Razlika između verzija stranice "Bespolno razmnožavanje"

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 1 februar 2020 u 17:37

Bespolno, vegetativno ili aseksualno razmnožavanje jest proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Poznato je i pod nazivima bespolna reprodukcija i nespolno razmnožavanje.

Bakterije se bespolno dijele putem binarne fisije; virusi preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; hidra i kvasac su u mogućnosti da se razmnožavaju pupljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite spolove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina biljaka imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste Mycocepurus smithii. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.^[1]^[2]^[3]

Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u voćarstvu ili hortikulturi, gdje se od pojedinih biljnih tkiva i organa dobijaju cjelovite nove jedinke. Najčešći reprodukcijski materijal su reznice izdanaka, listovi, pupovi, položenice, stoloni, podanci, gomolji, rizomi i druge pogodne vegetativne strukture.

Suvremeni način vegeteativnog razmnožavanja u ovim i drugim oblastima je putem kulture tkiva, kojom se jedna biljka može umnožiti u praktično beskonačno mnogo primjeraka.

Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su hidra i kvasac mogu i spolno. Na primjer, većina biljaka je sposobna za vegetativno razmnožavanje – reprodukciju bez sjemena ili spora, može se reproducirati i seksualno. Isto tako, bakterije mogu razmjenjivati genetičke informacije, tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog konjugiranja.^[3]^[4]

Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju partenogenezu, fragmentaciju i formiranje spora, koji uključuju samo mitozu.

Partenogeneza je rast i razvoj embriona ili sjemena bez oplodnje jajeta spermatozoidom. Prirodno se javlja u nekim vrstama, uključujući i niže biljke (gdje se naziva apomiksija), beskičmenjaka (npr. dafnija uši, neke pčele i parazitske osice) i kičmenjaka (npr. neki reptili^[5] ribe, uključujući i ajkule, a vrlo rijetko i ptice).^[6]

Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u hermafroditnih vrsta, koje se mogu samostalno oploditi.

Reference

^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.
^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.
^ ^a ^b Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.
^ Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8.
^ Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [1]^{[mrtav link]}

Također pogledajte

[1] Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.

[2] Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.

[Sofradžija_A._1996-3] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[4] Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.

[5] Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8.

[6] Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [1]^{[mrtav link]}

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 '''Bespolno''', '''vegetativno''' ili '''aseksualno razmnožavanje''' jest proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Poznato je i pod nazivima [[bespolna reprodukcija]] i [[nespolno razmnožavanje]].
-[[Bakterija|Bakterije]] se bespolno dijele putem binarne fisije; [[virus]]i preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; [[hidra]] i [[kvasac]] su u mogućnosti da se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] [[pup]]ljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite [[spol]]ove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina [[biljke|biljaka]] imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste ''Mycocepurus smithii''. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.<ref>Dobzhansky T. (1970):  Genetics of the evolutionary process. Columbia,  New York, ISBN 0-231-02837-7.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first:  Copyright © 1982.  The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.),  London  (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref>
+[[Bakterija|Bakterije]] se bespolno dijele putem binarne fisije; [[virus]]i preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; [[hidra]] i [[kvasac]] su u mogućnosti da se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] [[pup]]ljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite [[spol]]ove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina [[biljke|biljaka]] imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste ''Mycocepurus smithii''. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.<ref>Dobzhansky T. (1970):  Genetics of the evolutionary process. Columbia,  New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first:  Copyright © 1982.  The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.),  London  (England) , {{ISBN|0-674-36445-7}} ; {{ISBN|0-674-36446-5}}.</ref><ref name="Sofradžija A. 1996">Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref>
 Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u [[voćarstvo|voćarstvu]] ili [[hortikultura|hortikulturi]], gdje se od pojedinih [[biljka|biljnih]] tkiva i organa dobijaju cjelovite nove jedinke. Najčešći [[reprodukcija|reprodukcijski]] materijal su reznice izdanaka, [[list]]ovi, pupovi, položenice, [[stolon]]i, [[podanak|podanci]], [[gomolj]]i, [[rizom]]i i druge pogodne vegetativne strukture.
@@ Red 7: / Red 7: @@
 Suvremeni način vegeteativnog razmnožavanja u ovim i drugim oblastima je putem [[kultura tkiva|kulture tkiva]], kojom se jedna biljka može umnožiti u praktično beskonačno mnogo primjeraka.
-Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su [[hidra]] i [[kvasac]] mogu i [[spol]]no. Na primjer, većina [[biljka|biljaka]] je sposobna za vegetativno razmnožavanje – [[reprodukcija|reprodukciju]] bez [[sjeme]]na ili [[spora]], može se reproducirati i seksualno. Isto tako, [[bakterija|bakterije]] mogu razmjenjivati [[genetička informacija|genetičke informacije]], tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog [[konjugacija|konjugiranja]].<ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first:  Copyright 1982.  The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.),  London  (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref>
+Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su [[hidra]] i [[kvasac]] mogu i [[spol]]no. Na primjer, većina [[biljka|biljaka]] je sposobna za vegetativno razmnožavanje – [[reprodukcija|reprodukciju]] bez [[sjeme]]na ili [[spora]], može se reproducirati i seksualno. Isto tako, [[bakterija|bakterije]] mogu razmjenjivati [[genetička informacija|genetičke informacije]], tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog [[konjugacija|konjugiranja]].<ref name="Sofradžija A. 1996"/><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first:  Copyright 1982.  The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.),  London  (England) , {{ISBN|0-674-36445-7}} ; {{ISBN|0-674-36446-5}}.</ref>
-Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija) |fragmentaciju]] i formiranje [[spora]], koji uključuju samo [[mitoza|mitozu]].
+Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija)|fragmentaciju]] i formiranje [[spora]], koji uključuju samo [[mitoza|mitozu]].
-*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] [[jaje]]ta [[spermatozoid]]om. Prirodno se javlja u nekim [[vrstam]]a, uključujući i niže [[biljka|biljke]] (gdje se naziva [[apomiksija]]), [[beskičmenjak]]a (npr. [[dafnija]] [[uš]]i, neke [[pčela|pčele]] i [[parazit]]ske [[os]]ice) i [[kičmenjak]]a (npr. neki [[reptil]]i<ref>Halliday T.  R., Kraig A., Eds (1986):  Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8.</ref> [[riba|ribe]], uključujući i [[ajkula|ajkule]], a vrlo rijetko i [[ptica|ptice]]).<ref>Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [http://oregonstate.edu/Dept/animal-sciences/poultry/index.html.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
+*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] [[jaje]]ta [[spermatozoid]]om. Prirodno se javlja u nekim [[vrstam]]a, uključujući i niže [[biljka|biljke]] (gdje se naziva [[apomiksija]]), [[beskičmenjak]]a (npr. [[dafnija]] [[uš]]i, neke [[pčela|pčele]] i [[parazit]]ske [[os]]ice) i [[kičmenjak]]a (npr. neki [[reptil]]i<ref>Halliday T.  R., Kraig A., Eds (1986):  Reptiles & Amphibians. Torstar Books, {{ISBN|0-920269-81-8}}.</ref> [[riba|ribe]], uključujući i [[ajkula|ajkule]], a vrlo rijetko i [[ptica|ptice]]).<ref>Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [http://oregonstate.edu/Dept/animal-sciences/poultry/index.html.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
 Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u [[hermafrodit]]nih [[vrsta]], koje se mogu samostalno oploditi.
@@ Red 18: / Red 18: @@
 *[[Razmnožavanje]]
 *[[Spolno razmnožavanje]]
 [[Kategorija:Biologija]]
 [[Kategorija:Razmnožavanje]]