Razlika između verzija stranice "Proterozoik"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Proterozoik dodata (uz pomoć HotCata)
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Prekambrij}}
'''Proterozoik''' (od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''πρότερος'' - próteros = prijašnji, raniji i ''ζῶον'' - zoon = živa bića) ranije nazivan i algonikij ili eozoik, jeste eon u ranoj fazi razvoja planete [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] u [[prekambrij]]u. On je trajao od kraja arhaika od prije približno 2,5 milijarde godine do početka [[fanerozoik]]a prije približno 541 milion godina.
'''Proterozoik''' (od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''πρότερος'' - próteros = prijašnji, raniji i ''ζῶον'' - zoon = živa bića) ranije nazivan i algonikij ili eozoik, jeste eon u ranoj fazi razvoja planete [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] u [[prekambrij]]u. On je trajao od kraja arhaika od prije približno 2,5 milijarde godine do početka [[fanerozoik]]a prije približno 541 milion godina.



Verzija na dan 9 februar 2020 u 15:15

Supereon Eon[1] Milioni godina
  Fanerozoik 542,0 ±1,0
Prekambrij Proterozoik 2.500
Arhaik 3.800
Hadean oko 4.570

Proterozoik (od grčkih riječi πρότερος - próteros = prijašnji, raniji i ζῶον - zoon = živa bića) ranije nazivan i algonikij ili eozoik, jeste eon u ranoj fazi razvoja planete Zemlje u prekambriju. On je trajao od kraja arhaika od prije približno 2,5 milijarde godine do početka fanerozoika prije približno 541 milion godina.

Historija i etimologija

Pojam proterozoik u njegovom engleskom obliku Proterozoic prvi put je spomenuo Samuel Franklin Emmons na Petom međunarodnom kongresu geologa.[2] Njim je on označio da vrijeme nastanka klastičnih formacija leži između arhaika i kambrija. Taj naziv je trebao označavati da su ove formacije nastale prije dokazanog nastanka živog svijeta od onog u paleozoiku, bez da je morao dokazati da su ovo bili prvi tragovi života uopće.

Atmosfera

Jedna od karakteristika proterozoika je nastanak atmosfere koja je sadržavala kisik. Već krajem arhaika prije 2,5 milijarde godina, udio kisika u Zemljinoj atmosferi počeo je rasti. Iako su proizvodnju kisika započela živa bića koja su vršila fotosintezu milijardu godina ranije, tek od ovog eona kisik je u većoj mjeri dospio u atmosferu. Do tada je ovaj proces onemogućen zarobljavljavanjem kisika pri oksidaciji u morskoj vodi rastvorenih anorganskih materija, naročito iona željeza i iona drugih teških metala. Takvi metalni ioni u reduciranom stanju tokom vremena su oksidirani do metalnih oksida, pa tek tada je slobodni kisik mogao dospjeti u atmosferu. S rastućom koncentracijom kisika u atmosferi mogao je nastati i ozon koji je imao sposobnost da filtrira ultraljubičastu svjetlost koja je štetna za živa bića. Na taj način, kisik je omogućio razvoj životinjskog svijeta.

U ovom periodu i klima je jedno vrijeme imala drugačiji značaj nego danas, jer postoje naznake da je tada Zemlja bila potpuno prekrivena snijegom i ledom (takozvana sniježna gruda Zemlja, engleski: Snowball Earth).

Reference

  1. ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, en «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».
  2. ^ Emmons, S.F. (1988) Pismo upućeno Persiforu Frazeru, 25. maja 1887. objavljeno na Međunarodnom geološkom kongresu, American Committe Reports. Philadelphia A58

Šablon:Eoni