Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+ 5 kategorija (uz pomoć HotCata)
No edit summary
Red 5: Red 5:
== Biografija ==
== Biografija ==
Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref>
Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref>
Obnašao je dužnost sekretara [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] BiH u razdoblju od 1978. do 1986. godine. Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u SFRJ.<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
Obnašao je dužnost sekretara [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] BiH u razdoblju od 1978. do 1986. godine. Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.<ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u SFRJ.<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>


U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana [[Hrvatska seljačka stranka BiH]]. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH [[Jozo Jozić]] i pripadnik vojne sigurnosti [[Armija RBiH|Armijie RBiH]] Stanko Slišković.
U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana [[Hrvatska seljačka stranka BiH]]. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH [[Jozo Jozić]] i pripadnik vojne sigurnosti [[Armija RBiH|Armijie RBiH]] Stanko Slišković.

Verzija na dan 5 april 2020 u 21:07

Hrvoje Ištuk (Bugojno 8. novembar 1935. − Sarajevo 22. februar 2002.) bio je jugoslavenski,  bosanskohercegovački i hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.[1]

Biografija

Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor Radiotelevizije Sarajevo. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  Jugoslavije za  SR Bosnu i Hercegovinu.[2] Obnašao je dužnost sekretara Centralnog komiteta BiH u razdoblju od 1978. do 1986. godine. Bio je jedan od najbližih saradnika Branka Mikulića[3] i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.[4] Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.[5] Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije SR Bosne i Hercegovine u SFRJ.[6]

U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana Hrvatska seljačka stranka BiH. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH Jozo Jozić i pripadnik vojne sigurnosti Armijie RBiH Stanko Slišković.

Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama Oslobođenje i BH Dani. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.[7]

Reference

  1. ^ https://www.bljesak.info/lifestyle/putujte-s-nama/bugojno-sjenka-mikulicevog-istukovog-i-kokanovog-grada/298708
  2. ^ https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/
  3. ^ https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314
  4. ^ https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792
  5. ^ http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225
  6. ^ https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507
  7. ^ https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml