Razlika između verzija stranice "Poliester"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Undid edits by 93.136.101.130 (talk) to last version by InternetArchiveBot: reverting vandalism oznake: poništenje SWViewer [1.3] |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 24: | Red 24: | ||
[[Datoteka:SEMexample.jpg|thumb|Snimak pod skenirajućim [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]] površine trake '''poliesterskog''' [[vlakno|vlakna]] sa sedmorežanjskim poprečnim presjekom]] |
[[Datoteka:SEMexample.jpg|thumb|Snimak pod skenirajućim [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]] površine trake '''poliesterskog''' [[vlakno|vlakna]] sa sedmorežanjskim poprečnim presjekom]] |
||
[[Datoteka:Polyester Shirt, close-up.jpg|thumb|Zatvarač poliesterske košulje]] |
[[Datoteka:Polyester Shirt, close-up.jpg|thumb|Zatvarač poliesterske košulje]] |
||
'''Poliester''' je [[polimer]] koji u glavnom lancu sadrži [[ester|estre]]. Mada postoji mnoštvo oblika poliestera, ovaj pojam se obično veže za sintetske [[tkanina|tkanine]] i specifične materijale od [[polietilentereftalat]]a (PET). Hemijski sastav poliestara je raznolik. Svi prirodni, a samo nekoliko sintetskih poliestera su biorazgradivi (većina sintetskih nije).<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN |
'''Poliester''' je [[polimer]] koji u glavnom lancu sadrži [[ester|estre]]. Mada postoji mnoštvo oblika poliestera, ovaj pojam se obično veže za sintetske [[tkanina|tkanine]] i specifične materijale od [[polietilentereftalat]]a (PET). Hemijski sastav poliestara je raznolik. Svi prirodni, a samo nekoliko sintetskih poliestera su biorazgradivi (većina sintetskih nije).<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1987): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> |
||
Kao tkanina, poliester se upotrebljava za proizvodnju raznih [[odjeća|odjevnih]] predmeta, kao što su: [[košulja|košulje]], [[hlače]], [[jakna|jakne]], [[kapa|kape]], kao i za izradu plahti, [[deka]], tapeciranog [[namještaj]]a, podloga za [[kompjuter |
Kao tkanina, poliester se upotrebljava za proizvodnju raznih [[odjeća|odjevnih]] predmeta, kao što su: [[košulja|košulje]], [[hlače]], [[jakna|jakne]], [[kapa|kape]], kao i za izradu plahti, [[deka]], tapeciranog [[namještaj]]a, podloga za [[kompjuter]]ske miševe i sl. Koristi se i za izradu [[sigurnosni pojas|sigurnosnih pojaseva]] i opreme u [[automobil]]ima , [[uže|užadi]], tranportnih traka, za pojačanje izdržljivosti [[guma|gume]] i [[plastika|plastike]], kao i za [[amortizacija|amortizaciju]] i izolacijske [[materijal]]e.<ref>Rosato D. V., Rosato D. V., Rosato M. V. (2004): Plastic product material and process selection handbook. Elsevier, {{ISBN|978-1-85617-431-2}}.</ref><ref>Mendelson C. (2005): Home komforts: The art and science of keeping house. Simon and Schuster, {{ISBN|9780743272865}}.</ref><ref>Cappitelli F., Principi P., Sorlini C. (2006): Biodeterioration of modern materials in contemporary collections: can biotechnology help? Trends in biotechnology 24 (8): 350–354. doi:10.1016/j.tibtech.2006.06.001. PMID 16782219.</ref> |
||
Iako se sintetska odjeća obično smatra manje prirodnom u poređenju sa tkaninama od prirodnih vlakana kao što su [[pamuk]] i [[vuna]], poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti, kao što su poboljšana [[otpornost]], trajnost. zadržavanje boje i toplote. Zato se poliesterska vlakna ponekad koriste u kombinaciji s prirodnim, za proizvodnju tkaninea s poboljšanim svojstvima i većom otpornošću na [[voda|vodu]], [[vjetar]] i sl. |
