Razlika između izmjena na stranici "Krstaški ratovi"

Idi na navigaciju Idi na pretragu

Krstaški ratovi (uredi)

Verzija na dan 28 mart 2020 u 11:55

Dodano 1.280 bajtova ,  prije 11 mjeseci
nema sažetka izmjene
m (Vraćene izmjene korisnika 31.176.178.170 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Srdjan m)
 
{{Nedostaju izvori}}
{{Krstaški ratovi}}
'''Križarski ratovi''' su bili niz [[Vjerski rat|vjerskih ratova]] koje je [[Rimokatolička crkva]] pokrenula, podržavala i ponekad usmjeravala između 1096. i 1271. godine na istočnom Sredozemlju s ciljem oporavka [[Sveta zemlja|Svete zemlje]] od [[Širenje Islama|islamske vladavine]]. Izraz "križarski ratovi" primjenjuje se i na druge pohode koje je Rimokatolička crkva pokrenula protiv [[Paganizam|paganizma]] i [[Hereza|hereze]], za rješavanje sukoba među rivalskim rimokatoličkim skupinama ili za sticanje političke ili teritorijalne prednosti. Križarski ratovi su se razlikovali od ostalih vjerskih sukoba po tome što su ih sudionici smatrali [[Pokora|pokorom]] koja je donijela oprost. Historičari osporavaju definiciju pojma "križarski rat" s ograničenjima na oružana hodočašća u Jeruzalem, uključujući sve katoličke vojne pohode s obećanjima o duhovnoj dobrobiti ili onih sa karakterističnim religioznim žarom.
'''Krstaški ratovi''' ili '''Križarski ratovi''', naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih [[kršćanstvo|kršćanskih]] (katoličkih) sila tokom srednjeg vijeka protiv narastajućih snaga [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], uglavnom na istočnim obalama [[Mediteran]]a. Trajali su od 11. do 13. vijeka, a cilj im je bio povratiti sveta mjesta [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u vlastite ruke.
 
[[Papa Urban II]] je 1095. godine pokrenuo [[Prvi krstaški rat|Prvi križarski rat]] na [[Klermonski sabor|Klermonskom saboru]] čime je potaknuo vojnu potporu Bizantijskom caru [[Aleksije I Trapezuntski|Aleksiju I]] protiv [[Seldžuci|Seldžučkih Turaka]]. To je izazvalo oduševljenje svih društvenih slojeva u zapadnoj Europi. Historičari raspravljaju o kombinaciji motivacija dobrovoljaca koji su se javno zavjetovali na pridruživanje križarskom ratu - razmatraju se mogućnosti masovnog hodočašća u Jeruzalem, zadovoljavanje feudalnih obaveza i ekonomske i političke prednosti. Križari su na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] uspostavili četiri križarske države: [[Grofovija Edesa|Grofoviju Edesu]], [[Kneževina Antiohija|Kneževinu Antiohiju]], [[Kraljevina Jerusalem|Kraljevinu Jerusalem]] i [[Grofovija Tripoli|Grofoviju Tripoli]]. Prisutnost križara ostala je u regiji do [[Pad Akre|pada Akre]] 1291. godine, nakon čega nije bilo daljnjih križarskih ratova za oporavak Svete zemlje.
Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje [[Jerusalem]]a [[1070]]. od strane [[Seldžuci|Seldžuka]] (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i [[Bizantija]], koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj [[Evropa|Evropi]] nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području [[Levant]]a, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu [[Sirija|Sirije]], 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. vijeka. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih križarskih država.
 
[[Rekonkvista]], borba između kršćana i muslimana na Pirinejskom poluostrvu, je proglašena križarskim ratom 1123. godine, a okončana je padom [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] 1492. godine. [[Sjeverni križarski ratovi]] koji su vođeni protiv paganskih plemena sjeveroistočne Europe su smatrani križarskim ratovima od 1147. godine. [[Papa Inocent III]] je 1199. godine započeo praksu proglašavanja političkih križarskih ratova protiv neposlušnih kršćanskih vladara. Politički križarski ratovi su 1208. godine korišteni protiv heretika, pa su se nastavili protiv Bohemije u 15. stoljeću i [[Protestantizam|protestanata]] u 16. stoljeću.
 
== Hronologija ratova ==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3167635"

Navigacija