Razlika između verzija stranice "Tribologija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}}{{Wiki}}{{Standardi}}{{Čišćenje}} |
|||
'''Tribologija''' (grč |
'''Tribologija''' ([[Grčki jezik|grč]] - ''tribo''- "ja trljam") jeste nauka o [[trenje|trenju]], [[podmazivanje|podmazivanju]] i [[trošenje|trošenju]] materijala. Formalno definisano, to je [[nauka]] i [[tehnologija]] međudjelovanja površina u relativnom [[kretanje|kretanju]], kao i o ostaloj praksi u vezi s tim.<ref>Jost, Peter (1966). "Podmazivanje (tribologija) - Izvještaj o sadašnjem položaju i potrebama industrije“. Odjel za obrazovanje i nauku. London, UK: H. M. Stationery Office.</ref> |
||
== Primjena == |
== Primjena == |
||
⚫ | Proučavanje tribologije najčešće ima primjenu u [[Mašinstvo|mašinskim]] konstrukcijama sa [[Ležaj (mehanički)|ležajevima]] (klizna ili kotrljajna), ali doseže i u skoro svaki aspekt moderne tehnologije, čak i u područije [[kozmetika|kozmetike]] ([[karmin]], [[puder]] i sjaj za usne).<ref> Stachowiak, Gwidon W. (1 September 2017). "Kako nam tribologija pomaže da napredujemo i preživimo". Trenje 5 (3): str. 233–247. doi:10.1007/s40544-017-0173-7. ISSN 2223-7690</ref> |
||
<sub>Tekst indeksa</sub> |
|||
⚫ | |||
Svaki proizvod |
Svaki proizvod kod kojeg jedan materijal klizi ili se trlja o drugi, je obuhvaćen složenim tribologijskim međudjelovanjima, bilo da je povšina podmazana (npr. implanti kuka i druge vještačke proteze) ili nepodmazana.<ref>{{cite book |title=Tribology in Manufacturing Technology |author-last=J. Paulo |author-first=Davim |publisher=Springer |date=2013 |isbn=978-3-642-31683-8}}</ref> |
||
Ljudski zglob |
Ljudski zglob podložan je tribologiji. Pokret [[zglob]]a sa izmjenom pritiska i relaksacije omogućuje ishranu [[Hrskavica|hrskavice]] površinski kao i sa kapilarnom cirkulacijom subhondralno. Trenje koje nastaje (tribologija) zahvaljujuċi sastavu zglobne tekučine koja je pod pritiskom omoguċuje daleko bolji raspored optereċenja pri pokretu. |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
Red 15: | Red 14: | ||
== Pioniri tribologije == |
== Pioniri tribologije == |
||
⚫ | [[Leonardo da Vinci]] je bio prvi koji je otkrio dva zakona trenja. Prema da Vinciju, otpor trenja je isti za dva različita objekta iste težine, ali koji su u kontatku po različitim širinama i dužinama. Također je uočio da je potrebna sila da se savlada trenje dvostruko veća, kada se težina udvostruči. Slična opažanja obavio je i [[Charles-Augustin de Coulomb]]. Prvi pouzdan test trenja izveo je [[Charles Hatchett]] koristeći jednostavnu mašinu kako bi izračunao trošenje na [[zlatni novčić|zlatnim novčićima]].<ref>{{cite journal |author-last=Hutchings |author-first=Ian M. |date=2016-08-15 |df=dmy-all |title=Leonardo da Vinci's studies of friction |journal=Wear |volume=360 |issue=Supplement C |pages=51–66 |doi=10.1016/j.wear.2016.04.019 |url=https://www.repository.cam.ac.uk/bitstream/1810/255781/1/Hutchings-2016-Wear-AM.pdf}}</ref> |
||
⚫ | [[Leonardo da Vinci]] je bio prvi koji je otkrio dva zakona trenja. Prema da Vinciju, otpor trenja je isti za dva različita objekta iste težine, ali koji su u kontatku po različitim širinama i dužinama. Također je uočio da je potrebna sila da se savlada trenje dvostruko veća, kada se težina |
||
== Moderno doba == |
== Moderno doba == |
||
Termin ''tribologija'' se počeo globalno koristiti nakon "''[[The Jost Report]]''-a" od [[1966]]. godine, u kojem je napisano da se godišnje u [[Ujedinjeno Kraljevstvo| |
Termin ''tribologija'' se počeo globalno koristiti nakon "''[[The Jost Report]]''-a" od [[1966]]. godine, u kojem je napisano da se godišnje u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] gube velike količine novca zbog posljedica trenja, trošenja i hrđanja. Kao razultat, nekoliko centara za tribologiju osnovano je u Ujedinjenom Kraljevstvu. Od tada, ovaj naziv je ušao u inženjerski rječnik, a ljudi koji se bave tribologijom dobili su naziv ''tribolozi''. |
||
U proteklim godinama, mikro- i nanotribologija sve više napreduje. Trenje na mikroskopski malim komponentama postaje sve više važno za razvoj novih proizvoda u [[elektronika|elektronici]], [[hemija|hemiji]], kao i u drugim gramana tehnologije. |
U proteklim godinama, mikro- i nanotribologija sve više napreduje. Trenje na mikroskopski malim komponentama postaje sve više važno za razvoj novih proizvoda u [[elektronika|elektronici]], [[hemija|hemiji]], kao i u drugim gramana tehnologije. |
