Razlika između verzija stranice "Kladistika"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 17 septembar 2019 u 22:54

Kladistika (grč. κλαδος - klados = grana) je biološka disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih taksonomskih kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa filogenetske biosistematike jer uvažava evolucijske odnose živih bića.

Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, fenetika to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra Vili Henig (1913.-1976.).^[1]

Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani kladogrami), a na temelju širokog spektra informacija, od genetičkih do morfološko-anatomskih. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva taksona na granama iz istog čvora nazivaju se sestrinskim taksonima, ili sestrinskim grupama. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se kladus. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske osobenosti kladusa nazivaju se sinapomorfije, ili sinapomorfna obilježja (od grčkih prefiksa: συν - syn = zajedničko + απο - apo = na, od + μορφη - morphon = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina insekata reda Coleoptera (tvrdokrilaca).^[2]^[3] ^[4]

Definicije kladograma

Postoji varijanti termina koji opisuje kladogram i poziciju pripadajućih taksona (jedinica). Na uspravnom kladogramu takson ili druga jedinica posmatranje su bazni (osnovni, čvorišni) za narednu granu ako je dolje ili ispod nje. U suprotnom slučaju, ta druga grana je ukorijenjena (usađena) u prvu. Slično toma, stanje obilježja koje se javljalo i kod predačke grupe označava se kao pleziomofno (=primitivna ili neizvedena oznaka), dok su oni karakteri koji su kasnije evoluirali nazivaju apomorfni (=izvedeni).

Metodologija

**Kladistička interpretacija filogenetske klasifikacije angiospermi**
– Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

Kladistički metod tumači svaki stadij transformacije zajedničkih karaktera taksona (ili drugih terminala), kao potencijalnih dokaza za grupiranje. Ishod kladističke analize je kladogram - dijagram u obliku dendrograma, koji predstavlja najbolju hipotezu filogenetskih odnosa. Klasični kladogrami uglavnom ostvareni na temelju morfoloških oznaka i izvornog izračunavanja. Za filogenetske analize, danas se koriste podaci koji se dobiju sekvenciranjem DNK i filogenetičkih proračuna, kao i kriterije koji su napušteni od mnogih filogenetičara, koji primjenjuju "sofisticiranije", ali manje evolucijski podobnije modele stadija transformacije karaktera.

Svaki kladogram se temelji na određenom skupu analiziranih podataka, određenim metodom. Skupovi se sastoje od molekulskih, morfoloških, etoloških i/ili drugih oznaka i lista operativnih taksonomskih jedinica, koje može biti geni, individue, populacije, vrste ili veći taksoni , za koje se pretpostavlja da su monofiletski i zbog toga, svi zajedno, formiraju jednu veliku granu. Obrasce grananja unutar velikih stubova definira filogenetska analiza. Različiti skupovi podataka i različiti metodi, a da ne spominjemo kršenja navedenih pretpostavki, često rezultiraju različitim kladogramima. Samo naučno istraživanje može pokazati koji od prijedloga ima veće šanse da bude u pravu.

Do nedavno, na primjer, generalno prihvaćen kladogram kao precizan kladogram reprezentacije predaka je opis odnosa između kornjača, guštera, krokodilagušteri i ptica:

▼

Testudines

Kornjače

Diapsida ♦

Lepidosauria

Gušteri

Archosauria

Crocodylomorpha	Krokodili

Dinosauria	Ptice

I

Diapsida ♦

Lepidosauria

Gušteri

Lepidosauria

Testudines

Kornjače

Archosauria

Crocodylomorpha	Krokodili

Dinosauria	Ptice

Ako je gornja hipoteza filogenetski ispravna, onda posljednji zajednički predak kornjača i ptica, na nekim preglednicima, živjeli ranije nego prošli zajednički predak guštera i ptica, u blizini. Većina molekulskih dokaza, međutim, izvodi kladograme češće u priloženom obliku.

Ako je donji prikaz tačan, onda je posljednje zajednički predak kornjača i ptica živio kasnije nego prošli zajednički predak guštera i ptica. S obzirom na to da kladogrami pružaju konkurentna viđenja stvarnih događajima, najviše jedan od njih je ispravan.

