Razlika između verzija stranice "Receptor (čulo)"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Receptor''' |
'''Receptor''' ([[latinski jezik|lat.]] ''recipere'' – primiti) u [[čula|čulnom sistemu]] – je završetak [[nerv|čulnog nerva]] koji odgovara na [[podražaj (fiziologija)|podražaj]] iz unutrašnjeg ili vanjskog okruženja [[organizam|organizma]]. U odgovoru na takve stimulanse, čulni receptor pokreće [[čulna transdukcija|čulnu transdukciju]] stvarajući [[gradijent potencijala]] ili [[akcijski potencijal]] u istoj ili susjednoj ćeliji.<ref name="Volet&Volet"">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref><ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref> |
||
[[File:Structure of sensory system (4 models) E.PNG|thumb|300px|right|Struktura ljudskog čulnog sistema]] |
[[File:Structure of sensory system (4 models) E.PNG|thumb|300px|right|Struktura ljudskog čulnog sistema]] |
||
Red 6: | Red 6: | ||
Receptori su specijalizirane ćelije, tkiva i organi, koji imaju posebno izraženu sposobnost nadražljivosti (podražljivosti). To je opće svojstvo živih ćelija, posebno [[čulo|čulnih]] i [[nerv]]nih, da primaju energiju odredenih draži i na njih specifično reaguju. Draži su sva ona fizička i hemijska djejstva spoljne sredine (spoljne draži) i unutrašnjih organa (unutrašnje draži) koja u živom sistemu izazivaju posebnu promjenu – nadražaj (podražaj). |
Receptori su specijalizirane ćelije, tkiva i organi, koji imaju posebno izraženu sposobnost nadražljivosti (podražljivosti). To je opće svojstvo živih ćelija, posebno [[čulo|čulnih]] i [[nerv]]nih, da primaju energiju odredenih draži i na njih specifično reaguju. Draži su sva ona fizička i hemijska djejstva spoljne sredine (spoljne draži) i unutrašnjih organa (unutrašnje draži) koja u živom sistemu izazivaju posebnu promjenu – nadražaj (podražaj). |
||
Njihova djelovanje počiva na dodavanju iii oduzimanju izvjesnih količina [[energija|energije]], koje mogu poremetiti postojeću energetsku stabilnost ili ravnotežu i dovesti ćeliju receptora u stanje nadraženosti. Minimalni |
Njihova djelovanje počiva na dodavanju iii oduzimanju izvjesnih količina [[energija|energije]], koje mogu poremetiti postojeću energetsku stabilnost ili ravnotežu i dovesti ćeliju receptora u stanje nadraženosti. Minimalni stepen nadražljivosti, na kojem se registruje minimalna količina odgovarajuće draži, označava se kao prag nadražaja. Priroda, smjer i intenzitet promjena u nadraženom sistemu zavise od jačine adekvatne draži i funkcijskih svojstava receptora. Kod čovjeka, većina glavnih receptora draži je povezana u [[čulo|čulne organe]] za koje je svojstvena podražljivost samo putem adekvatne draži. Čulne ćelije oka, npr., primaju samo svjetlosne draži, dok na druge (mehanički udar, npr.) reaguju sebi svojstvenim oblikom nadražaja (stvaranjem utiska svjetlucanja, iskrenja). |
||
== Funkcije== |
== Funkcije== |
||
Čulni |
Čulni receptori za u [[okus]] i [[miris]] sadrže [[receptor (biokemija)|receptorske molekule]] koji se vežu za specifične hemikalije. Mirisni receptori u [[neuron]]ima mirisnih receptora, naprimjer, aktiviraju se u interakciji sa molekulskom strukturom [[miris]]nih [[molekula]]. Slično tome, [[okus]]ni receptori (gustatorni receptori) u [[okusni pupoljak|okusnim pupoljcima]], lpri stvaranju [[akcijski potencijal|akcijskog potencijala]], ulaze u interakciju sa hemikalijama iz hrane. |
||
Ostali, |
