Razlika između izmjena na stranici "Ilirija"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjena 364 bajta ,  prije 7 mjeseci
m
ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m (→‎Literatura: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG")
m (ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke)
 
[[Datoteka:Illyrians (English).svg|mini|desno|Ilirija i plemena Ilira.]]
[[File:Tribes in Ancient Thrace (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Grčke (Makedonija i Epir) na čijoj teritoriji je početkom IV stoljeća pne osnovano Ilirsko kraljevstvo<ref name="PapazogluD"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>]]
'''Ilirija''' ([[grčki jezik|gr]]: Ἰλλυρία; [[latinski jezik|lat]]: Illyria) je naziv [[historija|historijskog]] [[geografija|geografskog]] područja koje su u antičko doba naseljavala brojna plemena [[Iliri|Ilira]]. Ilirska plemena imala su zajednički jezik i obitavala su na području koje približno korespondira sa teritorijom bivše [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i dijela današnje [[Albanija|Republike Albanije]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], postojao je junak Ilirijus, sin Kadma i Harmonije, koji je zavladao cijelom Ilirijom i legenda dalje kaže da je on predak svih Ilira.
Iliri su se doselili na područje zapadnog [[Balkan]]a u X stoljeću p. n. e., dakle, na prelazu iz [[bronzano doba|bronzanog]] u [[željezno doba]]. U periodu od slijedećih oko hiljadu godina, Iliri su zauzeli teritorije do [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Morava|Morave]].
 
Iliri su bili i hrabri i vješti ratnici a njihova plemena su bila brojna (pogledati spisak u okviru članka [[Iliri]]). [[Veneti]], [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]] su živjeli u područjima na istočnoj obali [[Jadran]]skog mora a jezik kojim su govorili bio je nešto drugačiji od onog kojim su govorili ostali Iliri.
Ilirsko pleme [[Dalmati]], od kojeg je i današnje geografsko područje [[Dalmacija]] dobilo svoje ime, naseljavali su veći dio današnje zapadne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Drugo pleme, [[Skordisci]], zapravo miješana ilirsko-keltska grupa, naseljavali su područje današnje sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. [[Dardanci]], [[Labeati]], [[Ardijejci]] i [[Taulanti]] su naseljavali područja oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] (južna [[Crna Gora]] i sjeverna [[Albanija]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] ([[Makedonija]]). Pripadnici ilirskih plemena su se bavili uzgojem stoke (pretežno ovce, svinje i koze) lovom, rudarstvom ([[željezo]], [[srebro]], [[zlato]]), raznim zanatima, plovidbom i naravno, ratovanjem.
 
U ravnicama oko rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka bilo je i drugih miješanih ilirsko-[[kelti|keltskih]] grupa kao što su [[Latobici]] i [[Varciani]]. Historičarima je zapravo uvijek bilo teško odrediti granice Ilirije jer ilirska plemena nisu bila ujedinjena pod jednim kraljevstvom; tek nakon što je njihove prostore osvojio Rim moglo se govoriti o nekim preciznijim granicama, ali ih je Rim ipak odredio prema sopsvenim potrebama. Ilirija je u vrijeme vladavine Rima jedno vrijeme bila provincija [[Ilirikum]] a kasnije je podijeljena na dva dijela: Dalmaciju i [[Panonija|Panoniju]].
 
Smatra se da su današnji [[Albanci]] direktni potomci Ilira a i oni sami su ponosni na tu činjenicu i insistiraju na njoj. Potvrda ovih tvrdnji postoji u analizama [[DNK]]. Osim toga, istom metodom utvrđeno je da i drugi stanovnici današnjeg zapadnog Balkana imaju tragove ''ilirske krvi'' u svojim najstarijim [[gen]]ima.{{Izvor}}
 
==Geografija==
Ilirija se protezala približno od [[Slovenija|slovenskih]] [[Alpi|Alpa]] na sjeveru do sjeverne [[Grčka|Grčke]] na jugu i od ostrva u [[Jadran]]skom moru na zapadu do ravnica Panonije i [[Karpati|Karpata]] na istoku. Ovo geografsko područje je veoma raznoliko u pogledu [[reljef]]a, [[klima|klime]], flore i faune. U centralnom dijelu Ilirije reljef je brdsko-planinski sa [[Dinaridi]]ma koji se protežu u pravcu sjeverozapad - jugoistok, na sjeveroistoku je velika ravnica - Panonska nizija a na zapadu je veoma razuđena obala Jadranskog mora sa brojnim ostrvima, zaljevima i uvalama. Klima je [[mediteran]]ska na obali i priobalju i umjereno-kontinentalna do kontinentalna u zaleđu. Područje je bogato riječnim tokovima sa rijekama koje čine uglavnom crnomorski sliv (Sava, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]], Dunav, [[Morava]]) i nekolicina rijeka jadranskog sliva ([[Krka]], [[Cetina]], [[Neretva]], [[Bojana (rijeka)|Bojana]], [[Drim]]). Priroda je bila izdašna u Iliriji i dala joj veliko rudno bogatstvo; željeznu rudu, srebro i zlato, između ostalog.
 
