Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 10: | Red 10: | ||
Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama [[Oslobođenje]] i [[BH Dani]]<ref>https://www.klix.ba/vijesti/bih/izvjestaj-pise-ko-prezivi-djure-kozara-je-trijumf-novinarske-magije/140904113</ref>. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.<ref>https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml</ref> |
Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama [[Oslobođenje]] i [[BH Dani]]<ref>https://www.klix.ba/vijesti/bih/izvjestaj-pise-ko-prezivi-djure-kozara-je-trijumf-novinarske-magije/140904113</ref>. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.<ref>https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml</ref> |
||
Ostavio je značajan trag u kulturnom i političkom životu Bosne i Hercegovine u periodu prije rata (1992.-1995.).<ref>https://www.dnevni-list.ba/krug-99-o-kontinuitetu-demonizacije-graditelja-drzavnosti-bosne-i-hercegovine/</ref> |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
<references /> |
<references /> |
||
Verzija na dan 5 april 2020 u 23:25
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
 | Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi. |
Hrvoje Ištuk (Bugojno 8. novembar 1935. − Sarajevo 22. februar 2002.) bio je jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.[1]
Biografija
Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor Radiotelevizije Sarajevo. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije Jugoslavije za SR Bosnu i Hercegovinu.[2] Obnašao je dužnost sekretara Centralnog komiteta BiH u dva mandata u razdoblju od 1978. do 1986. godine. Bio je jedan od najbližih saradnika Branka Mikulića[3] i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.[4] Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.[5] Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije SR Bosne i Hercegovine u SFRJ.[6]
U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana Hrvatska seljačka stranka BiH. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH Jozo Jozić i pripadnik vojne sigurnosti Armije RBiH Stanko Slišković.
Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama Oslobođenje i BH Dani[7]. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.[8] Ostavio je značajan trag u kulturnom i političkom životu Bosne i Hercegovine u periodu prije rata (1992.-1995.).[9]
Reference
- ^ https://www.bljesak.info/lifestyle/putujte-s-nama/bugojno-sjenka-mikulicevog-istukovog-i-kokanovog-grada/298708
- ^ https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/
- ^ https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314
- ^ https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792
- ^ http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225
- ^ https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507
- ^ https://www.klix.ba/vijesti/bih/izvjestaj-pise-ko-prezivi-djure-kozara-je-trijumf-novinarske-magije/140904113
- ^ https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml
- ^ https://www.dnevni-list.ba/krug-99-o-kontinuitetu-demonizacije-graditelja-drzavnosti-bosne-i-hercegovine/