Iako se sintetska odjeća obično smatra manje prirodnom u poređenju sa tkaninama od prirodnih vlakana kao što su [[pamuk]] i [[vuna]], poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti, kao što su poboljšana [[otpornost]], trajnost. zadržavanje boje i toplote. Zato se poliesterska vlakna ponekad koriste u kombinaciji s prirodnim, za proizvodnju tkaninea s poboljšanim svojstvima i većom otpornošću na [[voda|vodu]], [[vjetar]] i sl.<ref name="Atkins P. 2006">Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN|0-7167-8759-8}}</ref><ref name="Binder H. H. 1999">Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref> |
||
Poliestri također služe za proizvodnju: [[PET]] boca, traka za [[film]]ove, [[cerada]], raznih [[čamac]]a, zaslona s tekućim [[kristal]]ima, [[hologram]]a, [[filter]]a, izolacijskih traka i dr. |
Poliestri također služe za proizvodnju: [[PET]] boca, traka za [[film]]ove, [[cerada]], raznih [[čamac]]a, zaslona s tekućim [[kristal]]ima, [[hologram]]a, [[filter]]a, izolacijskih traka i dr. |
||
Red 55: | Red 55: | ||
| || Kopolimer || [[Polietilen adipat]] (PEA) || |
| || Kopolimer || [[Polietilen adipat]] (PEA) || |
||
|- |
|- |
||
| || || [[Polibutilen |
| || || [[Polibutilen sukcinat]] (PBS) ||Polikondenzacija [[sukcininska kiselina|sukcinske kiseline]] [[1,4-butanediol]]om |
||
|- |
|- |
||
| || || [[Poli(3-hidroksibutirat-ko-3-hidroksivalerat)]] (PHBV) || [[Kopolimerizacija]] [[3-hidroksbutanoična kiselina| |
| || || [[Poli(3-hidroksibutirat-ko-3-hidroksivalerat)]] (PHBV) || [[Kopolimerizacija]] [[3-hidroksbutanoična kiselina|hidroksbutanoične kiseline]] i [[hidroksipentanoična kiselina|hidroksbutanoične kiseline]],<br /> [[butirolakton]] i [[valerolakton]] (oligomerimni [[aluminoksan]] kao [[katalizator]]) |
||
|- |
|- |
||
| Poluaromatski || Kopolimer || [[Polietilen |
| Poluaromatski || Kopolimer || [[Polietilen tereftalat]] (PET) || Polikondenzacija [[tereftalna kiselina|tereftalne kiseline]] [[etilene glikol]]om |
||
|- |
|- |
||
| || || [[Polibutilen tereftalat]] (PBT) || Polikondenzacija [[tereftalna kiselina| tereftalne kiseline |
| || || [[Polibutilen tereftalat]] (PBT) || Polikondenzacija [[tereftalna kiselina| tereftalne kiseline [[1,4-butanediol]]om |
||
|- |
|- |
||
| || || [[Politrimetilen tereftalat]] (PTT) || Polikondenzacija tereftalne kiseline [[1,3-propanediol]]om |
| || || [[Politrimetilen tereftalat]] (PTT) || Polikondenzacija tereftalne kiseline [[1,3-propanediol]]om |
||
Red 76: | Red 76: | ||
Proizvodnja poliesterskih boca, smola i filmskih poliestera uglavnom za [[pakovnje]] i ostalih poliestera za inženjersku plastiku već je dugo u porastu. Prema nekim podacimai, ukupna proizvodnja poliester na svijetu, do 2010. je premašila 50 miliona tona godišnje . |
Proizvodnja poliesterskih boca, smola i filmskih poliestera uglavnom za [[pakovnje]] i ostalih poliestera za inženjersku plastiku već je dugo u porastu. Prema nekim podacimai, ukupna proizvodnja poliester na svijetu, do 2010. je premašila 50 miliona tona godišnje . |
||
<ref name="Atkins P. 2006"/><ref name="Binder H. H. 1999"/> |
|||
<ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8</ref><ref>Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.</ref> |
|||
;Svjetska proizvodnja poliesra |
;Svjetska proizvodnja poliesra |
||
Red 117: | Red 117: | ||
{{Glavni|Transesterifikacija}} |
{{Glavni|Transesterifikacija}} |
||
[[Datoteka:Transesterification.png|center|thumb|800px|'''Transesterifikacija''': Alkoholom i esterom terminirani oligomer se kondenzira i formira estersku vezu, sa gubitkom molekule alkohola<br>R and R' su dva [[oligomer]]na lanca;<br> R' je otpuštena jedinica, kao što je [[metil grupa]] ([[metanol]]), nusprodukt u reakciji [[esterifikacija| |
[[Datoteka:Transesterification.png|center|thumb|800px|'''Transesterifikacija''': Alkoholom i esterom terminirani oligomer se kondenzira i formira estersku vezu, sa gubitkom molekule alkohola<br>R and R' su dva [[oligomer]]na lanca;<br> R' je otpuštena jedinica, kao što je [[metil grupa]] ([[metanol]]), nusprodukt u reakciji [[esterifikacija|esterifikacije]].]] |