Ostali, kao što su [[mehanoreceptor]]i i fotoreceptori, odgovaraju na fizičke nadražaje. Na primjer, [[fotoreceptorska ćelija]] sadrži specijalizirane proteine kao što su [[rodopsin]] u [[transmisija (fiziologija)|pretvaranju]] fizičke energije u svjetlu u električne signale. Neke vrste mehanoreceptora pale akcijske potencijale kada im je membrana pod fizičkim pritiskom. |
||
Funkcije senzornih receptora su prva komponenta u čulnom sistemu. |
Funkcije senzornih receptora su prva komponenta u čulnom sistemu. |
||
Čulni receptori odgovaraju na specifične modaliteta stimulansa. Podsticajni modalitet, u kojem senzorni receptor odgovara određen je |
Čulni receptori odgovaraju na specifične modaliteta stimulansa. Podsticajni modalitet, u kojem senzorni receptor odgovara određen je [[adekvatni stimulans|adekvatniom draži]] čulnih receptora. |
||
Senzorne receptor odgovara na |
Senzorne receptor odgovara na odgovarajući modalitet poticaja, pokretanjem senzornog prijenosa. To se može postići neto pomakom u početnom stanja receptora (vidi sliku ovih pretpostavljenih stanja [http://www.bio-balance.com/Receptor2.htm] sa biofizičkih opis [http://www .bio-balance.com/Graphics.htm]). |
||
==Klasifikacija== |
==Klasifikacija== |
||
===Adekvatnni stimulus=== |
===Adekvatnni stimulus=== |
||
[[Adekvatna draž]] datog čulnog |
[[Adekvatna draž]] datog čulnog receptora je onaj modalitet stimulansa za koje posjeduje adekvatan aparat za [[transmisija nadražaja|prenos nadražaja]]. Adekvatna podsticaj se može koristiti i za klasifikaciju senzornih receptora: |
||
* [[Baroreceptor]]i |
* [[Baroreceptor]]i odgovaraju na pritisak u krvnim sudovima; |
||
* [[Hemoreceptor]]i odgovaraju |
* [[Hemoreceptor]]i odgovaraju na kemijske stimulanse; |
||
* [[Receptori elektromagnetskog zračenja]] |
* [[Receptori elektromagnetskog zračenja]] reagiraju na [[elektromagnetsno zračenje]] |
||
;<ref>{{cite web |http://faculty.clintoncc.suny.edu/faculty/michael.gregory/files/bio%20102/bio%20102%20lectures/sensory%20systems/sensory.htm |
;<ref>{{cite web |http://faculty.clintoncc.suny.edu/faculty/michael.gregory/files/bio%20102/bio%20102%20lectures/sensory%20systems/sensory.htm|title = Sensory Systems|publisher = Clinton Community College|author = Michael J. Gregory}}</ref> |
||
** [[Infracrveno čulo zmija |
** [[Infracrveno čulo zmija|Infracrveni receptori]] odgovaraju na [[infracrveno zračenje]]: |
||
** [[Fotoreceptorska ćelija| Fotoreceptori]] |
** [[Fotoreceptorska ćelija| Fotoreceptori]] odgovaraju na [[vidljiva svjetlost|elektromagnetno zračenje vidljive svjetlosti]]: |
||
** [[Receptor ultraljubičastog zračenja]] |
** [[Receptor ultraljubičastog zračenja]] odgovaraju na [[ultraljubičasto zračenje]]; |
||
* [[Elektroreceptor]]i reagiraju |
* [[Elektroreceptor]]i reagiraju na [[električno polje]]; |
||
** [[Lorenzinijeve |
** [[Lorenzinijeve ampule]] odgovaraju na električna polja, salinitet i temperaturu, ali im je funkcija prvenstveno elektroreceptorska; |
||
* [[Hidroreceptor]]i odgovaraju na promjene u vlažnosti; |
* [[Hidroreceptor]]i odgovaraju na promjene u vlažnosti; |
||
* [[Magnetoreceptor]]i |
* [[Magnetoreceptor]]i odgovaraju na [[magnetno polja]]; |
||
* [[Mehanoreceptor]]i reagiraju na [[mehanički stres]] ili [[mehaničko naprezanje]]: |
* [[Mehanoreceptor]]i reagiraju na [[mehanički stres]] ili [[mehaničko naprezanje]]: |
||
* [[Nociceptor]]i |
* [[Nociceptor]]i odgovaraju na oštećenja ili opasnost od štete u tkivima, vodeći (često, ali ne uvijek) na percepciju [[bol]]a; |
||
* [[Osmoreceptor]]i odgovaraju |
* [[Osmoreceptor]]i odgovaraju na [[osmolarnost]] tečnosti (kao što je [[hipotalamus]]); |
||
* [[Proprioceptor]]i |
* [[Proprioceptor]]i daju osjećaj položaja; |
