Razlika između verzija stranice "Moždano stablo"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: → (92), → (20) using AWB
m →‎top: clean up, replaced: → (13) using AWB
Red 1: Red 1:
{{Infokutija anatomija
{{Infokutija anatomija
| Ime = Moždano stablo <br>(Truncus encephali)
| Ime = Moždano stablo <br>(Truncus encephali)
| Latin =
| Latin =
<!--
<!--
| GraySubject = 187
| GraySubject = 187
| GrayPage = 767
| GrayPage = 767
-->
-->
| Image = 1311 Brain Stem.jpg
| Image = 1311 Brain Stem.jpg
| Caption = Odijeljeni dijelovi moždanog stabla su obojeni na sagitalnom presjeku ljudskog mozga.
| Caption = Odijeljeni dijelovi moždanog stabla su obojeni na sagitalnom presjeku ljudskog mozga.
| IsPartOf = [[Mozak]]
| IsPartOf = [[Mozak]]
| Components = [[Produžena moždina]], [[Pons]], [[Srednji mozak]]
| Components = [[Produžena moždina]], [[Pons]], [[Srednji mozak]]
| Artery =
| Artery =
| Vein =
| Vein =
| BrainInfoType = ancil
| BrainInfoType = ancil
| BrainInfoNumber = 218
| BrainInfoNumber = 218
| MeshName = Brain+Stem
| MeshName = Brain+Stem
| MeshNumber = A08.186.211.132
| MeshNumber = A08.186.211.132
| NeuroLex = Brainstem
| NeuroLex = Brainstem
| NeuroLexID = birnlex_1565
| NeuroLexID = birnlex_1565
| DorlandsPre = b_21
| DorlandsPre = b_21
Red 22: Red 22:
}}
}}


'''Moždano stablo''' ili '''moždano deblo''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Truncus encephali '' – u [[anatomija|anatomiji]] [[kičmnjak]]a, uključujući i čovjeka – je zadnji dio [[mozak|mozga]], koji ga strukturno povezuje sa [[kičmena moždina|kičmenom moždinom]]. Kod čovjeka, obično se opisuje uključujući i [[produžena moždina|produženu moždinu]] (''medulla oblongata''), (myelencephalon), [[pons]] (dio [[Zadnji mozak|krajnjeg mozga]] = ''metencephalon'') i [[srednji mozak]] (''mesencephalon'').<ref>{{Cite encyclopedia|title = brainstem|encyclopedia = The Free Dictionary|url = http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/brainstem|edition = Medical Dictionary|publisher = Farlex.}}</ref><ref>{{MeshName|Brain+Stem}}</ref> Manje učestalo, uključuju se i dijelovi [[međumozak|međumozga]] (''diencephalon'').
'''Moždano stablo''' ili '''moždano deblo''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Truncus encephali '' – u [[anatomija|anatomiji]] [[kičmnjak]]a, uključujući i čovjeka – je zadnji dio [[mozak|mozga]], koji ga strukturno povezuje sa [[kičmena moždina|kičmenom moždinom]]. Kod čovjeka, obično se opisuje uključujući i [[produžena moždina|produženu moždinu]] (''medulla oblongata''), (myelencephalon), [[pons]] (dio [[Zadnji mozak|krajnjeg mozga]] = ''metencephalon'') i [[srednji mozak]] (''mesencephalon'').<ref>{{Cite encyclopedia|title = brainstem|encyclopedia = The Free Dictionary|url = http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/brainstem|edition = Medical Dictionary|publisher = Farlex.}}</ref><ref>{{MeshName|Brain+Stem}}</ref> Manje učestalo, uključuju se i dijelovi [[međumozak|međumozga]] (''diencephalon'').


Moždano stabla omogućava glavne motorne i senzorne inervacije na lice i vratu, preko [[moždani živac|moždanih živaca]]. Od 12 parova kranijskih živaca, deset ih dolazi iz moždanog stabla. Iako mali, ovo je izuzetno važan dio mozga kao živčana veza motornog i čulnog sistema glavnog dijela mozga sa ostatkm dodatnih tijela kroz moždano stablo. To uključuje [[kortikospinalni trakt]] (motorni), u zadnjem stubu puta medijane lemniskus finih [[dodir]]a.<ref>Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC.</ref><ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref>
Moždano stabla omogućava glavne motorne i senzorne inervacije na lice i vratu, preko [[moždani živac|moždanih živaca]]. Od 12 parova kranijskih živaca, deset ih dolazi iz moždanog stabla. Iako mali, ovo je izuzetno važan dio mozga kao živčana veza motornog i čulnog sistema glavnog dijela mozga sa ostatkm dodatnih tijela kroz moždano stablo. To uključuje [[kortikospinalni trakt]] (motorni), u zadnjem stubu puta medijane lemniskus finih [[dodir]]a.<ref>Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC.</ref><ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref>


