Razlika između verzija stranice "Malkoč-beg Dugalić"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m →Reference: clean up, replaced: Osmanlijskom carstvu → Osmanlijskom Carstvu using AWB |
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija vojno osmansko lice |
{{Infokutija vojno osmansko lice |
||
| ime = Malkoč-beg |
| ime = Malkoč-beg Karaosmanović |
||
| slika = |
| slika = |
||
| opis = |
| opis = |
||
Red 11: | Red 11: | ||
| puno ime = |
| puno ime = |
||
| nadimak = |
| nadimak = |
||
| druga imena = |
| druga imena = sin Kara osmanov (ić) <ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> |
||
| supruga = |
| supruga = |
||
| suprug = |
| suprug = |
||
Red 61: | Red 61: | ||
| bitke9 = |
| bitke9 = |
||
}} |
}} |
||
'''Malkoč-beg |
'''Malkoč-beg Karaosmanović ''' je upravljao Bosnom oko [[1553]]. do [[1554]]. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg|Kara Osman-bega]],[[Safvet-beg Bašagić]] piše da je naše gore list i da je rođen u Dugama kod [[Prozor|Prozora]], po kojoj ga neki zovu Dugalić, Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini. |
||
== Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == |
== Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == |
Verzija na dan 8 decembar 2019 u 17:40
Malkoč-beg Karaosmanović | |
---|---|
Biografske informacije | |
Mjesto rođenja | Dugama kod Prozora |
Datum smrti | 1565. |
Druga imena | sin Kara osmanov (ić) [1] |
Kliški sandžak-beg | |
Namjesnikovanje | 1543.[2] |
Smjenjivanje | 1553.[2] |
Bosanski sandžak-beg | |
Namjesnikovanje | 1553.[1] |
Smjenjivanje | 1554.[1] |
Malkoč-beg Karaosmanović je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je Kara Osman-bega,Safvet-beg Bašagić piše da je naše gore list i da je rođen u Dugama kod Prozora, po kojoj ga neki zovu Dugalić, Brat Malkoč-bega bio je Kara Ali-beg. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na Perziju. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira Rustem-paše i bio je kapetan u Gradiškoj na Savi. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini.
Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega
1553. godine, komadant hrvatske i slavonske zemlje, Zrinski, poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, Zrinski je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad Bosnom 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod Halil-pašinog turbeta u Banjoj Luci.
Vojni pohodi
O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio Hrvatskoj, Lici i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. Miroslav Prelog piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između Une, Gline i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi Sinj, koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice.
Reference
- Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994.
- Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006.