Kladogramu na desnoj strani gore, predstavlja trenutno univerzalno prihvaćene hipotezu da su svi primati, uključujući strepsirine poput lemura i lorija, imali zajedničkog pretka svih, čiji su potomci bili primati i tako formirali svoju granu; ime primati se stoga prepoznaje za ovaj kladus. U okviru primata, svi antropoidi (repati i bezrepi majmuni i ljudi) su imali zajedničkog pretka svih čiji su potomci antropoidi, tako da oni formiraju kladus zvani Anthropoidea. "Polumajmuni", s druge strane, čine parafiletski takson. Ime Prosimii se više obično i ne koristi u filogenetskoj nomenklaturi, koja imenuje samo odgovarajuću granu, jet su polumajmuni podijeljeni između grana Strepsirhini i Haplorrhini, gdje potonji sadrži Tarsiiformes i Anthropoidea.^[5]

Također pogledajte

Reference

^ Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.
^ Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.
^ Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.
^ Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, ISBN 978-0-632-05637-8.
^ Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, ISBN 978-0-632-05637-8.

[1] Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.

[2] Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.

[3] Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.

[4] Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, ISBN 978-0-632-05637-8.

[5] Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, ISBN 978-0-632-05637-8.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Evolucija|expanded=Prirodna historija}}
 [[Datoteka:Kladogram Nymphaeales.PNG|mini|Primjer [[kladogram]]a]]
-'''Kladistika''' ([[grčki jezik|grč.]]  κλαδος  - ''klados'' = grana) je [[biologija|biološka]] disciplina koja određivanje veze I  odnose između pojedinih [[taksonomija|taksonomskih]] kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa [[filogeneza|filogenetske]] [[biosistematika| biosistematike]] jer uvažava  evolucijske  odnose živih bića.
+'''Kladistika''' ([[grčki jezik|grč.]] κλαδος - ''klados'' = grana) je [[biologija|biološka]] disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih [[taksonomija|taksonomskih]] kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa [[filogeneza|filogenetske]] [[biosistematika|biosistematike]] jer uvažava evolucijske odnose živih bića.
-Kladistička analiza je  osnova za veliki broj pristupa   biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske  srodnosti. Nasuprot kladistici, [[fenetika]]  to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji  pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra  [[Vili Henig]] ([[1913]].-1[[976]].).<ref>Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.</ref>
+Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa  biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, [[fenetika]] to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra [[Vili Henig]] ([[1913]].-1[[976]].).<ref>Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.</ref>
-Za prikazivanje i raznorodnih  veza I odnose  među  posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani [[kladogram]]i), a na temelju  širokog spektra informacija, od  [[genetika|genetičkih]]  do [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskih]]. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva [[takson]]a na granama  iz istog čvora nazivaju se '''[[sestrinske vrste|sestrinskim taksonima]]''', ili '''''sestrinskim grupama'''''. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na  stotine taksona  grupa, naziva se '''[[kladus]]'''.  Informativan kladogram sadrži sve grupe  koje imaju zajedničkog  pretka unutar jednog  kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja  koja posjeduju  njegovi  članovi, a ne pojavljuju se izvan njega  u grupama koje su  izvedene iz iste  presačke kategorije. Ove identifikacijske [[osobina|osobenosti]] kladusa nazivaju se  '''sinapomorfije''', ili '''sinapomorfna obilježja''' (od grčkih prefiksa:  συν - ''syn'' = zajedničko + απο -  '''apo''' = na, od + μορφη - '''morphon''' = oblik, što označava  zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina  [[insekt|insekata]] reda  ''Coleoptera'' ([[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]).<ref>Adrain J.  M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach.  Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.</ref><ref>Benton  M. J. (2000):  Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead?  (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.</ref>
+Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani [[kladogram]]i), a na temelju širokog spektra informacija, od [[genetika|genetičkih]] do [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskih]]. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva [[takson]]a na granama iz istog čvora nazivaju se '''[[sestrinske vrste|sestrinskim taksonima]]''', ili '''''sestrinskim grupama'''''. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se '''[[kladus]]'''. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske [[osobina|osobenosti]] kladusa nazivaju se '''sinapomorfije''', ili '''sinapomorfna obilježja''' (od grčkih prefiksa: συν - ''syn'' = zajedničko + απο - '''apo''' = na, od + μορφη - '''morphon''' = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina [[insekt|insekata]] reda ''Coleoptera'' ([[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]).<ref>Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.</ref><ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.</ref>
-<ref>Benton  M. J. (2004):  Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford,  ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
+<ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
 == Definicije kladograma ==
-Postoji varijanti termina koji opisuje [[kladogram]] i poziciju pripadajućih  [[takson]]a (jedinica). Na uspravnom kladogramu takson ili druga jedinica posmatranje  su '''bazni''' (osnovni, čvorišni) za narednu granu ako je dolje ili ispod nje. U suprotnom slučaju, ta druga grana  je '''ukorijenjena''' (usađena) u prvu. Slično toma, stanje obilježja koje se javljalo i  kod predačke grupe označava  se kao '''pleziomofno''' (=primitivna ili neizvedena [[osobina|oznaka]]), dok su oni karakteri koji su kasnije evoluirali nazivaju '''apomorfni''' (=izvedeni).
+Postoji varijanti termina koji opisuje [[kladogram]] i poziciju pripadajućih [[takson]]a (jedinica). Na uspravnom kladogramu takson ili druga jedinica posmatranje su '''bazni''' (osnovni, čvorišni) za narednu granu ako je dolje ili ispod nje. U suprotnom slučaju, ta druga grana je '''ukorijenjena''' (usađena) u prvu. Slično toma, stanje obilježja koje se javljalo i kod predačke grupe označava se kao '''pleziomofno''' (=primitivna ili neizvedena [[osobina|oznaka]]), dok su oni karakteri koji su kasnije evoluirali nazivaju '''apomorfni''' (=izvedeni).
 ==Metodologija==
-[[Datoteka:Monophyly, paraphyly, polyphyly.png|thumb|400px|right|Kladogram [[primat]]a prikazuje:<br>Monofiletski taksoni čovjekolikih majmuna ([[Anthropoidea]] - žuto),<br> Parafiletski  taksoni polumajmuna (plavo uključujući i crvenu mrlju) i <br>Polifiletski taksoni  (noćni primati – [[lori]] i [[avetnjaci|tarzijusi]] - crveno)]]
+[[Datoteka:Monophyly, paraphyly, polyphyly.png|thumb|400px|right|Kladogram [[primat]]a prikazuje:<br>Monofiletski taksoni čovjekolikih majmuna ([[Anthropoidea]] - žuto),<br> Parafiletski taksoni polumajmuna (plavo uključujući i crvenu mrlju) i <br>Polifiletski taksoni (noćni primati – [[lori]] i [[avetnjaci|tarzijusi]] - crveno)]]
-[[Datoteka: Angiosperme.jpg|mini|500px|'''Kladistička interpretacija [[filogeneza|filogenetske]]  klasifikacije angiospermi'''<br>
+[[Datoteka: Angiosperme.jpg|mini|500px|'''Kladistička interpretacija [[filogeneza|filogenetske]] klasifikacije angiospermi'''<br>
-– Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje  međunarodna '''A'''ngiosperm '''P'''hyilogeny '''G'''roup. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom  APG II sistemu klasifikacije ([[2003]].) i dopunama filogenetske  klasifikacije  APG IV ([[2016]].).]]
+– Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna '''A'''ngiosperm '''P'''hyilogeny '''G'''roup. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije ([[2003]].) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV ([[2016]].).]]