Moždano stablo, dakle, čini uparena struktura, na ventralnoj strani [[moždani akvadukt|moždanog akvadukta]], a oni dalje nose [[tegmentum]] na leđnoj strani i greben ili pes na trbušnoj, a oba su smještena u vlakna [[moždano-moždinski trakt|moždano-moždinskog trakta]], iz [[unutrašnja kapsula|unutrašnje kapsule]] (tj. rastući + opadajući trakt = uzdužni trakt). Središnjem moždano stablo nosi ''[[substantia nigra]]'' (doslovno crna supstanca), koja je jedna vrsta baznih jezgara. To je jedini dio mozga koji ima [[melanin]]ske [[pigment]]e.<ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.</ref><ref>Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.</ref><ref>England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.</ref>
Moždano stablo, dakle, čini uparena struktura, na ventralnoj strani [[moždani akvadukt|moždanog akvadukta]], a oni dalje nose [[tegmentum]] na leđnoj strani i greben ili pes na trbušnoj, a oba su smještena u vlakna [[moždano-moždinski trakt|moždano-moždinskog trakta]], iz [[unutrašnja kapsula|unutrašnje kapsule]] (tj. rastući + opadajući trakt = uzdužni trakt). Središnjem moždano stablo nosi ''[[substantia nigra]]'' (doslovno crna supstanca), koja je jedna vrsta baznih jezgara. To je jedini dio mozga koji ima [[melanin]]ske [[pigment]]e.<ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.</ref><ref>Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.</ref><ref>England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.</ref>


Između grana je [[interpedundikulska jama]], koja je cisterna puna [[likvor]]a. Između grana izlazi [[okulomotorni nerv]], a trohleus vidljivo omotava oko izvan grana. Okulomotorni je odgovoran za (parasimpatičko) suženje [[zjenica]] i određene pokrete očiju.<ref>{{cite book|last=Haines|first=Duane E.|title=Neuroanatomy : an atlas of structures, sections, and systems|publisher=Wolters Kluwer/ Lippincott Williams & Wilkins Health|location=Philadelphia|isbn=978-1-60547-653-7|pages=42|edition=8th}}</ref>
Između grana je [[interpedundikulska jama]], koja je cisterna puna [[likvor]]a. Između grana izlazi [[okulomotorni nerv]], a trohleus vidljivo omotava oko izvan grana. Okulomotorni je odgovoran za (parasimpatičko) suženje [[zjenica]] i određene pokrete očiju.<ref>{{cite book|last=Haines|first=Duane E.|title=Neuroanatomy : an atlas of structures, sections, and systems|publisher=Wolters Kluwer/ Lippincott Williams & Wilkins Health|location=Philadelphia|isbn=978-1-60547-653-7|pages=42|edition=8th}}</ref>

Verzija na dan 25 septembar 2019 u 19:23

Moždano stablo
(Truncus encephali)
Odijeljeni dijelovi moždanog stabla su obojeni na sagitalnom presjeku ljudskog mozga.
Detalji
Dio odMozak
Identifikatori
MeSHA08.186.211.132
NeuroLex IDBrainstem
Dorlands
/Elsevier
b_21/12195821
TAA14.1.03.009
FMA79876
Anatomska terminologija

Moždano stablo ili moždano deblo (lat. Truncus encephali – u anatomiji kičmnjaka, uključujući i čovjeka – je zadnji dio mozga, koji ga strukturno povezuje sa kičmenom moždinom. Kod čovjeka, obično se opisuje uključujući i produženu moždinu (medulla oblongata), (myelencephalon), pons (dio krajnjeg mozga = metencephalon) i srednji mozak (mesencephalon).[1][2] Manje učestalo, uključuju se i dijelovi međumozga (diencephalon).

Moždano stabla omogućava glavne motorne i senzorne inervacije na lice i vratu, preko moždanih živaca. Od 12 parova kranijskih živaca, deset ih dolazi iz moždanog stabla. Iako mali, ovo je izuzetno važan dio mozga kao živčana veza motornog i čulnog sistema glavnog dijela mozga sa ostatkm dodatnih tijela kroz moždano stablo. To uključuje kortikospinalni trakt (motorni), u zadnjem stubu puta medijane lemniskus finih dodira.[3][4][5][6][7][8]

Moždano stablo, dakle, čini uparena struktura, na ventralnoj strani moždanog akvadukta, a oni dalje nose tegmentum na leđnoj strani i greben ili pes na trbušnoj, a oba su smještena u vlakna moždano-moždinskog trakta, iz unutrašnje kapsule (tj. rastući + opadajući trakt = uzdužni trakt). Središnjem moždano stablo nosi substantia nigra (doslovno crna supstanca), koja je jedna vrsta baznih jezgara. To je jedini dio mozga koji ima melaninske pigmente.[9][10][11]

Između grana je interpedundikulska jama, koja je cisterna puna likvora. Između grana izlazi okulomotorni nerv, a trohleus vidljivo omotava oko izvan grana. Okulomotorni je odgovoran za (parasimpatičko) suženje zjenica i određene pokrete očiju.[12]

Također pogledajte

Refernce

  1. ^ "brainstem". The Free Dictionary (Medical Dictionary izd.). Farlex.
  2. ^ Brain Stem na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
  3. ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC.
  4. ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
  5. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
  6. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  7. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  8. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  9. ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
  10. ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
  11. ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
  12. ^ Haines, Duane E. Neuroanatomy : an atlas of structures, sections, and systems (8th izd.). Philadelphia: Wolters Kluwer/ Lippincott Williams & Wilkins Health. str. 42. ISBN 978-1-60547-653-7.

Vanjski linkovi