Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"

[nepregledana izmjena]

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 9 april 2020 u 02:27

Hrvoje Ištuk (Bugojno 8. novembar 1935. − Sarajevo 22. februar 2002.) bio je jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.^[1]

Biografija

Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor Radiotelevizije Sarajevo. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije Jugoslavije za SR Bosnu i Hercegovinu.^[2] Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.^[3] Dobitnik je nagrade ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) 1982. godine.^[4] Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva Centralnog komiteta SR Bosne i Hercegovine u dva mandata. Bio je jedan od najbližih saradnika Branka Mikulića^[5] i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.^[6] Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.^[7] Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije SR Bosne i Hercegovine u SFRJ.^[8] Početkom 90- tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu Bosne i Hercegovine, već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana- ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke- leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države Bosne i Hercegovine." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države.^[9]

U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana Hrvatska seljačka stranka BiH. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH Jozo Jozić i pripadnik vojne sigurnosti Armije RBiH Stanko Slišković. 1995. godine bio je član Suda časti Bosanskohercegovačke paneuropske unije osnovane 27.11.1995. u Sarajevu.^[10]

Djela

Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama Oslobođenje i BH Dani^[11]. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.^[12]

Reference

[1] ttps://www.bljesak.info/lifestyle/putujte-s-nama/bugojno-sjenka-mikulicevog-istukovog-i-kokanovog-grada/298708

[2] ttps://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/

[3] ttps://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno

[4] ttp://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf

[5] ttps://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314

[6] ttps://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792

[7] ttp://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225

[8] ttps://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507

[9] ttp://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf

[10] ttps://ika.hkm.hr/novosti/paneuropska-unija-za-bosnu-i-hercegovinu/

[11] ttps://www.klix.ba/vijesti/bih/izvjestaj-pise-ko-prezivi-djure-kozara-je-trijumf-novinarske-magije/140904113

[12] ttps://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

@@ Red 5: / Red 5: @@
 Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]  u dva mandata.
 Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]]  u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.<ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]  u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
-Početkom 90- tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana- ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke-  leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]." Dalje je naglašavao da u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf</ref>
+Početkom 90- tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana- ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke-  leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf</ref>
 U aprilu 1993. godine  u Sarajevu je osnovana [[Hrvatska seljačka stranka BiH]]. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH [[Jozo Jozić]] i pripadnik vojne sigurnosti [[Armija RBiH|Armije RBiH]] Stanko Slišković.