||
Red 30: | Red 28: | ||
== Bibliografija == |
== Bibliografija == |
||
* Surface Wear – Analysis, Treatment, and Prevention: R. Chattopadhyay, published by ASM-International, Materials Park, OH, 2001, {{ISBN|0-87170-702-0}}. |
* Surface Wear – Analysis, Treatment, and Prevention: R. Chattopadhyay, published by ASM-International, Materials Park, OH, 2001, {{ISBN|0-87170-702-0}}. |
||
* Advanced Thermally Assisted Surface Engineering Processes: Ramnarayan Chattopadhyay, Kluwer Academic Publishers, MA (now Springer, NY), 2004. |
* Advanced Thermally Assisted Surface Engineering Processes: Ramnarayan Chattopadhyay, Kluwer Academic Publishers, MA (now Springer, NY), 2004. |
||
== Reference == |
|||
{{refspisak}} |
|||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
Verzija na dan 24 mart 2020 u 17:48
Tribologija (grč - tribo- "ja trljam") jeste nauka o trenju, podmazivanju i trošenju materijala. Formalno definisano, to je nauka i tehnologija međudjelovanja površina u relativnom kretanju, kao i o ostaloj praksi u vezi s tim.[1]
Primjena
Proučavanje tribologije najčešće ima primjenu u mašinskim konstrukcijama sa ležajevima (klizna ili kotrljajna), ali doseže i u skoro svaki aspekt moderne tehnologije, čak i u područije kozmetike (karmin, puder i sjaj za usne).[2]
Svaki proizvod kod kojeg jedan materijal klizi ili se trlja o drugi, je obuhvaćen složenim tribologijskim međudjelovanjima, bilo da je povšina podmazana (npr. implanti kuka i druge vještačke proteze) ili nepodmazana.[3]
Ljudski zglob podložan je tribologiji. Pokret zgloba sa izmjenom pritiska i relaksacije omogućuje ishranu hrskavice površinski kao i sa kapilarnom cirkulacijom subhondralno. Trenje koje nastaje (tribologija) zahvaljujuċi sastavu zglobne tekučine koja je pod pritiskom omoguċuje daleko bolji raspored optereċenja pri pokretu.
Historija
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Pioniri tribologije
Leonardo da Vinci je bio prvi koji je otkrio dva zakona trenja. Prema da Vinciju, otpor trenja je isti za dva različita objekta iste težine, ali koji su u kontatku po različitim širinama i dužinama. Također je uočio da je potrebna sila da se savlada trenje dvostruko veća, kada se težina udvostruči. Slična opažanja obavio je i Charles-Augustin de Coulomb. Prvi pouzdan test trenja izveo je Charles Hatchett koristeći jednostavnu mašinu kako bi izračunao trošenje na zlatnim novčićima.[4]
Moderno doba
Termin tribologija se počeo globalno koristiti nakon "The Jost Report-a" od 1966. godine, u kojem je napisano da se godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu gube velike količine novca zbog posljedica trenja, trošenja i hrđanja. Kao razultat, nekoliko centara za tribologiju osnovano je u Ujedinjenom Kraljevstvu. Od tada, ovaj naziv je ušao u inženjerski rječnik, a ljudi koji se bave tribologijom dobili su naziv tribolozi.
U proteklim godinama, mikro- i nanotribologija sve više napreduje. Trenje na mikroskopski malim komponentama postaje sve više važno za razvoj novih proizvoda u elektronici, hemiji, kao i u drugim gramana tehnologije.
Također pogledajte
Tribologija na Wikimedia Commonsu. |
Bibliografija
- Surface Wear – Analysis, Treatment, and Prevention: R. Chattopadhyay, published by ASM-International, Materials Park, OH, 2001, ISBN 0-87170-702-0.
- Advanced Thermally Assisted Surface Engineering Processes: Ramnarayan Chattopadhyay, Kluwer Academic Publishers, MA (now Springer, NY), 2004.
Reference
- ^ Jost, Peter (1966). "Podmazivanje (tribologija) - Izvještaj o sadašnjem položaju i potrebama industrije“. Odjel za obrazovanje i nauku. London, UK: H. M. Stationery Office.
- ^ Stachowiak, Gwidon W. (1 September 2017). "Kako nam tribologija pomaže da napredujemo i preživimo". Trenje 5 (3): str. 233–247. doi:10.1007/s40544-017-0173-7. ISSN 2223-7690
- ^ J. Paulo, Davim (2013). Tribology in Manufacturing Technology. Springer. ISBN 978-3-642-31683-8.
- ^ Hutchings, Ian M. (15 august 2016). "Leonardo da Vinci's studies of friction" (PDF). Wear. 360 (Supplement C): 51–66. doi:10.1016/j.wear.2016.04.019.
Vanjski linkovi
- What is Tribology? Introduction, Tribology Research Group at Sheffield University (UK)
- Tribology NL a comprehensive overview of tribology from a mechanical engineers point of view
Commons ima datoteke na temu: Tribologija |