Razlika između verzija stranice "Fadil Hadžić"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m zamjena ik using AWB |
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
| Red 17: | Red 17: | ||
}} |
}} |
||
'''Fadil Hadžić''' ([[Bileća]], [[23. april]] [[1922]]. - [[Zagreb]], [[2. januar]] [[2011]].), najpoznatiji |
'''Fadil Hadžić''' ([[Bileća]], [[23. april]] [[1922]]. - [[Zagreb]], [[2. januar]] [[2011]].), najpoznatiji bosanskohercegovački i hrvatski komediograf sa napisanih 60 pozorišnih komedija, osnivač zagrebačkih pozorišta: "Kerempuh", "Komedija" i "Vidra", urednik lista "Kerempuh", režiser i scenarist. |
||
U Zagreb je stigao kao 20-godišnjak na studij likovne umjetnosti [[1942]]. godine, a nakon sloma NDH postaje jedan od najmarljivijih kulturnih radnika u poslijeratnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i cijeloj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sa 27 godina postaje glavni urednik satiričkog lista "Kerempuh", piše politizirane skečeve protiv Informbiroa koji se izvode u "''Kerempuhovom vedrom kazalištu''" (bos. ''Kerempuhovo vedro pozorište'') na [[Kaptol]]u (kasnije "Kazalište Komedija"), a jedan od njih poslužio je kao šablon za bunkerirani srednjemetražni film “Tajna dvorca I. B.”. Osnivač je "Duga filma", čiji će animatori kasnije činiti jezgru Zagrebačke škole crtanog filma, pokreće reviju jugoslavenskog filma u [[Pula|Puli]] (kasnije [[Pulski festival]]), a postaje i glavni urednik "Vjesnika u srijedu", legendarnog VUS-a: preuzeo je nedjeljnik s tiražom od 60.000, a predao ga je nasljednicima kada je broj štampanih primjeraka narastao na 300.000. {{izvor2|Tajna njegova uspjeha bila je sljedeća}}: nikad nije komplicirao, uočavao je što bi čitaoca ili gledaoca moglo zanimati, a znao je i što ovoj sredini nedostaje i na čemu bi se isplatilo poraditi. |
U Zagreb je stigao kao 20-godišnjak na studij likovne umjetnosti [[1942]]. godine, a nakon sloma NDH postaje jedan od najmarljivijih kulturnih radnika u poslijeratnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i cijeloj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sa 27 godina postaje glavni urednik satiričkog lista "Kerempuh", piše politizirane skečeve protiv Informbiroa koji se izvode u "''Kerempuhovom vedrom kazalištu''" (bos. ''Kerempuhovo vedro pozorište'') na [[Kaptol]]u (kasnije "Kazalište Komedija"), a jedan od njih poslužio je kao šablon za bunkerirani srednjemetražni film “Tajna dvorca I. B.”. Osnivač je "Duga filma", čiji će animatori kasnije činiti jezgru Zagrebačke škole crtanog filma, pokreće reviju jugoslavenskog filma u [[Pula|Puli]] (kasnije [[Pulski festival]]), a postaje i glavni urednik "Vjesnika u srijedu", legendarnog VUS-a: preuzeo je nedjeljnik s tiražom od 60.000, a predao ga je nasljednicima kada je broj štampanih primjeraka narastao na 300.000. {{izvor2|Tajna njegova uspjeha bila je sljedeća}}: nikad nije komplicirao, uočavao je što bi čitaoca ili gledaoca moglo zanimati, a znao je i što ovoj sredini nedostaje i na čemu bi se isplatilo poraditi. |
||
Verzija na dan 26 novembar 2019 u 19:23
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Fadil Hadžić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 23. april 1922. Bileća, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 2. januar 2011 (88 godina) Zagreb, Hrvatska |
| Zanimanje | režiser i scenarist |
Fadil Hadžić (Bileća, 23. april 1922. - Zagreb, 2. januar 2011.), najpoznatiji bosanskohercegovački i hrvatski komediograf sa napisanih 60 pozorišnih komedija, osnivač zagrebačkih pozorišta: "Kerempuh", "Komedija" i "Vidra", urednik lista "Kerempuh", režiser i scenarist.
U Zagreb je stigao kao 20-godišnjak na studij likovne umjetnosti 1942. godine, a nakon sloma NDH postaje jedan od najmarljivijih kulturnih radnika u poslijeratnoj Hrvatskoj i cijeloj Jugoslaviji. Sa 27 godina postaje glavni urednik satiričkog lista "Kerempuh", piše politizirane skečeve protiv Informbiroa koji se izvode u "Kerempuhovom vedrom kazalištu" (bos. Kerempuhovo vedro pozorište) na Kaptolu (kasnije "Kazalište Komedija"), a jedan od njih poslužio je kao šablon za bunkerirani srednjemetražni film “Tajna dvorca I. B.”. Osnivač je "Duga filma", čiji će animatori kasnije činiti jezgru Zagrebačke škole crtanog filma, pokreće reviju jugoslavenskog filma u Puli (kasnije Pulski festival), a postaje i glavni urednik "Vjesnika u srijedu", legendarnog VUS-a: preuzeo je nedjeljnik s tiražom od 60.000, a predao ga je nasljednicima kada je broj štampanih primjeraka narastao na 300.000. Tajna njegova uspjeha bila je sljedeća[potreban citat]: nikad nije komplicirao, uočavao je što bi čitaoca ili gledaoca moglo zanimati, a znao je i što ovoj sredini nedostaje i na čemu bi se isplatilo poraditi.
Bio je jedan od osnivača Satiričkog kazališta Jazavac (bos. Satirično pozorište Jazavac), današnjeg " Kerempuha", osnovanog 1964., čiji je direktor bio 20 godina. Pokretač je pozorišnog festivala "Dani satire" 1976., a u sezoni 1981./1982. bio je intendant zagrebačkog Hrvatskog narodnog pozorišta.
Većina Hadžićevih komedija, od 60 djela, praizvedena je u "Kerempuhu", gdje je osim četrdesetak cjelovečernjih djela izvedeno dvadesetak njegovih kraćih tekstova, igranih u sklopu satiričkih kolaža različitih autora. Dramsku karijeru započeo je komadom "Dosadna komedija" 1952. godine, a bio je aktivan do posljednjeg dana života. Naime, 20. novembra 2010. godine praizvedeno mu je posljednje 60. djelo, komedija "Prevaranti".
Kao filmski režiser debitirao je početkom šezdesetih sa dva dugometražna filmova, "Zemlja s pet kontinenata" i "Abeceda straha", nakon čega je uslijedila komedija "Da li je umro dobar čovjek?" (1962.) te ratni film "Desant na Drvar" (1963.). Za film "Službeni položaj" (1964.) nagrađen je Velikom Zlatnom Arenom na filmskom festivalu u Puli, čiji je bio glavni promotor. Godine 1968. snima film Sarajevski atentat[1] Hadžić se bavio i slikarstvomslikajući ponajviše aktove, portrete, istarske pejzaže i vedute, u tehnici ulja, akvarela, pastela.
Reference
- ^ "Sarajevski atentat (1968)". imdb.com. Pristupljeno 26. 8. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)