||
* [[Termoreceptor]]i reagiraju na temperaturu: toplinu, hladnoču ili oboje. |
* [[Termoreceptor]]i reagiraju na temperaturu: toplinu, hladnoču ili oboje. |
||
===Raspored=== |
===Raspored=== |
||
Prema lokaciji, čulni receptori mogu biti: |
Prema lokaciji, čulni receptori mogu biti: |
||
*[[Kožni |
*[[Kožni receptor]]i se nalaze [[dermis]]u ili [[epiderma|epidermi]].<ref>http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Cutaneous+receptor</ref> |
||
*[[Mišićno |
*[[Mišićno vreteno|Mišićna vretena]] sadrže mehanoreceptore za otkrivanje istezanja u mišićima. |
||
===Morfologija=== |
===Morfologija=== |
||
Tjelesni čulni |
Tjelesni čulni receptori koji su blizu površine kože obično se dijele u dvije morfološke grupe: |
||
* [[Slobodni nervni završeci]] |
* [[Slobodni nervni završeci]] karakteristični su za [[nociceptor]]e i [[termoreceptor]]a, a tako se nazivaju po tome što njihove terminalne grane [[neuron]]a [[mijelin|nemijelinizirane]] i šire se kroz kožne slojeve dermu i epidermu. |
||
[[Zaštićeni receptor]]i se sastoje od preostalih tipova kožnih receptora. |
[[Zaštićeni receptor]]i se sastoje od preostalih tipova kožnih receptora. Enkapsulacija (zaštita) postoji za specijalizirano funkcioniranje. |
||
===Stopa adaptacije=== |
===Stopa adaptacije=== |
||
* '''[[Tonus (fiziologija) |
* '''[[Tonus (fiziologija)|Tonusni receptori]]''' su čulni receptori koji se polahko prilagođavaju na stimulus i stvaranje [[akcijski potencijal|akcijskih potencijala]] tokom trajanja djejstva stimulusa. Na ovaj način se prenose informacije o trajanju stimulusa.<ref name = mentor>mentor.lscf.ucsb.edu/course/fall/eemb157/lecture/Lectures%2016,%2017%2018.ppt {{Dead link|date=July 2014}}</ref> Neki tonusni receptori su stalno aktivni i ukazuju na razinu tkivne pozadine. Primjeri takvih receptora su [[receptor bola]], [[zglobna kapsula]] i [[mišićno vreteno]].<ref name=frank>http://frank.mtsu.edu/~jshardo/bly2010/nervous/receptor.html {{wayback|url=http://frank.mtsu.edu/~jshardo/bly2010/nervous/receptor.html |date=20080803215836 }}</ref> |
||
*'''Fazni receptor''' je senzorni receptor koji se brzo prilagođava stimulansu. Odgovor ćelije smanjuje vrlo brzo, a zatim se zaustavlja.<ref name = mentor/> Takvi |
*'''Fazni receptor''' je senzorni receptor koji se brzo prilagođava stimulansu. Odgovor ćelije smanjuje vrlo brzo, a zatim se zaustavlja.<ref name = mentor/> Takvi ne daju informacije o trajanju stimulusa, a umjesto toga, neki od njih, prenose informacije o brzim promjenama u intenzitetu i stopi stimulusa. .<ref name = frank/> Primjer faznog receptora je [[Pacinijeva korpuskula]]. |
||
==Inervacija== |
==Inervacija== |
||
Različiti čulni receptori su oživčeni različitim tipovima [[nervno vlakno|nervnih vlakana]]. Mišići i njima pčridruženi čulni receptori su inervirani čulnim vlaknima tipa I i II, dok su |
Različiti čulni receptori su oživčeni različitim tipovima [[nervno vlakno|nervnih vlakana]]. Mišići i njima pčridruženi čulni receptori su inervirani čulnim vlaknima tipa I i II, dok su [[kožni receptor]] oživčeni Aβ, Aδ i C vlaknima. |
||
==Dodatne slike== |
==Dodatne slike== |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:Blausen 0809 Skin TactileReceptors.png|Ilustracija kožnih |
Datoteka:Blausen 0809 Skin TactileReceptors.png|Ilustracija kožnih receptora opipa (taktilnog tjelašca) |
||
Datoteka:Blausen 0804 Skin LamellatedCorpuscle.png|Ilustracija lameliranih tjelašaca |
Datoteka:Blausen 0804 Skin LamellatedCorpuscle.png|Ilustracija lameliranih tjelašaca |
||
Datoteka:Blausen 0807 Skin RuffiniCorpuscle.png|Prikaz |
