Razlika između verzija stranice "Ljiljana Molnar-Talajić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m zamjena ik using AWB
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 18: Red 18:
Pjevanjem se počela baviti u crkvenom horu Crkve Sv. Ilije u Bosanskom Brodu.
Pjevanjem se počela baviti u crkvenom horu Crkve Sv. Ilije u Bosanskom Brodu.
Studij solo pjevanja završila je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] [[1961]]. u klasi prof. [[Bruna Špiler|Brune Špilera]], a [[1963]]. ja završila i postdiplomski studij na istoj akademiji. Prvi nastup na opernoj pozornici imala je tokom studija u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1959]]. godine, kao grofica u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] "Figarovom piru".
Studij solo pjevanja završila je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] [[1961]]. u klasi prof. [[Bruna Špiler|Brune Špilera]], a [[1963]]. ja završila i postdiplomski studij na istoj akademiji. Prvi nastup na opernoj pozornici imala je tokom studija u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1959]]. godine, kao grofica u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] "Figarovom piru".
<ref>http://www.bbrod.info/ljiljana-molnar-talajic/</ref>
<ref>http://www.bbrod.info/ljiljana-molnar-talajic/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
Potom su uslijedile brojne operske uloge, često oprečnih glasovnih zahtijeva, u širokom rasponu od kolorature do duboko proživljene dramatike.
Potom su uslijedile brojne operske uloge, često oprečnih glasovnih zahtijeva, u širokom rasponu od kolorature do duboko proživljene dramatike.


Red 28: Red 28:


Zaštitni znak Ljiljane Molnar-Talajić je bila opera Aida. Briljirala je i u cijelom verdijanskom repertoaru: Trubaduru, Don Carlosu, Krabuljnom plesu, Otellu, ali i u njegovu Requiemu. To joj je, među ostalim, donijelo i veliko priznanje iz Maestrove domovine — "Zlatnog Verdija" grada [[Parma|Parme]].
Zaštitni znak Ljiljane Molnar-Talajić je bila opera Aida. Briljirala je i u cijelom verdijanskom repertoaru: Trubaduru, Don Carlosu, Krabuljnom plesu, Otellu, ali i u njegovu Requiemu. To joj je, među ostalim, donijelo i veliko priznanje iz Maestrove domovine — "Zlatnog Verdija" grada [[Parma|Parme]].
Štampa je opisala njen glas kao nevjerovatno lijep, suptilan, ali u isto vrijeme robustan, transparentan i melodičan. Austrijski operski stručnjak O.C. izjavio je da je Ljiljana_Molnar-Talajić posljednja najveća pjevačica opera [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]].<ref>http://www.opera-club.net/release.asp?rel=586</ref>
Štampa je opisala njen glas kao nevjerovatno lijep, suptilan, ali u isto vrijeme robustan, transparentan i melodičan. Austrijski operski stručnjak O.C. izjavio je da je Ljiljana_Molnar-Talajić posljednja najveća pjevačica opera [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.opera-club.net/release.asp?rel=586 |title=Arhivirana kopija |accessdate=10 Decembar 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150310073827/http://www.opera-club.net/release.asp?rel=586 |archivedate=10 Mart 2015 |url-status=dead }}</ref>
Umrla je nakon kratke bolesti u Zagrebu.
Umrla je nakon kratke bolesti u Zagrebu.
Na njenoj sahrani u Zagrebu ispred delegacije Bosanskog narodnog pozorišta [[Gradimir Gojer]] je izjavio: {{Citat|Najveća operska pjevačica na našim prostorima koja je ostavila neizbrisivu obavezu na mlađe generacije u bosanskoj kulturi. Ona je sada legenda svih operskih diva u svijetu. Najveća među nama, a bila je protagonista ljubavi prema Sarajevu. Ona će ostati građanin Sarajeva zauvijek. Ona nikada nije zaboravila Bosnu.}} <ref>http://bosnianews.blogspot.com/2007/09/commemoration-for-ljiljana-molnar.html</ref>
Na njenoj sahrani u Zagrebu ispred delegacije Bosanskog narodnog pozorišta [[Gradimir Gojer]] je izjavio: {{Citat|Najveća operska pjevačica na našim prostorima koja je ostavila neizbrisivu obavezu na mlađe generacije u bosanskoj kulturi. Ona je sada legenda svih operskih diva u svijetu. Najveća među nama, a bila je protagonista ljubavi prema Sarajevu. Ona će ostati građanin Sarajeva zauvijek. Ona nikada nije zaboravila Bosnu.}} <ref>http://bosnianews.blogspot.com/2007/09/commemoration-for-ljiljana-molnar.html</ref>

