Razlika između verzija stranice "Kalcij-fluorid"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 20: Red 20:
== Karakteristike ==
== Karakteristike ==


Ovaj nerastvorljivi mineral ima [[kocka|kubičnu]] strukturu gdje su ioni kalcija koordinirani prema osam iona fluora dok je svaki ion fluora okružen sa četiri Ca<sup>2+</sup> iona.<ref>G. L. Miessler and D. A. Tarr: ''Inorganic Chemistry'' 3.izd., Pearson/Prentice Hall, str. 208, 253, 285, ISBN 0-13-035471-6</ref>. Iako je čisti mineral bez boje, često poprima boju zbog raznih primjesa.
Ovaj nerastvorljivi mineral ima [[kocka|kubičnu]] strukturu gdje su ioni kalcija koordinirani prema osam iona fluora dok je svaki ion fluora okružen sa četiri Ca<sup>2+</sup> iona.<ref>G. L. Miessler and D. A. Tarr: ''Inorganic Chemistry'' 3.izd., Pearson/Prentice Hall, str. 208, 253, 285, {{ISBN|0-13-035471-6}}</ref>. Iako je čisti mineral bez boje, često poprima boju zbog raznih primjesa.


== Reakcije ==
== Reakcije ==
Red 26: Red 26:
Između ostalih primjena, ovaj spoj služi i kao izvor [[fluorovodik]]a HF, [[hemijski spoj|hemikalije]] koja se često upotrebljava u [[industrija|industriji]]. Fluor se oslobađa iz minerala dodavanjem koncentrirane [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]:
Između ostalih primjena, ovaj spoj služi i kao izvor [[fluorovodik]]a HF, [[hemijski spoj|hemikalije]] koja se često upotrebljava u [[industrija|industriji]]. Fluor se oslobađa iz minerala dodavanjem koncentrirane [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]:
:::CaF<sub>2</sub>(s) + H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> (l) → CaSO<sub>4</sub> (s) + 2 HF (g)
:::CaF<sub>2</sub>(s) + H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> (l) → CaSO<sub>4</sub> (s) + 2 HF (g)
Dobiveni HF se konvertuje u fluor, fluorougljik i ostale materijale koje sadrže fluor. Po podacima iz [[1990te|1990tih]], godišnje se proizvede oko 5 miliona tona.<ref>Holleman, A. F.; Wiberg, E.: ''Inorganic Chemistry'', Academic Press, San Diego, 2001, ISBN 0-12-352651-5</ref>
Dobiveni HF se konvertuje u fluor, fluorougljik i ostale materijale koje sadrže fluor. Po podacima iz [[1990te|1990tih]], godišnje se proizvede oko 5 miliona tona.<ref>Holleman, A. F.; Wiberg, E.: ''Inorganic Chemistry'', Academic Press, San Diego, 2001, {{ISBN|0-12-352651-5}}</ref>


== Primjena ==
== Primjena ==


Kalcij fluorid se koristi kao materijal za [[staklo]] u područjima [[infracrveno zračenje|infracrvenog]] i [[UV zračenje|ultraljubičastog]] dijela spektra, pošto je transparentan u područjima od 0,15 do 9 µm. Pošto je dosta intertan ovakva vrsta stakla se može upotrebljavati u hemijske svrhe. Prelama [[svjetlost]] u [[birefringencija|dva smijera]]. Prvobitni [[laser]]i [[1960te|1960tih]] godina su radili na principu kalcij fluorida sa dodatkom [[uranij]]a. Također se koristi i kao [[fluks]] za topljenje i tečno procesiranje [[željezo|željeza]], [[čelik]]a i njihovih proizvoda, pošto je njegova tačka topljenja blizu tačke topljenja željeza i njegove sposobnosti da rastvori okside. Kalcij fluorid je [[otrov]]an za [[ljudi|ljude]], mada je njegova otrovnost relativno bezopasna zbog nerastvorljivosti.
Kalcij fluorid se koristi kao materijal za [[staklo]] u područjima [[infracrveno zračenje|infracrvenog]] i [[UV zračenje|ultraljubičastog]] dijela spektra, pošto je transparentan u područjima od 0,15 do 9&nbsp;µm. Pošto je dosta intertan ovakva vrsta stakla se može upotrebljavati u hemijske svrhe. Prelama [[svjetlost]] u [[birefringencija|dva smijera]]. Prvobitni [[laser]]i [[1960te|1960tih]] godina su radili na principu kalcij fluorida sa dodatkom [[uranij]]a. Također se koristi i kao [[fluks]] za topljenje i tečno procesiranje [[željezo|željeza]], [[čelik]]a i njihovih proizvoda, pošto je njegova tačka topljenja blizu tačke topljenja željeza i njegove sposobnosti da rastvori okside. Kalcij fluorid je [[otrov]]an za [[ljudi|ljude]], mada je njegova otrovnost relativno bezopasna zbog nerastvorljivosti.


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==

Verzija na dan 1 februar 2020 u 19:34

Kalcij fluorid
Općenito
Hemijski spojKalcij fluorid
Druga imenaFluorspar
Molekularna formulaCaF2
CAS registarski broj7789-75-5
Kratki opisbijeli kristal
Osobine1
Molarna masa78,07 g/mol
Agregatno stanječvrsto
Gustoća3,18 g/cm3
Tačka topljenja1402 °C
Tačka ključanja2497 °C
Rastvorljivostnerastvorljiv
Rizičnost
NFPA 704
0
0
0
 
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Kalcij fluorid je nerastvorljivi ionski spoj kalcija i fluora. Prirodno se može naći kao mineral fluorit (ili fluorspar). Služi kao najznačajniji izvor fluora.

Karakteristike

Ovaj nerastvorljivi mineral ima kubičnu strukturu gdje su ioni kalcija koordinirani prema osam iona fluora dok je svaki ion fluora okružen sa četiri Ca2+ iona.[1]. Iako je čisti mineral bez boje, često poprima boju zbog raznih primjesa.

Reakcije

Između ostalih primjena, ovaj spoj služi i kao izvor fluorovodika HF, hemikalije koja se često upotrebljava u industriji. Fluor se oslobađa iz minerala dodavanjem koncentrirane sumporne kiseline:

CaF2(s) + H2SO4 (l) → CaSO4 (s) + 2 HF (g)

Dobiveni HF se konvertuje u fluor, fluorougljik i ostale materijale koje sadrže fluor. Po podacima iz 1990tih, godišnje se proizvede oko 5 miliona tona.[2]

Primjena

Kalcij fluorid se koristi kao materijal za staklo u područjima infracrvenog i ultraljubičastog dijela spektra, pošto je transparentan u područjima od 0,15 do 9 µm. Pošto je dosta intertan ovakva vrsta stakla se može upotrebljavati u hemijske svrhe. Prelama svjetlost u dva smijera. Prvobitni laseri 1960tih godina su radili na principu kalcij fluorida sa dodatkom uranija. Također se koristi i kao fluks za topljenje i tečno procesiranje željeza, čelika i njihovih proizvoda, pošto je njegova tačka topljenja blizu tačke topljenja željeza i njegove sposobnosti da rastvori okside. Kalcij fluorid je otrovan za ljude, mada je njegova otrovnost relativno bezopasna zbog nerastvorljivosti.

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ G. L. Miessler and D. A. Tarr: Inorganic Chemistry 3.izd., Pearson/Prentice Hall, str. 208, 253, 285, ISBN 0-13-035471-6
  2. ^ Holleman, A. F.; Wiberg, E.: Inorganic Chemistry, Academic Press, San Diego, 2001, ISBN 0-12-352651-5

Šablon:Spojevi fluora