Datoteka:Blausen 0807 Skin RuffiniCorpuscle.png|Prikaz Ruffinijevog tjelašca |
||
Datoteka:Blausen 0805 Skin MerkelCell.png|Kožna |
Datoteka:Blausen 0805 Skin MerkelCell.png|Kožna Merkelova ćelija |
||
Datoteka:Blausen 0808 Skin TactileCorpuscle.png| Taktilno tjelašce |
Datoteka:Blausen 0808 Skin TactileCorpuscle.png| Taktilno tjelašce |
||
Datoteka:Blausen 0806 Skin RootHairPlexus.png|Ilustracija korijena dlakinog pleksusa |
Datoteka:Blausen 0806 Skin RootHairPlexus.png|Ilustracija korijena dlakinog pleksusa |
||
Red 76: | Red 76: | ||
{{Refspisak}} |
{{Refspisak}} |
||
== |
==Vanjski linkovi== |
||
{{commons|Neuroscience}} |
{{commons|Neuroscience}} |
||
{{commons|Sensory receptors}} |
{{commons|Sensory receptors}} |
Verzija na dan 15 septembar 2019 u 10:16
Receptor (lat. recipere – primiti) u čulnom sistemu – je završetak čulnog nerva koji odgovara na podražaj iz unutrašnjeg ili vanjskog okruženja organizma. U odgovoru na takve stimulanse, čulni receptor pokreće čulnu transdukciju stvarajući gradijent potencijala ili akcijski potencijal u istoj ili susjednoj ćeliji.[1][2][3][4]
Pregled
Receptori su specijalizirane ćelije, tkiva i organi, koji imaju posebno izraženu sposobnost nadražljivosti (podražljivosti). To je opće svojstvo živih ćelija, posebno čulnih i nervnih, da primaju energiju odredenih draži i na njih specifično reaguju. Draži su sva ona fizička i hemijska djejstva spoljne sredine (spoljne draži) i unutrašnjih organa (unutrašnje draži) koja u živom sistemu izazivaju posebnu promjenu – nadražaj (podražaj).
Njihova djelovanje počiva na dodavanju iii oduzimanju izvjesnih količina energije, koje mogu poremetiti postojeću energetsku stabilnost ili ravnotežu i dovesti ćeliju receptora u stanje nadraženosti. Minimalni stepen nadražljivosti, na kojem se registruje minimalna količina odgovarajuće draži, označava se kao prag nadražaja. Priroda, smjer i intenzitet promjena u nadraženom sistemu zavise od jačine adekvatne draži i funkcijskih svojstava receptora. Kod čovjeka, većina glavnih receptora draži je povezana u čulne organe za koje je svojstvena podražljivost samo putem adekvatne draži. Čulne ćelije oka, npr., primaju samo svjetlosne draži, dok na druge (mehanički udar, npr.) reaguju sebi svojstvenim oblikom nadražaja (stvaranjem utiska svjetlucanja, iskrenja).
Funkcije
Čulni receptori za u okus i miris sadrže receptorske molekule koji se vežu za specifične hemikalije. Mirisni receptori u neuronima mirisnih receptora, naprimjer, aktiviraju se u interakciji sa molekulskom strukturom mirisnih molekula. Slično tome, okusni receptori (gustatorni receptori) u okusnim pupoljcima, lpri stvaranju akcijskog potencijala, ulaze u interakciju sa hemikalijama iz hrane.
Ostali, kao što su mehanoreceptori i fotoreceptori, odgovaraju na fizičke nadražaje. Na primjer, fotoreceptorska ćelija sadrži specijalizirane proteine kao što su rodopsin u pretvaranju fizičke energije u svjetlu u električne signale. Neke vrste mehanoreceptora pale akcijske potencijale kada im je membrana pod fizičkim pritiskom.
Funkcije senzornih receptora su prva komponenta u čulnom sistemu.
Čulni receptori odgovaraju na specifične modaliteta stimulansa. Podsticajni modalitet, u kojem senzorni receptor odgovara određen je adekvatniom draži čulnih receptora.
Senzorne receptor odgovara na odgovarajući modalitet poticaja, pokretanjem senzornog prijenosa. To se može postići neto pomakom u početnom stanja receptora (vidi sliku ovih pretpostavljenih stanja [1] sa biofizičkih opis .bio-balance.com/Graphics.htm).