||
==Također pogledajte== |
==Također pogledajte== |
||
Red 129: | Red 129: | ||
{{Portal|Hemija}} |
{{Portal|Hemija}} |
||
{{commons|Polyester}} |
{{commons|Polyester}} |
||
*http://textiletechinfo.com/spinning/POLYESTERmanu.htm Polyester manufacturing process] |
* [http://textiletechinfo.com/spinning/POLYESTERmanu.htm Polyester manufacturing process] |
||
*http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ma301178k Lipase catalyzed polyesterification: Enzyme-Catalyzed Polymerization of End-Functionalized Polymers in a Microreactor] |
* [http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ma301178k Lipase catalyzed polyesterification: Enzyme-Catalyzed Polymerization of End-Functionalized Polymers in a Microreactor] |
||
*https://web.archive.org/web/20111021112734/http://inchem.org/documents/sids/sids/100-21-0.pdf PTA] |
* [https://web.archive.org/web/20111021112734/http://inchem.org/documents/sids/sids/100-21-0.pdf PTA] |
||
*https://web.archive.org/web/20120918015528/http://www.inchem.org/documents/sids/sids/120616.pdf DMT] |
* [https://web.archive.org/web/20120918015528/http://www.inchem.org/documents/sids/sids/120616.pdf DMT] |
||
*http://www.inchem.org/documents/pims/chemical/pim227.htm MEG] |
* [http://www.inchem.org/documents/pims/chemical/pim227.htm MEG] |
||
{{Commons|Plastics}} |
{{Commons|Plastics}} |
||
{{Commons|Fibers}} |
{{Commons|Fibers}} |
||
{{commons|Fabric}} |
{{commons|Fabric}} |
||
[[Kategorija:Karboksilatni |
[[Kategorija:Karboksilatni estri]] |
||
[[Kategorija:Plastike]] |
[[Kategorija:Plastike]] |
||
[[Kategorija:Poliestri]] |
[[Kategorija:Poliestri]] |
||
[[Kategorija:Sintetske |
[[Kategorija:Sintetske smole]] |
||
[[Kategorija:Skintska vlakna]] |
[[Kategorija:Skintska vlakna]] |
||
[[Kategorija:Termoplastike]] |
[[Kategorija:Termoplastike]] |
Verzija na dan 1 februar 2020 u 20:18
Poliester | |
---|---|
Općenito | |
Hemijski spoj | Poliester |
Molekularna formula | C6H4(COOH)2 C6H4(COOCH3)2 C2H6O2 H-[C10H8O4]-n=60–120 OH |
CAS registarski broj | 120-61-6 107-21-1 1309-64-4 25038-59-9 (heterogen)&rn=1 100-21-0 120-61-6 107-21-1 1309-64-4 25038-59-9 (heterogen) |
Osobine1 | |
Molarna masa | 166,13 194,19 62,07 (heterogena) |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Poliester je polimer koji u glavnom lancu sadrži estre. Mada postoji mnoštvo oblika poliestera, ovaj pojam se obično veže za sintetske tkanine i specifične materijale od polietilentereftalata (PET). Hemijski sastav poliestara je raznolik. Svi prirodni, a samo nekoliko sintetskih poliestera su biorazgradivi (većina sintetskih nije).[1][2]
Kao tkanina, poliester se upotrebljava za proizvodnju raznih odjevnih predmeta, kao što su: košulje, hlače, jakne, kape, kao i za izradu plahti, deka, tapeciranog namještaja, podloga za kompjuterske miševe i sl. Koristi se i za izradu sigurnosnih pojaseva i opreme u automobilima , užadi, tranportnih traka, za pojačanje izdržljivosti gume i plastike, kao i za amortizaciju i izolacijske materijale.[3][4][5] Iako se sintetska odjeća obično smatra manje prirodnom u poređenju sa tkaninama od prirodnih vlakana kao što su pamuk i vuna, poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti, kao što su poboljšana otpornost, trajnost. zadržavanje boje i toplote. Zato se poliesterska vlakna ponekad koriste u kombinaciji s prirodnim, za proizvodnju tkaninea s poboljšanim svojstvima i većom otpornošću na vodu, vjetar i sl.[6][7]
Poliestri također služe za proizvodnju: PET boca, traka za filmove, cerada, raznih čamaca, zaslona s tekućim kristalima, holograma, filtera, izolacijskih traka i dr. Poliestri se naširoko upotrebljavaju u proizvodnji u kombinaciji sa visoko kvalitetnim proizvodima od drveta, kao što su muzički instrumenti (gitare, klaviri) i interijer i raznih vozila i plovila.
