Razlika između verzija stranice "Glikogenoliza"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Glycogen.png|thumb|[[Glikogen]]]]
[[Datoteka:Glycogen.png|thumb|[[Glikogen]]]]
[[Datoteka:Beta-D-Glucose.svg|thumb|[[Glukoza]]]]
[[Datoteka:Beta-D-Glucose.svg|thumb|[[Glukoza]]]]
[[Datoteka:Glucose-6-Phosphate.svg|thumb|[[Glukosa-6-fosfat]]]]
[[Datoteka:Alpha-D-Glucospyranose-6-Phosphate.svg|thumb|[[Glukosa-6-fosfat]]]]
'''Glikogenoliza''' je proces razlaganja [[glikogen|glkogena (n)]] na [[glukoza-6-fosfat]] i [[glikogen|glikogen (n-1)]]. Ogranci glikogena se [[katabolizam|kataboliziraju]] postepenim otklanjanjem glukoznih monomera putem [[fosforilaza|fosforilize]], a pomoću enzima [[glikogen fosforilaza]].<ref name="urlGlycogenesis">{{cite web |url=http://www.elmhurst.edu/~chm/vchembook/604glycogenesis.html |title=Glycogenesis |work= |accessdate=}}</ref><ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“Hadziselimović“>{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>
'''Glikogenoliza''' je proces razlaganja [[glikogen|glkogena (n)]] na [[glukoza-6-fosfat]] i [[glikogen|glikogen (n-1)]]. Ogranci glikogena se [[katabolizam|kataboliziraju]] postepenim otklanjanjem glukoznih monomera putem [[fosforilaza|fosforilize]], a pomoću enzima [[glikogen fosforilaza]].<ref name="urlGlycogenesis">{{cite web |url=http://www.elmhurst.edu/~chm/vchembook/604glycogenesis.html |title=Glycogenesis |work= |accessdate=}}</ref><ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“Hadziselimović“>{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>



Verzija na dan 24 august 2019 u 17:30

Glikogen
Glukoza
Glukosa-6-fosfat

Glikogenoliza je proces razlaganja glkogena (n) na glukoza-6-fosfat i glikogen (n-1). Ogranci glikogena se kataboliziraju postepenim otklanjanjem glukoznih monomera putem fosforilize, a pomoću enzima glikogen fosforilaza.[1][2][3][4][5]

Mehanizam glikogena

Svekupna reakcija za razgradnju glikogena u glukoza-1-fosfat je:

glikogen(n ostataka) + Pi glikogen(n-1 ostataka) + glukoza-1-fosfat.

Dakle, glikogen fosforilaza cijepa veze koje povezuju terminalni ostatak glukoze za glikogenske grane putem zamjene fosforil grupe vezom α[1→4]. Glukoza-1-fosfat se pretvara u glukoza-6-fosfat enzimom fosfoglukomutaza. Glukozni ostaci grana glikogena se fosforiliziraju do četiri ostatka prije glukoze koja se grana na α [1 → 6] vezi. Enzim razlaganja glikogenskih grana, zatim prenosi tri, od četiri preostale jedinice glukoze, do kraja druge grane glikogena. To izlaže α [1 → 6] tačku grananja, koja se hidrolizira djelovanjem enzima α [1 → 6] glukozidaze, uklanjanjem konačnog ostatka glukoze te grane, kao molekule glukoze i time eliminira granu. Ovo je jedini slučaj u kojem jglikogenski metabolit nije glukoza-1-fosfat. Glukoza se naknadno fosforilizira u glukoza-6-fosfat pomoću heksozakinaze.

Funkcija

Glikokogenoliza se odvija u ćelijama tkiva mišića i jetre, kao odgovor na hormonske i nervne signale. Konkretno, glikokogenoliza ima važnu ulogu u odgovoru borba ili let i regulaciji nivoa glukoze u krvi.

U miocitima (mišićne ćelije), razgradnja glikogena služi za neposrednu izvor glukoza-6-fosfata za glikolizu, u dobijanju energije za mišićne kontrakcije.

U hepatocitima (ćelijama jetre), glavna svrha je razlaganje glikogena za oslobađanje glukoze u krvotoku i snabdijevanje ostalih ćelija. Fosfatna grupa glukoza-6-fosfata se odvaja djelovanjem enzyma glukoza-6-fosfataza, kojega nema u miocitima, a slobodna glukoza je prisutna preko GLUT2, olakšane difuzije kanala u ćelijskim membranama hepatocita.

Regulacija

Glikokogenoliza je regulirana hormonskim odgovorom na nivo šećera u krvi preko glukagona i insulina, a stimulirana epinefrinom u odgovoru borba ili let. U miocitima, razlaganje glikogena se može stimulirati nervnim signalima.[6]

Klinički značaj

Intravenska administracija glukagona je uobičajena intervencije u hitnim slučajevima dijabetičara, kada se šećer ne može dati oralno. Može se davati i intramuskularno.

Patologija

Mutacije na lokusu kojin kodira jetreni enzim glikogen fosforilazu (GPLL, 847 AA) vodi u bolest skladištenja glikogena VI (Hersova bolest). Mutacije na genu koji kontrolira sintezu mišićnog enzima glikogen fosforilaza (GPMM, 842 AA) dovodi do McArdlejeve bolesti. Nedostaci u enzimu za razlaganje grana glikogena izazivaju bolest III skladištenja glikogena.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Glycogenesis". CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005). Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-3-4.
  5. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Lodish; et al. (2007). Molecular Cell Biology (6th izd.). W. H. Freeman and Company. str. 658. ISBN 1429203145.

Vanjski linkovi