Klasifikacija
Adekvatnni stimulus
Adekvatna draž datog čulnog receptora je onaj modalitet stimulansa za koje posjeduje adekvatan aparat za prenos nadražaja. Adekvatna podsticaj se može koristiti i za klasifikaciju senzornih receptora:
- Baroreceptori odgovaraju na pritisak u krvnim sudovima;
- Hemoreceptori odgovaraju na kemijske stimulanse;
- Receptori elektromagnetskog zračenja reagiraju na elektromagnetsno zračenje
- Infracrveni receptori odgovaraju na infracrveno zračenje:
- Fotoreceptori odgovaraju na elektromagnetno zračenje vidljive svjetlosti:
- Receptor ultraljubičastog zračenja odgovaraju na ultraljubičasto zračenje;
- Elektroreceptori reagiraju na električno polje;
- Lorenzinijeve ampule odgovaraju na električna polja, salinitet i temperaturu, ali im je funkcija prvenstveno elektroreceptorska;
- Hidroreceptori odgovaraju na promjene u vlažnosti;
- Magnetoreceptori odgovaraju na magnetno polja;
- Mehanoreceptori reagiraju na mehanički stres ili mehaničko naprezanje:
- Nociceptori odgovaraju na oštećenja ili opasnost od štete u tkivima, vodeći (često, ali ne uvijek) na percepciju bola;
- Osmoreceptori odgovaraju na osmolarnost tečnosti (kao što je hipotalamus);
- Proprioceptori daju osjećaj položaja;
- Termoreceptori reagiraju na temperaturu: toplinu, hladnoču ili oboje.
Raspored
Prema lokaciji, čulni receptori mogu biti:
- Kožni receptori se nalaze dermisu ili epidermi.[6]
- Mišićna vretena sadrže mehanoreceptore za otkrivanje istezanja u mišićima.
Morfologija
Tjelesni čulni receptori koji su blizu površine kože obično se dijele u dvije morfološke grupe:
- Slobodni nervni završeci karakteristični su za nociceptore i termoreceptora, a tako se nazivaju po tome što njihove terminalne grane neurona nemijelinizirane i šire se kroz kožne slojeve dermu i epidermu.
Zaštićeni receptori se sastoje od preostalih tipova kožnih receptora. Enkapsulacija (zaštita) postoji za specijalizirano funkcioniranje.
Stopa adaptacije
- Tonusni receptori su čulni receptori koji se polahko prilagođavaju na stimulus i stvaranje akcijskih potencijala tokom trajanja djejstva stimulusa. Na ovaj način se prenose informacije o trajanju stimulusa.[7] Neki tonusni receptori su stalno aktivni i ukazuju na razinu tkivne pozadine. Primjeri takvih receptora su receptor bola, zglobna kapsula i mišićno vreteno.[8]
- Fazni receptor je senzorni receptor koji se brzo prilagođava stimulansu. Odgovor ćelije smanjuje vrlo brzo, a zatim se zaustavlja.[7] Takvi ne daju informacije o trajanju stimulusa, a umjesto toga, neki od njih, prenose informacije o brzim promjenama u intenzitetu i stopi stimulusa. .[8] Primjer faznog receptora je Pacinijeva korpuskula.
Inervacija
Različiti čulni receptori su oživčeni različitim tipovima nervnih vlakana. Mišići i njima pčridruženi čulni receptori su inervirani čulnim vlaknima tipa I i II, dok su kožni receptor oživčeni Aβ, Aδ i C vlaknima.
Dodatne slike
-
Ilustracija kožnih receptora opipa (taktilnog tjelašca)
-
Ilustracija lameliranih tjelašaca
-
Prikaz Ruffinijevog tjelašca
-
Kožna Merkelova ćelija
-
Taktilno tjelašce
-
Ilustracija korijena dlakinog pleksusa
-
Slobodni nervni završeci
Također pogledajte
References
- ^ Voet D., Voet J. G. Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley. ISBN 978-0-471-19350-0.
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Kapur Pojskić L. (2014). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-8-3.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Michael J. Gregory. "Sensory Systems". Clinton Community College. Zanemaren tekst "http://faculty.clintoncc.suny.edu/faculty/michael.gregory/files/bio%20102/bio%20102%20lectures/sensory%20systems/sensory.htm" (pomoć); Parametar
|url=
nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Cutaneous+receptor
- ^ a b mentor.lscf.ucsb.edu/course/fall/eemb157/lecture/Lectures%2016,%2017%2018.ppt [mrtav link]
- ^ a b http://frank.mtsu.edu/~jshardo/bly2010/nervous/receptor.html Arhivirano august 3, 2008 na sajtu Wayback Machine
Vanjski linkovi
Neuroscience na Wikimedia Commonsu. |
Sensory receptors na Wikimedia Commonsu. |
- Sensory Receptors na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
- The major classes of somatic sensory receptors