Tipovi
Poliester kao termoplastika, nakon primjene topline, može promijeniti oblik. Dok je zapaljiv na visokim temperaturama, poliestri imaju tendenciju da se smanjuje od plamena i gase nakon paljenja. Poliesterska vlakna imaju visoku otpornost, kao i nisku mogućnost apsorpcije vode i minimalno skupljanje, u poređenju sa drugim industrijskim vlaknima .
- Prema sastavu glavnog lanca, poliestri mogu biti
Industrija
Osnovni podaci
Poliester je sintetički polimer napravljen od pročišćene tereftalne kiseline (PTA) ili njegove dimetil ester dimetil tereftalata (DMT) i monoetilenglikola (MEG). Sa tržišnim udjelom od 18% svih proizvedenih plastičnih materijala, treći je, nakon polietilena (33.5%) i polipropilena (19,5%).
Proizvodnja poliesterskih boca, smola i filmskih poliestera uglavnom za pakovnje i ostalih poliestera za inženjersku plastiku već je dugo u porastu. Prema nekim podacimai, ukupna proizvodnja poliester na svijetu, do 2010. je premašila 50 miliona tona godišnje . [6][7]
- Svjetska proizvodnja poliesra
Proizvod | 2002. [Milioni tona/god.] |
2008. [Milioni tonea/god.] |
Tekstil-PET | 20 | 39 |
Smola, boce/A-PET | 9 | 16 |
Film-PET | 1,2 | 1,5 |
Specialni poliester | 1 | 2,5 |
Ukupno | 31,2 | 59 |
Sinteza
Sinteza poliestera općenito se obavlja polikondenzacijskom reakcijom, prema obrascu:
- (n+1)R(OH2 + nR´(COOH)2 → HO[ROOCR´COO]nROH + 2n H2O
Azeotropna esterifikacija
U ovom klasičnom metodu, reagiraju alkohol i karboksilna kiselina da a se formira karboksilni ester . Za sastavljanje polimera, voda koja je dobijena reakcijom mora biti stalno uklonjena azeotropnom destilacijom.
Alkoholna transesterifikacija
Također pogledajte
Reference
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1987): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-00364-8.
- ^ Rosato D. V., Rosato D. V., Rosato M. V. (2004): Plastic product material and process selection handbook. Elsevier, ISBN 978-1-85617-431-2.
- ^ Mendelson C. (2005): Home komforts: The art and science of keeping house. Simon and Schuster, ISBN 9780743272865.
- ^ Cappitelli F., Principi P., Sorlini C. (2006): Biodeterioration of modern materials in contemporary collections: can biotechnology help? Trends in biotechnology 24 (8): 350–354. doi:10.1016/j.tibtech.2006.06.001. PMID 16782219.
- ^ a b Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8
- ^ a b Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.
Vanjski linkovi
Polyester na Wikimedia Commonsu. |
- Polyester manufacturing process
- Lipase catalyzed polyesterification: Enzyme-Catalyzed Polymerization of End-Functionalized Polymers in a Microreactor
- PTA
- DMT
- MEG
Plastics na Wikimedia Commonsu. |
Fibers na Wikimedia Commonsu. |
Fabric na Wikimedia Commonsu. |