Diva Grabovčeva

Skulptura Dive Grabovčeve, Kedžara na planini Vran. Postavljena je 1998. godine i rad je hrvatskog skulptora Kuzme Kovačića. Na spomeniku je natpis: Zlo u mraku ima oči, ali na svjetlu oslijepi. Divi, daru svjetla, Rama 1998

Diva Grabovčeva (Varvara, Rama - † Kedžara, planina Vran, BiH, oko 1680.) – srpska mučenica, djevica iz Varvare.

Porijeklo

Andrija Kačić Miošić u knjizi Razgovor ugodni naroda slovinskoga u dijelu pod naslovom Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu, o porodici Grabovčevoj navodi podatak da su starinom Hercegovci, roda gospodskoga od kneza, velikog bana i viteza Lazara Grabljanovića. Knez Lazar Hrebeljanović je bio srpski knez i oblasni gospodar. Naziv rodnog mjesta Dive Grabovčeve, Varvara, ukazuje na pravoslavnu tradiciju, jer se u katoličkoj tradiciji ova svetiteljka naziva Barbara.

Život

Diva Grabovčeva je djevojka iz srpskog naroda, moguće rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa svakako je htjeo imati Divu za ženu. Lijepo ju je zaprosio, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz saglasnost svoje porodice. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da isprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem. Sahranjena je na Vran planini, ispred Kedžare u blizini Prozora. Grob je označen. Od toga vremena do danas brojni poklonici dolaze joj na grob i iskazuju poštovanje. Postavljen je bronzani spomenik, rad skulptora Kuzme Kovačića, 1998. godine. Svake se godine na prvu nedjelju u julu slavi dan njenog mučeništva, kada se služi misa i prisustvuje više hiljada ljudi. Dr. Ćiro Truhelka objavio je knjigu o Divi i njenom grobu, Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti. Marko Perković - Thompson je na albumu Bilo jednom u Hrvatskoj iz 2006. godine, snimio pjesmu „Diva Grabovčeva” u kojoj pjeva o njenoj tragičnoj sudbini.

Spomen

Ulice

• U Prozor-Rami i Posušju Divi Grabovčevoj u čast su nazvane dvije ulice.

Ustanove

• Studentski dom Diva Grabovčeva u Zagrebu

U umjetničkim djelima

• Marko Perković Thompson na albumu Bilo jednom u Hrvatskoj iz 2006. godine snimio je pjesmu Diva Grabovčeva.
• Prva hrvatska opera u BiH zove se Diva Grabovčeva, u čijem premijernom izvođenju je učestvovalo oko 155 ljudi, od čega 115 pjevača, a prvi put izvedena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega svetog Save, Stjepana Kosače u Mostaru.

Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, muzičko-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor muzike je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik.

• Film Divin krik s Vrana autora Miljenka Karačića dobio je na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma posebno priznanje za kvalitetnu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na tom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma".

U naučnim djelima

• Ćiro Truhelka autor je knjige Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti

Zanimljivosti

Diva Grabovčeva je nepoznata u srpskoj kulturi i među Srbima, a njen spomen je veoma živ u hrvatskoj kulturi, koja je prikazuje kao Hrvaticu, jer je možda bila katoličke vjere. Ipak, podjela po principu katolik znači Hrvat, a pravoslavac Srbin je proizvod novijih politika, pa je nepravilno takve politike projektovati na historijske ličnosti koje su živjele prije takvih podjela. Posthumna hrvatizacija Dive Grabovčeve, za koju nema ni jedan historijski podatak da je pripadala hrvatskom narodu, a postoji bar jedan indirektan podatak da pripada srpskom narodu (Andrija Kačić Miošić), je samo politička propaganda hrvatskog naroda, vezana za prostor Bosne i Hercegovine.

Vanjski linkovi

• Stihovi pjesme „Diva Grabovčeva”