Razlika između verzija stranice "Python (programski jezik)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Izvori: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG"
m razne ispravke
Red 1: Red 1:
{{Infokutija programski jezik|logo=|paradigm=[[Programski jezik višestruke paradigme|Višestruka]]: [[Funkcionalno programiranje|funkcionalno]], [[imperativno programiranje|imperativno]], [[Objektno orijentisano programiranje|objektno orijentisano]], [[refleksivno programiranje|refleksivno]]|godina={{start date and age|1990}}|dizajner=[[Guido van Rossum]]|razvijač=[[Python Software Foundation]]|typing=[[duck typing|Duck]], [[dinamičko tipovanje|dinamičko]]|dijalekti=[[Cython]], [[RPython]], [[Bazel (softver)|Starlark]]<ref>{{cite web|title=Starlark Language|url=https://docs.bazel.build/versions/master/skylark/language.html|accessdate=25. 5. 2019}}</ref>|utjecao_na=[[Apache Groovy]], [[Boo (programski jezik)|Boo]], [[Cobra (programski jezik)|Cobra]], [[CoffeeScript]],<ref>{{cite web |url=https://coffeescript.org/ |title=CoffeeScript borrows chained comparisons from Python}}</ref> [[D (programski jezik)|D]], [[F Sharp (programski jezik)|F#]], [[Genie (programski jezik)|Genie]],<ref>{{cite web

{{Infokutija programski jezik|logo=|paradigm=[[Programski jezik višestruke paradigme|Višestruka]]: [[Funkcionalno programiranje|funkcionalno]], [[imperativno programiranje|imperativno]], [[Objektno orijentisano programiranje|objektno orijentisano]], [[refleksivno programiranje|refleksivno]]|godina={{start date and age|1990}}|dizajner=[[Guido van Rossum]]|razvijač=[[Python Software Foundation]]|typing=[[duck typing|Duck]], [[dinamičko tipovanje|dinamičko]]|dijalekti=[[Cython]], [[RPython]], [[Bazel (softver)|Starlark]]<ref>{{cite web|title=Starlark Language|url=https://docs.bazel.build/versions/master/skylark/language.html|accessdate=25 May 2019}}</ref>|utjecao_na=[[Apache Groovy]], [[Boo (programski jezik)|Boo]], [[Cobra (programski jezik)|Cobra]], [[CoffeeScript]],<ref>{{cite web |url=https://coffeescript.org/ |title=CoffeeScript borrows chained comparisons from Python}}</ref> [[D (programski jezik)|D]], [[F Sharp (programski jezik)|F#]], [[Genie (programski jezik)|Genie]],<ref>{{cite web
|url=https://wiki.gnome.org/action/show/Projects/Genie
|url=https://wiki.gnome.org/action/show/Projects/Genie
|title=Genie Language - A brief guide
|title=Genie Language - A brief guide
|accessdate=28 December 2015}}</ref> [[Go (programski jezik)|Go]], [[JavaScript]],<ref>{{cite web
|accessdate=28. 12. 2015}}</ref> [[Go (programski jezik)|Go]], [[JavaScript]],<ref>{{cite web
|title=Perl and Python influences in JavaScript
|title=Perl and Python influences in JavaScript
|date=24 February 2013
|date=24. 2. 2013
|website= www.2ality.com
|website= www.2ality.com
|url=http://www.2ality.com/2013/02/javascript-influences.html
|url=http://www.2ality.com/2013/02/javascript-influences.html
|accessdate= 15 May 2015}}</ref><ref>{{cite web
|accessdate= 15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web
|title=Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences
|title=Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences
|last=Rauschmayer
|last=Rauschmayer
Red 14: Red 13:
|website=O'Reilly, Speaking JavaScript
|website=O'Reilly, Speaking JavaScript
|url=http://speakingjs.com/es5/ch03.html
|url=http://speakingjs.com/es5/ch03.html
|accessdate= 15 May 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}}
|accessdate= 15. 5. 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}}


''Python'' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.
''Python'' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.


Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>
Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>


== Reference ==
== Reference ==
Red 25: Red 24:
== Izvori ==
== Izvori ==


* {{cite web|url=https://wiki.python.org/moin/PythonForArtificialIntelligence|title=Python for Artificial Intelligence|date=19 July 2012|publisher=Wiki.python.org|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121101045354/http://wiki.python.org/moin/PythonForArtificialIntelligence|archivedate=1 November 2012|accessdate=3 December 2012|url-status=dead}}
* {{cite web|url=https://wiki.python.org/moin/PythonForArtificialIntelligence|title=Python for Artificial Intelligence|date=19. 7. 2012|publisher=Wiki.python.org|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121101045354/http://wiki.python.org/moin/PythonForArtificialIntelligence|archivedate=1. 11. 2012|accessdate=3. 12. 2012|url-status=dead}}
* {{cite journal|date=August 2005|editor-last=Paine|editor-first=Jocelyn|title=AI in Python|url=http://www.ainewsletter.com/newsletters/aix_0508.htm#python_ai_ai|journal=AI Expert Newsletter|publisher=Amzi!|accessdate=11 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120326105810/http://www.ainewsletter.com/newsletters/aix_0508.htm#python_ai_ai|archive-date=26. 3. 2012|url-status=dead}}
* {{cite journal|date=august 2005|editor-last=Paine|editor-first=Jocelyn|title=AI in Python|url=http://www.ainewsletter.com/newsletters/aix_0508.htm#python_ai_ai|journal=AI Expert Newsletter|publisher=Amzi!|accessdate=11. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120326105810/http://www.ainewsletter.com/newsletters/aix_0508.htm#python_ai_ai|archive-date=26. 3. 2012|url-status=dead}}
* {{cite web|url=https://pypi.python.org/pypi/PyAIML|title=PyAIML 0.8.5 : Python Package Index|publisher=Pypi.python.org|accessdate=17 July 2013}}
* {{cite web|url=https://pypi.python.org/pypi/PyAIML|title=PyAIML 0.8.5 : Python Package Index|publisher=Pypi.python.org|accessdate=17. 7. 2013}}
* {{cite book|title=Artificial Intelligence: A Modern Approach|last1=Russell|first1=Stuart J.|authorlink1=Stuart J. Russell|last2=Norvig|first2=Peter|authorlink2=Peter Norvig|lastauthoramp=y|edition=3rd|year=2009|publisher=Prentice Hall|location=Upper Saddle River, NJ|isbn=978-0-13-604259-4}}
* {{cite book|title=Artificial Intelligence: A Modern Approach|last1=Russell|first1=Stuart J.|authorlink1=Stuart J. Russell|last2=Norvig|first2=Peter|authorlink2=Peter Norvig|lastauthoramp=y|edition=3rd|year=2009|publisher=Prentice Hall|location=Upper Saddle River, NJ|isbn=978-0-13-604259-4}}


Red 40: Red 39:
* {{DMOZ|Computers/Programming/Languages/Python}}
* {{DMOZ|Computers/Programming/Languages/Python}}
* [https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf Uvod u Python]
* [https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf Uvod u Python]
*[[wikibooks:Python_Programming|Python na Wikibooks]] {{Mdashb}} engleski jezik
*[[wikibooks:Python Programming|Python na Wikibooks]] {{Mdashb}} engleski jezik


<br />
<br />

[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:Programski jezici]]

Verzija na dan 17 februar 2020 u 15:28

Python
Programska ParadigmaVišestruka: funkcionalno, imperativno, objektno orijentisano, refleksivno
Pojavio se1990; prije 34 godina (1990)
TvoracGuido van Rossum
RazvijačPython Software Foundation
Sistem tipovanjaDuck, dinamičko
DijalektiCython, RPython, Starlark[1]
UtjecaliABC, ALGOL 68,APL, C,C++, CLU, Dylan, Haskell,Icon,Java, Lisp, Modula-3,Perl, Standard ML
Utjecao naApache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,[2] D, F#, Genie,[3] Go, JavaScript,[4][5] Julia,Nim, Ring, Ruby,Swift

Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava imperativni, objektno-orijentisani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.

Python je krajem 1980-ih[6] osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp; Informatica (CWI) u Nizozemskoj kao nasljednika jezika ABC.[7]

Reference

  1. ^ "Starlark Language". Pristupljeno 25. 5. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "CoffeeScript borrows chained comparisons from Python".
  3. ^ "Genie Language - A brief guide". Pristupljeno 28. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Perl and Python influences in JavaScript". www.2ality.com. 24. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Rauschmayer, Axel. "Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences". O'Reilly, Speaking JavaScript. Pristupljeno 15. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Venners, Bill (13 January 2003). "The Making of Python". Artima Developer. Artima. Retrieved 22 March 2007.
  7. ^ van Rossum, Guido (29 August 2000). "SETL (was: Lukewarm about range literals)". Python-Dev (Mailing list). Retrieved 13 March 2011.

Izvori

Dalje čitanje

Vanjski linkovi