Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2: Red 2:


== Biografija ==
== Biografija ==
Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref> Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.<ref>https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno</ref> Dobitnik je nagrade ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) 1982. godine.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf</ref> Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref> Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.<ref>https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno</ref> Dobitnik je nagrade ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) 1982. godine.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf</ref> Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine".
Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.<ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.<ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>

Verzija na dan 9 april 2020 u 19:06

Hrvoje Ištuk (Bugojno 8. novembar 1935. − Sarajevo 22. februar 2002.) bio je jugoslavenski,  bosanskohercegovački i hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.[1]

Biografija

Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor Radiotelevizije Sarajevo. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  Jugoslavije za  SR Bosnu i Hercegovinu.[2] Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.[3] Dobitnik je nagrade ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) 1982. godine.[4] Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine". Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva Centralnog komiteta SR Bosne i Hercegovine u dva mandata. Bio je jedan od najbližih saradnika Branka Mikulića[5] i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.[6] Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.[7] Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije SR Bosne i Hercegovine u SFRJ.[8] Početkom 90- tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu Bosne i Hercegovine, već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana- ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke- leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države Bosne i Hercegovine." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".[9]

U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana Hrvatska seljačka stranka BiH. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH Jozo Jozić i pripadnik vojne sigurnosti Armije RBiH Stanko Slišković. 1995. godine bio je član Suda časti Bosanskohercegovačke paneuropske unije osnovane 27.11.1995. u Sarajevu.[10] Bio je dugogodišnji član HKD "Napredak".[11]

Djela

Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama Oslobođenje i BH Dani[12]. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.[13]

Reference

  1. ^ https://www.bljesak.info/lifestyle/putujte-s-nama/bugojno-sjenka-mikulicevog-istukovog-i-kokanovog-grada/298708
  2. ^ https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/
  3. ^ https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno
  4. ^ http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf
  5. ^ https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314
  6. ^ https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792
  7. ^ http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225
  8. ^ https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507
  9. ^ http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf
  10. ^ https://ika.hkm.hr/novosti/paneuropska-unija-za-bosnu-i-hercegovinu/
  11. ^ https://ika.hkm.hr/novosti/hrvatski-predsjednik-primio-izaslanstvo-hkd-napredak/
  12. ^ https://www.klix.ba/vijesti/bih/izvjestaj-pise-ko-prezivi-djure-kozara-je-trijumf-novinarske-magije/140904113
  13. ^ https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml