije manje diverzije, naoružavanje i pripremanje za otpor. 29. augusta sklapa tajni sporazum o saradnji sa generalom [[Miladin Nedić|Milanom Nedićem]], predsjednikom kvislinške vlade Srbije. Istovremeno na tlu Srbije i ostatka Jugoslavije nastaje nastaje partizanski pokret otpora predvođen komunistima i [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. S obzirom na isti cilj, obnovu Jugoslavije, Draža i Tito su se sastali 19. septembra u selu Struganik kraj Valjeva i 27. oktobra u Brajićima. Na prvom sastanku je dogovorena labava saradnja partizanskih i četničkih jedinica ali na oba sastanka Draža je odbio aktivnu borbu protiv Nijemaca. Na drugom sastanku je zatražio i dobio od Tita 500 pušaka i municiju za četnike. 1. novembra, Dražine četničke jedinice napadaju [[Užice]], sjedište partizanskog teritorija, ali doživljavaju katastrofalan poraz. Draža na brzinu sklapa primirje sa Titom i 13. novembra se sastaje sa Nijemcima gdje sklapaju tajni dogovor o saradnji njemačkih i četničkih jedinica u borbi protiv partizana. Draža naređuje većini svojih jedinica da se legaliziraju kod srbijanskih kvislinških vlasti i formalno stave pod Nedićevo zapovjedništvo kako ih Nijemci ne bi držali neprijateljima ali te jedinice i dalje ostaju pod njegovom kontrolom.
 
==== 1942. ====
U januaru Mihailović napušta Srbiju i prelazi u Crnu Goru. 11. januara kralj Petar II. iz Londona imenuje Mihailovića Ministrom vojske, mornarice i zarkoplovstva u izbjegloj vladi Kraljevine Jugoslavije i daje mu čin generala. I četnici pod Mihailovićevim zapovjedništvom su od kralja Petra II. proglašeni "Jugoslavenskom vojskom u otađbini" kako će se oni do kraja rata službeno nazivati.
 
19. augusta Mihailović naređuje napad četničkih jedinica na [[Foča|Foču]] koju sa tada držali [[ustaše]]. Nakon što su zauzeli grad, četnici su počinili neviđen pokolj nad muslimanskim stanovništvom a procjenjuje se da je ubijeno 2000/3000 Muslimana. Nakon toga su u grad ušle italijanske jedinice kako bi spriječile ustaše da interveniraju protiv četnika.
 
==== 1943. ====
[[Datoteka:Draža confers with his men.jpg|mini|Draža Mihailović i njegovi oficiri]]
U martu Mihailović osobno zapovjeda četničkim snagama od 20.000 ljudi koje su trebale pomoći Nijemcima, Italijanima i ustašama u uništenju partizana u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]]. nakon što su partizani prešli na lijevu obalu Neretve izvan dosega Nijemaca, Nijemci su očekivali od Mihailovićevih četnika da unište partizane. No u borbama kod [[Kalinovik]]a i [[Nevesinje|Nevesinja]] četnici bivaju potpuno razbijeni i trpe veliki poraz. Glavni zapovjednik njemačkih snaga na [[Balkan]]u, general [[AlexnderAlexander von Lohr]] je izvjestio njemačko vrhovno zapovjedništvo da Draža Mihailović snosi glavnu krivicu za neuspjeh i da je kao vojni zapovjednik potpuno zakazao. U aprilu Mihailović napušta [[Lipovo]] i vraća se u Srbiju. Od maja se iz Londona sve više traži traži da četnici prestanu s napadima na partizane i da započnu borbu s okupatorima. Četnici više i ne skrivaju saradnju s Nijemcima u borbi protiv partizana i 28. novembra zapadni saveznici odlučuju uskratiti materijalnu pomoć Mihailovićevim četnicima. Krajem 1943. počeo se kriti u istočnoj Bosni gdje je zajedno sa svojim trupama počinio zločine nad civilnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom kao i nad pripadnicima partizanskog pokreta. Sa svojim trupama se na početku borio protiv Njemačkog okupatora, dok je kasnije četnički pokret počeo otvoreno surađivati sa okupatorom u borbi protiv jugoslavenskih partizana.
 
==== 1944. ====
U aprilu Mihailović napušta [[Lipovo]] i vraća se u Srbiju.
 
Od maja se iz Londona sve više traži traži da četnici prestanu s napadima na partizane i da započnu borbu s okupatorima.
 
Četnici više i ne skrivaju saradnju s Nijemcima u borbi protiv partizana i 28. novembra zapadni saveznici odlučuju uskratiti materijalnu pomoć Mihailovićevim četnicima.
 
=== 1944. ===
Polovicom januara Mihailović u selu [[Ba]] organizira tzv. [[Svetosavski kongres]], kao pandan Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a krajem 1943. na kongresu su učestvovali pripadnici prijeratnih srpskih stranaka i četnički visoki oficiri a Mihailovićeva namjera je bila prikazati kongres kao "svejugoslvenski" skup a četnike kao vojsku svih naroda Jugoslavije koja ima podršku zapadnih saveznika.
 
U septembru partizanske snage osvajaju veći dio Srbije. u zapadnoj Srbiji, u borbama na [[Kopaonik]]u i [[Zlatibor]]u, četničke snage pod mihailovićevim zapovjedništvom su poražene i Mihailović sa svojim štabom prelazi u Bosnu.
 
==== 1945. ====
U martu se sastaje sa većinom svojih zapovjednika na planini [[Vučjak]] u sjeveroistočnoj Bosni ali ga neki od njih napuštaju. Četnici se međusobno djele i uz Mihailovića ostaje 10.000 ljudi. Mihailović šalje generala [[Svetomir Đukić|Svetomira Đukića]] da pregovara sa [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] radi stvaranja srpsko-hrvatsko-slovenskog antikomunističkog bloka. kako su Mihailovićeve jedinice bile ugrožene od partizana nije čekao kraj pregovora i krenuo je natrag prema Srbiji.
 

Navigacija