-Kladistički metod tumači svaki stadij  transformacije zajedničkih  karaktera  taksona (ili drugih terminala),  kao potencijalnih dokaza  za grupiranje. Ishod kladističke  analize je [[kladogram]] - dijagram u obliku [[dendrogram]]a, koji  predstavlja najbolju  hipotezu [[filogeneza|filogenetskih ]] odnosa. Klasični  kladogrami  uglavnom ostvareni na temelju morfoloških oznaka i izvornog izračunavanja.  Za filogenetske analize, danas se koriste podaci koji se dobiju sekvenciranjem [[DNK]] i  [[filogenetika|filogenetičkih]] proračuna,  kao i kriterije  koji  su napušteni od mnogih filogenetičara, koji primjenjuju "sofisticiranije", ali manje evolucijski  podobnije modele  stadija  transformacije karaktera.
+Kladistički metod tumači svaki stadij transformacije zajedničkih karaktera taksona (ili drugih terminala), kao potencijalnih dokaza za grupiranje. Ishod kladističke analize je [[kladogram]] - dijagram u obliku [[dendrogram]]a, koji predstavlja najbolju hipotezu [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa. Klasični kladogrami uglavnom ostvareni na temelju morfoloških oznaka i izvornog izračunavanja. Za filogenetske analize, danas se koriste podaci koji se dobiju sekvenciranjem [[DNK]] i [[filogenetika|filogenetičkih]] proračuna, kao i kriterije koji su napušteni od mnogih filogenetičara, koji primjenjuju "sofisticiranije", ali manje evolucijski podobnije modele stadija transformacije karaktera.
-Svaki kladogram se temelji na određenom skupu analiziranih podataka, određenim metodom. Skupovi se sastoje od [[molekula|molekulskih]], [[morfologija|morfoloških]], [[Etologija|etoloških]]  i/ili drugih oznaka i lista operativnih taksonomskih  jedinica,  koje može biti [[gen]]i, [[jedinka|individue]], [[populacija|populacije]], [[vrsta|vrste]]  ili veći [[takson]]i , za  koje se pretpostavlja da su monofiletski  i zbog toga, svi zajedno, formiraju  jednu veliku granu.  Obrasce grananja unutar velikih stubova definira [[filogeneza|filogenetska]] analiza. Različiti skupovi podataka i različiti metodi, a da ne spominjemo kršenja navedenih pretpostavki, često rezultiraju različitim kladogramima. Samo naučno istraživanje može pokazati  koji od prijedloga ima veće šanse da bude u pravu.
+Svaki kladogram se temelji na određenom skupu analiziranih podataka, određenim metodom. Skupovi se sastoje od [[molekula|molekulskih]], [[morfologija|morfoloških]], [[Etologija|etoloških]] i/ili drugih oznaka i lista operativnih taksonomskih jedinica, koje može biti [[gen]]i, [[jedinka|individue]], [[populacija|populacije]], [[vrsta|vrste]] ili veći [[takson]]i , za koje se pretpostavlja da su monofiletski i zbog toga, svi zajedno, formiraju jednu veliku granu. Obrasce grananja unutar velikih stubova definira [[filogeneza|filogenetska]] analiza. Različiti skupovi podataka i različiti metodi, a da ne spominjemo kršenja navedenih pretpostavki, često rezultiraju različitim kladogramima. Samo naučno istraživanje može pokazati koji od prijedloga ima veće šanse da bude u pravu.
-Do nedavno, na primjer, generalno prihvaćen kladogram kao precizan kladogram reprezentacije predaka je opis odnosa između [[kornjača]],  [[gušter]]a,  [[krokodili|krokodila]]gušteri  i [[ptica]]:
+Do nedavno, na primjer, generalno prihvaćen kladogram kao precizan kladogram reprezentacije predaka je opis odnosa između [[kornjača]], [[gušter]]a, [[krokodili|krokodila]]gušteri i [[ptica]]:
  <center>
 {{clade
-  |label1=&nbsp;&nbsp;{{color|LimeGreen|▼}}
+ |label1=&nbsp;&nbsp;{{color|LimeGreen|▼}}
-  |{{clade
+ |{{clade
-       |label1=[[Kornjača|Testudines]]&nbsp;&nbsp;
+    |label1=[[Kornjača|Testudines]]&nbsp;&nbsp;
-       |1=[[Kornjača|Kornjače]]
+    |1=[[Kornjača|Kornjače]]
-       |label2=[[Diapsid]]a&nbsp;&nbsp;&nbsp;{{font|size=150%|color=OrangeRed|text=♦}}
+    |label2=[[Diapsid]]a&nbsp;&nbsp;&nbsp;{{font|size=150%|color=OrangeRed|text=♦}}
-       |2={{clade
+    |2={{clade
-            |label1=[[Lepidosauria]]&nbsp;&nbsp;
+      |label1=[[Lepidosauria]]&nbsp;&nbsp;
-            |1=[[Gušter]]i
+      |1=[[Gušter]]i
-            |label2=[[Archosaur]]ia
+      |label2=[[Archosaur]]ia
-            |2={{clade
+      |2={{clade
-                 |label1=[[Crocodylomorpha]]&nbsp;&nbsp;
+         |label1=[[Crocodylomorpha]]&nbsp;&nbsp;
-                 |1=[[Krokodili]]
+         |1=[[Krokodili]]
-                 |label2=[[Dinosaur]]ia
+         |label2=[[Dinosaur]]ia
-                 |2=[[Ptica|Ptice]]
+         |2=[[Ptica|Ptice]]
-               }}
+        }}
-          }}
      }}
