Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Ivan Gundulić"

Uklonjen 81 bajt ,  prije 4 godine
m
Vraćene izmjene korisnika 78.134.241.78 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Vraćene izmjene korisnika 78.134.241.78 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot
oznaka: vraćanje
Red 1:
{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:De GondolaDe_Gondola.jpg|mini|desno|Ivan Gundulić]]
'''Ivan Gundulić''' ([[Dubrovnik]], 8. januar 1589 – Dubrovnik, 8. decembar 1638) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Poezija|pjesnik]],<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Ivan-Gundulic|title=Ivan Gundulić {{!}} Croatian author|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=5. 5. 2018}}</ref> [[epik]], [[lirik]] i [[dramatik]].<ref>{{Cite web|url=http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=1195|title=Uvod / Djela Ivana Gundulića|website=db.nsk.hr|accessdate=5. 5. 2018}}</ref>
 
Red 10:
Početkom 20-ih godina Gundulić se predstavio kao vjerski pjesnik: godine 1621. izlaze mu u [[Rim]]u ''Pjesni pokorne kralja Davida'' (slobodni prepjevi sedam pokornih psalama u osmeračkim katrenima). Uz prepjeve psalama nalazi se i teološko-meditativna pjesma ''Od veličanstva Božjijeh''. Ona se danas smatra najboljom{{izvor}} Gundulićevom kraćom pjesmom. Tema joj je Božja veličina, a njena umjetnička snaga zasniva se na nizu [[paradoks]]a izvedenih iz ideje da je [[Bog]] istovremeno i kreator i supstancija stvorenog svijeta (",i ljubovnik i ljubljeni", "stan i u stanu ki stanuje").
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|desno|200px|''Suze sina razmetnoga'']]
Malo nakon objavljivanja psalama slijede dva uzastopna izdanja (1622. i 1623). Dok se parafraze psalama uklapaju u već uhodanu tradiciju dubrovačko-dalmatinskih prijevoda iz biblijskog psaltira ([[Marko Marulić|Marulić]], [[Mavro Vetranović| Vetranović]]), ''[[Suze sina razmetnoga]]'' inovacija su u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti na koju su pozitivno reagirali pjesnici mlađi od Gundulića ([[Ivan Bunić Vučić|Bunić]], [[Ignjat Đurđević|Đurđević]], donekle i Slavonac Kanižlić). ''Suze'' su uzorak tzv. religiozne poeme, pretežno monološki koncipirane veće i višedjelne pjesme ispunjene ispovjednim i pokorničkim iskazima nekog uzornog grješnika. Svoj lik grješnika Gundulić je našao u novozavjetnoj paraboli o povratku i pokajanju rasipnog sina (Lk. 15). To je djelo značajno i po tom što se Gundulić u njemu odlučno priklonio onim stilskim tendencijama evropske književnosti 17. vijeka koje se danas označuju terminom "barok": dikcija djela obilježena je jakom sklonošću bogatoj i končetozno razvijenoj metaforici i antitetici, a česte su i figure nabrajanja. Metafore i antiteze uglavnom ilustriraju negativnu životnu [[Filozofija|filozofiju]] "sina razmetnoga", po kojoj je stvarni svijet sukob lijepog privida i tragične istine ("cvijetje u rukah, cvijetje svuda, / ona u cvijetju zmija huda", "Medna je rječca, srce otrovno. / oči ognjene, prsi od leda").'''danas je noć vještica mogli bi se zamaskirati u par'''
'''Podebljan tekst'''
 
=== Dubravka ===