==Kraljevi i kraljice, ratovi==
===Uvod===
Iliri pripadaju grupi naroda koji su već u I milenijumu nove ere imali elemente državnog uređenja, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih kolonija, Iliri su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura|kulturu]] i elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”. Napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|kraljevstvo]].<ref name="Imamović">{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic -
On elements of political organization of illyrian communities |work= 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001., pages. 25-41|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kao važna osnova za takav korak naprijed poslužila im je dobra [[privreda]] i vojna moć. U svom prodoru na Balkan, [[Rimljani]] su se među prvim susreli sa Ardijejcima koji su već tada bili organizovani u jednu od prvih ilirskih država. Zahvaljujući rimskim piscima i historičarima danas možda upravo najviše i znamo baš o Ardijejcima.
 
===Kraljevi===
 
'''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine p. n. e. i osnivač je istoimene dinastije.<ref name="PapazogluD"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću p. n. e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, postao je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.<ref name="Makedonijaa">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine p. n. e. a [[Filip II Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], je uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] a iste, 358. godine p. n. e., Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu.
 
[[Polibije]], grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom "Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων" - Bardilis iz Ilirije a [[Ciceron]] ga zove "Bardullis Illyrius".
 
Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine p. n. e. ilirska plemena učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine p. n. e., Iliri su se oslobodili i kralj '''[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji..<ref name="Popović">{{Cite web |url= http://www.1stmuse.com/frames/ |title= John J. Popovic – Alexander III the Great of Macedon |work= PROJECT by John J. Popovic |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref><ref>[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclopædia_Britannica/Illyria 1911 Encyclopædia Britannica, Volume 14 Ilirija Britanska enciklopedija]</ref>
 
Krajem III stoljeća p. n. e. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i [[Hercegovina|Hercegovine]].
 
U III vijeku p. n. e. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (250-230. p. n. e.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.<ref name="Zippel"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien |title= Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref>
 
===Kraljica===
===Posljednji kralj===
 
Oko 180. godine p. n. e. [[Dalmati]] proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p. n. e., zarobili ga i odveli u Rim 165. godine p. n. e. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru.
 
Rimljani su u svojoj [[Oktavijanovi ilirski ratovi|ekspanziji na Balkanu]] osnovali svoju provinciju [[Ilirikum]] i prodirali sve dalje u unutrašnjost ali Iliri se nisu lako mirili sa dominacijom Rima. U odsudnom ratu između Ilira i Rima koji je trajao od 6. do 9. godine udružena dalmatinsko-panonska plemena pod [[Baton]]om, vođom [[Dezitijati|Dezidijata]], i Batonom i Pinesom, vođama Breuka, su natjerali rimljane na sukob koji će rimski historičar Suetonijus opisati kao najteži od [[Punski ratovi|Punskih ratova]]. Rim je morao angažovati ne manje od 15 [[legija]] sa pomoćnim trupama i saveznicima iz [[Trakija|Trakije]]; ukupno oko 200.000 vojnika. Težak gerilski rat vođen je u bosanskim planinama i južnoj Panoniji. Rimljanima je trebalo tri godine da uguše ilirski [[Batonov ustanak|ustanak]] čiji su povod bili preveliki porezi i prisilno regrutiranje Ilira u borbu protiv [[germani|germanskog]] plemena [[Markomani|Markomana]]. Nakon ovog rata, provincija Ilirikum je 10. godine podijeljena na [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]].<ref>Bojanovski, 1988</ref>
 
Nešto kasnije, za vrijeme [[Bizant|bizantijskebizant]]ijske vladavine, Ilirija je pretrpjela pljačkaške upade barbara sa sjevera i istoka ([[Goti|Vizigoti]], [[Huni]], [[Ostrogoti]]). Nedugo zatim na Balkan dolaze [[Slaveni]] koji u periodu od 6-8 stoljeća naseljavaju ilirske zemlje asimilirajući njihova preostala plemena preostala na teritorijama današnjih država: [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]].
 
==Religija==
*[https://web.archive.org/web/20080821022836/http://www.geocities.com/protoillyrian O Ilirima na geocities]
*[https://web.archive.org/web/20081216050026/http://www.eugubininelmondo.it/storia.html#Romana O posljednjem kralju Ilirije]
*Wilkes, John (1992). The Illyrians. Oxford: Blackwell Press. {{ISBN |0-631-14671-7}}.
 
<gallery>
{{Commons|Illyria & Illyrians}}
{{Iliri}}
 
[[Kategorija:Ilirsko kraljevstvo]]
48.863

izmjene

Navigacija