+   }}
 }}
 </center>
@@ Red 44: / Red 44: @@
 <center>
 {{clade
-  |label1=[[Diapsid]]a&nbsp;&nbsp;&nbsp;{{font|size=150%|color=OrangeRed|text=♦}}
+ |label1=[[Diapsid]]a&nbsp;&nbsp;&nbsp;{{font|size=150%|color=OrangeRed|text=♦}}
-  |{{clade
+ |{{clade
-        |label1=[[Lepidosauria]]&nbsp;&nbsp;
+    |label1=[[Lepidosauria]]&nbsp;&nbsp;
-        |1=[[Gušter]]i
+    |1=[[Gušter]]i
-        |label2={{color|white|Lepidosauria}}
+    |label2={{color|white|Lepidosauria}}
-        |2={{clade
+    |2={{clade
-             |label1=[[Kornjača|Testudines]]&nbsp;&nbsp;
+       |label1=[[Kornjača|Testudines]]&nbsp;&nbsp;
-             |1=[[Kornjača|Kornjače]]
+       |1=[[Kornjača|Kornjače]]
-             |label2=[[Archosaur]]ia&nbsp;&nbsp;
+       |label2=[[Archosaur]]ia&nbsp;&nbsp;
-             |2={{clade
+       |2={{clade
-                  |label1=[[Crocodylomorpha]]&nbsp;&nbsp;
+         |label1=[[Crocodylomorpha]]&nbsp;&nbsp;
-                  |1=[[Krokodili]]
+         |1=[[Krokodili]]
-                  |label2=[[Dinosaur]]ia
+         |label2=[[Dinosaur]]ia
-                  |2=[[Ptica|Ptice]]
+         |2=[[Ptica|Ptice]]
-                 }}
+         }}
+      }}
-           }}
+   }}
-     }}
 }}
 </center>
-Ako je gornja  hipoteza filogenetski ispravna, onda posljednji zajednički predak kornjača i ptica, na nekim preglednicima,  živjeli ranije nego prošli zajednički predak guštera i ptica, u blizini. Većina molekulskih  dokaza, međutim, izvodi  kladograme češće u priloženom obliku.
+Ako je gornja hipoteza filogenetski ispravna, onda posljednji zajednički predak kornjača i ptica, na nekim preglednicima, živjeli ranije nego prošli zajednički predak guštera i ptica, u blizini. Većina molekulskih dokaza, međutim, izvodi kladograme češće u priloženom obliku.
-Ako je donji prikaz tačan, onda je posljednje zajednički predak [[kornjača] i [[ptica]] živio  kasnije nego prošli zajednički  predak  guštera i ptica. S obzirom na to da kladogrami pružaju  konkurentna  viđenja stvarnih događajima, najviše jedan od njih je ispravan.
+Ako je donji prikaz tačan, onda je posljednje zajednički predak [[kornjača]] i [[ptica]] živio kasnije nego prošli zajednički predak guštera i ptica. S obzirom na to da kladogrami pružaju konkurentna viđenja stvarnih događajima, najviše jedan od njih je ispravan.
-Kladogramu  na desnoj strani gore, predstavlja trenutno univerzalno prihvaćene hipotezu da su svi [[primat]]i, uključujući [[Strepsirrhini | strepsirine]] poput [[lemuri|lemura]]  i [[lori]]ja, imali zajedničkog pretka svih,  čiji su potomci bili primati i tako formirali svoju granu; ime primati se stoga prepoznaje  za ovaj kladus. U okviru primata, svi [[Anthropoidea|antropoidi]] (repati i bezrepi majmuni i ljudi) su imali zajedničkog pretka svih čiji su potomci antropoidi, tako da oni formiraju kladus zvani [[Anthropoidea]].  "Polumajmuni", s druge strane, čine parafiletski takson. Ime ''Prosimii'' se više obično i  ne koristi u [[filogeneza|filogenetskoj nomenklaturi]], koja imenuje samo odgovarajuću granu, jet su polumajmuni  podijeljeni  između grana [[Strepsirrhini | Strepsirhini]] i [[Haplorrhini]], gdje potonji sadrži  [[Avetnjaci|Tarsiiformes]] i [[Anthropoidea]].<ref>Benton M.  J. (2005):  Vertebrate palaeontology. Blackwell, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
+Kladogramu na desnoj strani gore, predstavlja trenutno univerzalno prihvaćene hipotezu da su svi [[primat]]i, uključujući [[Strepsirrhini|strepsirine]] poput [[lemuri|lemura]] i [[lori]]ja, imali zajedničkog pretka svih, čiji su potomci bili primati i tako formirali svoju granu; ime primati se stoga prepoznaje za ovaj kladus. U okviru primata, svi [[Anthropoidea|antropoidi]] (repati i bezrepi majmuni i ljudi) su imali zajedničkog pretka svih čiji su potomci antropoidi, tako da oni formiraju kladus zvani [[Anthropoidea]]. "Polumajmuni", s druge strane, čine parafiletski takson. Ime ''Prosimii'' se više obično i ne koristi u [[filogeneza|filogenetskoj nomenklaturi]], koja imenuje samo odgovarajuću granu, jet su polumajmuni podijeljeni između grana [[Strepsirrhini|Strepsirhini]] i [[Haplorrhini]], gdje potonji sadrži [[Avetnjaci|Tarsiiformes]] i [[Anthropoidea]].<ref>Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
 ==Također pogledajte==