Razlika između verzija stranice "Poluprovodnik"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 19: Red 19:
* {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.ioffe.rssi.ru/SVA/NSM/Semicond/index.html NSM-Archive] Fizičke osobine poluprovodnika
* {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.ioffe.rssi.ru/SVA/NSM/Semicond/index.html NSM-Archive] Fizičke osobine poluprovodnika
* {{simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20090826143426/http://www.semiconductor-scout.com/manufacturer/semiconductor-manufacturer.html Spisak proizvođača poluprovodnika]
* {{simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20090826143426/http://www.semiconductor-scout.com/manufacturer/semiconductor-manufacturer.html Spisak proizvođača poluprovodnika]
* {{simboli jezika|en|engleski}} [http://nanohub.org/topics/EduSemiconductor ABACUS]: Uvod u poluprovodničke uređaje – Gerhard Klimeck i Dragica Vasileska, internetski učionički resursi sa simulacijskim alatima @ nanoHUB
* {{simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20150905163017/https://nanohub.org/topics/edusemiconductor ABACUS]: Uvod u poluprovodničke uređaje – Gerhard Klimeck i Dragica Vasileska, internetski učionički resursi sa simulacijskim alatima @ nanoHUB
* {{simboli jezika|en|engleski}} Web-sajt: [http://www.organicsemiconductors.com Organic Semiconductor]
* {{simboli jezika|en|engleski}} Web-sajt: [http://www.organicsemiconductors.com Organic Semiconductor]
* {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.doitpoms.ac.uk/tlplib/semiconductors/index.php DoITPoMS "Uvod u poluprovodnike"]
* {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.doitpoms.ac.uk/tlplib/semiconductors/index.php DoITPoMS "Uvod u poluprovodnike"]

Verzija na dan 29 decembar 2019 u 08:00

Poluprovodnik predstavlja materijal koji ima vrijednost električne konduktivnosti koja pada između provodnika, kao što je bakar, i izolatora, kao što je staklo. Poluprovodnici su otkriće moderne elektronike. Poluprovodnički materijali postoje u dvije vrste - elementarni materijali i spoj materijala.[1] Moderno shvatanje osobina poluprovodnika oslanja se na kvantnu fiziku da objasni pokretanje elektrona i rupa u kristalnoj rešetci.[2] Unikatni raspored kristalne rešetke čini da su silicij i germanij najčešće korišteni elementi u pripremi poluprovodničkih materijala. Povećano znanje poluprovodničkih materijala i fabrički procesi učinili su mogućim nastavljajuće poraste u kompleksnosti i brzini mikroprocesora i memorijskih uređaja. Neke od ovih informacija na stranici mogu zastarjeti u periodu od godinu dana, zbog činjenice da se nova otkrića u ovom polju rade veoma često.[2]

Električna konduktivnost poluprovodničkog materijala raste sa porastom temperature, što je ponašanje suprotno onom od metala. Poluprovodnički uređaji mogu prikazati opseg različitih osobina kao što je prolazak struje mnogo lakše u jednom pravcu u odnosu na drugi, pokazujući promjenljivi otpor, i osjetljivost na svjetlost i toplotu. Zbog ovih električnih osobina poluprovodnički materijal može biti modificiran kontroliranim dodavanjem nečistoća, ili primjenom električnog polja ili svjetlosti, uređaji napravljeni od poluprovodnika mogu biti koritešni za amplifikaciju, preklopku i pretvorbu energije.

Kondukcija električne struje u poluprovodniku pojavljuje se kroz prolaz slobodnih elektrona i "rupa", kolektivno poznatih kao nosioci naboja. Dodavanjem nečistih atoma u poluprovodnički materijal, što je poznato kao  "dopingovanje", uveliko povećava broj nosioca naboja unutar njega. Kada dopingovani poluprovodnik sadrži uglavnom slobodne rupe naziva se "p-tip", a kada uveliko sadrži slobodne elektrone poznat je kao "n-tip". Poluprovodnički materijali korišteni u elektronskim uređajima dopinguju se pod specijalnim uvjetima da kontroliraju koncentraciju i regije p- i n-tip dopanta. Jedan poluprovodnički kristal može imati više p- i n-tip regija; p-n raskrsnice između ovih regija su odgovorne za korisno elektroničko ponašanje .

Neke od osobina poluprovodničkih materijala bile su posmatrane kroz sredinu 19. i prve decenije 20. vijeka. Razvoj kvantne fizike zauzvrat dopustio je razvoj tranzistora 1947.[3] Iako nekolicina čistih elemenata i  više spojeva prikazuju osobine poluprovodnika, silicij, germanij, i spojevi galija najviše se koriste u eektronskim uređajima. Elementi blizu takozvanih "metaloidnih stepenica", gdje su metaloidi locirani u PSE, često se koriste kao poluprovodnici.

Reference

  1. ^ Neamen, Donald. "Semiconductor Physics and Devices" (PDF). Elizabeth A. Jones.
  2. ^ a b Feynman, Richard (1963). Feynman Lectures on Physics. Basic Books.
  3. ^ Shockley, William (1950). Electrons and holes in semiconductors : with applications to transistor electronics. R. E. Krieger Pub. Co. ISBN 0882753827.

Vanjski linkovi