Razlika između verzija stranice "Nukleaza"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 15: Red 15:
*http://www.accessexcellence.org/AE/AEC/CC/action.html Restriction Enzyme Action of EcoRI
*http://www.accessexcellence.org/AE/AEC/CC/action.html Restriction Enzyme Action of EcoRI
*http://www.accessexcellence.org/AE/AEC/CC/enzyme_glossary.html Enzyme glossary
*http://www.accessexcellence.org/AE/AEC/CC/enzyme_glossary.html Enzyme glossary
*http://arbl.cvmbs.colostate.edu/hbooks/genetics/biotech/enzymes/nucleases.html Nucleases (Main source of the page...)
*https://web.archive.org/web/20040805185739/http://arbl.cvmbs.colostate.edu/hbooks/genetics/biotech/enzymes/nucleases.html Nucleases (Main source of the page...)


[[Kategorija:EC 3.1]]
[[Kategorija:EC 3.1]]

Verzija na dan 16 oktobar 2019 u 17:57

Struktura 3' do 5' egzonukleaze vezane za Pol I

Nukleaze su enzimi koji su sposobni cijepati fosfodiestarske veze između podjediničnih nukleotida u nukleinskim kiselinama. Starije publikacije za njh upotrebljavaju pojmove kao što su "polinukeotidaze" ili "nukleodepolimeraze".

Nukleaze se obično dalje dijele na endonukleaze i egzonukleaze, iako se neki od ovih enzima mogu uključiti u obje kategorije. Poznataenukleaze su dezoksiribonukleaze i ribonukleaze.[1][2]

Pregled

U kasnim 1960-im, Stuart Linn i Werner Arber su izolirali dvije vrste enzima odgovornih za ograničavanje rasta faga u bakteriji Escherichia coli. Jedan od tih enzima je na DNK dodavao metal grupu , stvarajući metil DNK, dok je drugi cijepao nemetiliranu DNK u širokom spektru lokacija duž molekule. Prvi tip enzima je nazvan "metilaza", a drugi "restrikcijska nukleoza". Ovi enzimski alati su važni za istraživanja koja koriste model "sijeci i kopiraj" DNK molekule. Ono što je tada bilo potrebno je alat koji će sjeći DNK na tačno određenim lokacijama, a ne nasumce duž molekula. Tako je bilo moguće rezati DNK molekule u predvidljiv i ponovljiv način.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.

Vanjski linkovi