Verzija na dan 23 oktobar 2019 u 17:10

Ljiljana Molnar-Talajić
Rođenje (1938-12-30) 30. decembar 1938.
Bosanski Brod, Kraljevina Jugoslavija
Smrt18. septembar 2007(2007-09-18) (68 godina)
Zagreb, Hrvatska

Ljiljana Molnar-Talajić (Bosanski Brod, 30. decembar 1938. - Zagreb, 18. septembar 2007.), istaknuta bosanska operna diva i sopranistica s jednim od najmoćnijih glasova na prostorima Balkana. Pjevanjem se počela baviti u crkvenom horu Crkve Sv. Ilije u Bosanskom Brodu. Studij solo pjevanja završila je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu 1961. u klasi prof. Brune Špilera, a 1963. ja završila i postdiplomski studij na istoj akademiji. Prvi nastup na opernoj pozornici imala je tokom studija u Sarajevu 1959. godine, kao grofica u Mozartovom "Figarovom piru". [1] Potom su uslijedile brojne operske uloge, često oprečnih glasovnih zahtijeva, u širokom rasponu od kolorature do duboko proživljene dramatike.

Petnaest godina pjevala je u Sarajevskoj operi, a od 1975. do 1980. godine bila je prvakinja Zagrebačke opere. Iste godine prešla je na Muzičku akademiju, kao profesorica pjevanja, i do kraja života bavila se i pedagoškim radom.

Za svoju ulogu Ćo-ćo San u operi "Madam Baterflaj" 1967. godine nagrađena je u Tokiju 1967. godine, a grad Parma dodijelio joj je tradicionalnu plaketu Verdi d’oro (Zlatni Verdi).[2] 1969. godine kao Aida na firentinskom Maggiju Musicale, pod dirigentskom palicom Zubina Mehte, postaje svjetska primadona. Slijedile su najveće svjetske pozornice: Bečka Državna Opera, milanska La Scala, londonska operna dvorana Covent Garden i Metropolitan Opera u New York City-u.

Zaštitni znak Ljiljane Molnar-Talajić je bila opera Aida. Briljirala je i u cijelom verdijanskom repertoaru: Trubaduru, Don Carlosu, Krabuljnom plesu, Otellu, ali i u njegovu Requiemu. To joj je, među ostalim, donijelo i veliko priznanje iz Maestrove domovine — "Zlatnog Verdija" grada Parme. Štampa je opisala njen glas kao nevjerovatno lijep, suptilan, ali u isto vrijeme robustan, transparentan i melodičan. Austrijski operski stručnjak O.C. izjavio je da je Ljiljana_Molnar-Talajić posljednja najveća pjevačica opera Giuseppea Verdija.[3] Umrla je nakon kratke bolesti u Zagrebu.

Na njenoj sahrani u Zagrebu ispred delegacije Bosanskog narodnog pozorišta Gradimir Gojer je izjavio:

Najveća operska pjevačica na našim prostorima koja je ostavila neizbrisivu obavezu na mlađe generacije u bosanskoj kulturi. Ona je sada legenda svih operskih diva u svijetu. Najveća među nama, a bila je protagonista ljubavi prema Sarajevu. Ona će ostati građanin Sarajeva zauvijek. Ona nikada nije zaboravila Bosnu.

[4]

Reference

  1. ^ http://www.bbrod.info/ljiljana-molnar-talajic/[mrtav link]
  2. ^ http://blog.dnevnik.hr/kenguur/2007/09/1623257859/in-memoriam-ljiljana-molnar-talajic.html
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 10 Mart 2015. Pristupljeno 10 Decembar 2014. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |archivedate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ http://bosnianews.blogspot.com/2007/09/commemoration-for-ljiljana-molnar.html
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljiljana_Molnar-Talajić&oldid=3053537"