Razlika između verzija stranice "Nukleotid"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 4: Red 4:
== Struktura ==
== Struktura ==
[[Datoteka:Nucleotides 1.svg|mini|center|800px|Struktura nukleotida]]
[[Datoteka:Nucleotides 1.svg|mini|center|800px|Struktura nukleotida]]
Svaki se ''nukleotid'' sastoji od petougljičnog [[šećer]]a za koji je esterski vezana [[fosfat]]na grupa i [[dušikova baza]]. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini ''nukleozid''. Šećer može biti <small>D</small>-[[riboza]] (kod RNK) ili <small>D</small>-[[deoksiriboza]] (kod DNK). [[Fosfat]] je fosfoesterskom vezom spojen s 5' [[ugljik]]om u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.
Svaki se ''nukleotid'' sastoji od petougljičnog [[šećer]]a za koji je esterski vezana [[fosfat]]na grupa i [[dušikova baza]]. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini ''nukleozid''. Šećer može biti <small>D</small>-[[riboza]] (kod RNK) ili <small>D</small>-[[deoksiriboza]] (kod DNK). [[Fosfat]] je fosfoesterskom vezom spojen s 5' [[ugljik]]om u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.


Baza može biti ''purinska'' ili ''pirimidinska''. DNK sadrži purinske '''[[adenin]] (A)''' i '''[[guanin]] (G)''', te pirimidinske baze '''[[citozin]] (C)''' i '''[[timin]] (T)'''. RNK također sadrži adenin, guanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom '''[[uracil]] (U)'''. Pet navedenih [[dušik]]ovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u [[molekula]]ma [[DNK]] odgovara po jedna komplementarna purinska:
Baza može biti ''purinska'' ili ''pirimidinska''. DNK sadrži purinske '''[[adenin]] (A)''' i '''[[guanin]] (G)''', te pirimidinske baze '''[[citozin]] (C)''' i '''[[timin]] (T)'''. RNK također sadrži adenin, guanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom '''[[uracil]] (U)'''. Pet navedenih [[dušik]]ovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u [[molekula]]ma [[DNK]] odgovara po jedna komplementarna purinska:
*'''A''' – '''T''' ('''T''' – '''A''')<br>
*'''A''' – '''T''' ('''T''' – '''A''')
*'''C''' – '''G''' ('''G''' – '''C'''),
*'''C''' – '''G''' ('''G''' – '''C'''),
a u [[RNK]], umjesto timina, prilikom [[transkripcija|traskripcije]] ugrađuje se [[uracil]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref>
a u [[RNK]], umjesto timina, prilikom [[transkripcija|traskripcije]] ugrađuje se [[uracil]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref>


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
Red 28: Red 28:
{{Nukleobaze, nukleozidi, i nukleotidi}}
{{Nukleobaze, nukleozidi, i nukleotidi}}
{{Genetika}}
{{Genetika}}

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Nukleotidi]]
[[Kategorija:Nukleotidi]]

Verzija na dan 1 februar 2020 u 19:53

Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u ćelijama (adenozin).

Struktura

Struktura nukleotida

Svaki se nukleotid sastoji od petougljičnog šećera za koji je esterski vezana fosfatna grupa i dušikova baza. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini nukleozid. Šećer može biti D-riboza (kod RNK) ili D-deoksiriboza (kod DNK). Fosfat je fosfoesterskom vezom spojen s 5' ugljikom u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.

Baza može biti purinska ili pirimidinska. DNK sadrži purinske adenin (A) i guanin (G), te pirimidinske baze citozin (C) i timin (T). RNK također sadrži adenin, guanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom uracil (U). Pet navedenih dušikovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u molekulama DNK odgovara po jedna komplementarna purinska:

  • AT (TA)
  • CG (GC),

a u RNK, umjesto timina, prilikom traskripcije ugrađuje se uracil.[1][2][3]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

Vanjski linkovi