Razlika između verzija stranice "Diva Grabovčeva"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Diva Grabovčeva 0226.jpg|mini|desno|300px|Skulptura Dive Grabovčeve, Kedžara na planini Vran. Postavljena je 1998. godine i rad je hrvatskog skulptora [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]. Na spomeniku je natpis: ''Zlo u mraku ima oči, ali na svjetlu oslijepi. Divi, daru svjetla, Rama 1998''<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink= |title=Kedžara – grob Dive Grabovčeve|year=|url=https://www.vrleti.com/kedzara-grob-dive-grabovceve/|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref>]]
[[Datoteka:Diva Grabovčeva 0226.jpg|mini|desno|300px|Skulptura Dive Grabovčeve, Kedžara na planini Vran. Postavljena je 1998. godine i rad je hrvatskog skulptora [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]. Na spomeniku je natpis: ''Zlo u mraku ima oči, ali na svjetlu oslijepi. Divi, daru svjetla, Rama 1998''<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink= |title=Kedžara – grob Dive Grabovčeve|year=|url=https://www.vrleti.com/kedzara-grob-dive-grabovceve/|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref>]]


'''Diva Grabovčeva''' ([[Varvara (Prozor)|Varvara]], [[Prozor-Rama|Rama]] - † Kedžara,<ref>[http://www.rama-prozor.info/clanak/divin-dan-kedzara-2014/8219 Divin dan - Kedžara 2014.], tekst: Mirela Tučić, rama-prozor.info, 6. jula 2014., pristupljeno 26. januara 2017.</ref> planina Vran, [[BiH]], oko [[1680.]]<ref>[[Stjepan Razum]], zc, [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/stjepan-razum-o-katolic48dkom-kalendaru-za-2015.pdf Kalendar hrvatskih mučenika], str. 7. (Objavljeno u: Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 219-235.), pristupljeno 26. januara 2017.</ref>) – mučenica [[Srbi|srpskog]] porijekla, <ref>{{Cite book|last=Kačić Miošić|first=Andrija|authorlink= |title=Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu, Grabovci...starinom roda gospodskoga:
'''Diva Grabovčeva''' ([[Varvara (Prozor)|Varvara]], [[Prozor-Rama|Rama]] - † Kedžara,<ref>[http://www.rama-prozor.info/clanak/divin-dan-kedzara-2014/8219 Divin dan - Kedžara 2014.], tekst: Mirela Tučić, rama-prozor.info, 6. jula 2014., pristupljeno 26. januara 2017.</ref> planina Vran, [[BiH]], oko [[1680.]]<ref>[[Stjepan Razum]], zc, [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/stjepan-razum-o-katolic48dkom-kalendaru-za-2015.pdf Kalendar hrvatskih mučenika], str. 7. (Objavljeno u: Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 219-235.), pristupljeno 26. januara 2017.</ref>) – mučenica [[Srbi|srpskog]] porijekla, <ref>{{Cite book|last=Kačić Miošić|first=Andrija|authorlink= |title=Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Grabovci...starinom roda gospodskoga, od Lazara Grabljanović kneza, velikoga bana i viteza|year=1756|url=http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm?fbclid=IwAR0CME7AZ1SSTr9p9HB6bG4VvWN_mIJJl6Nnl3bLoytMpk5OlzyXsMphes0|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref> moguće rimokatoličke vjere, djevica iz Varvare.<ref>[http://www.rastimougospodinu.com/index.php/vijesti-i-najave/747-najava-u-nedjelju-0507-hodoasti-se-divi-grabovevoj-na-kedaru.html Najava: U nedjelju 05.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari], Rastimo u Gospodinu, pristupljeno 17. oktobra 2015.</ref>
od Lazara Grabljanović kneza, velikoga bana i viteza|year=1756|url=http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm?fbclid=IwAR0CME7AZ1SSTr9p9HB6bG4VvWN_mIJJl6Nnl3bLoytMpk5OlzyXsMphes0|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref> moguće rimokatoličke vjere, djevica iz Varvare.<ref>[http://www.rastimougospodinu.com/index.php/vijesti-i-najave/747-najava-u-nedjelju-0507-hodoasti-se-divi-grabovevoj-na-kedaru.html Najava: U nedjelju 05.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari], Rastimo u Gospodinu, pristupljeno 17. oktobra 2015.</ref>


== Porijeklo ==
== Porijeklo ==

Verzija na dan 17 april 2020 u 00:12

Skulptura Dive Grabovčeve, Kedžara na planini Vran. Postavljena je 1998. godine i rad je hrvatskog skulptora Kuzme Kovačića. Na spomeniku je natpis: Zlo u mraku ima oči, ali na svjetlu oslijepi. Divi, daru svjetla, Rama 1998[1]

Diva Grabovčeva (Varvara, Rama - † Kedžara,[2] planina Vran, BiH, oko 1680.[3]) – mučenica srpskog porijekla, [4] moguće rimokatoličke vjere, djevica iz Varvare.[5]

Porijeklo

Andrija Kačić Miošić u knjizi Razgovor ugodni naroda slovinskoga u dijelu pod naslovom Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu, o porodici Grabovčevoj navodi podatak da su starinom Hercegovci, roda gospodskoga od kneza, velikog bana i viteza Lazara Hrebeljanovića. Miošić ga navodi pod prezimenom Grabljanović. [6] Knez Lazar Hrebeljanović je bio srpski knez i oblasni gospodar. Naziv rodnog mjesta Dive Grabovčeve, Varvara, ukazuje na pravoslavnu tradiciju, jer se u katoličkoj tradiciji ova svetiteljka naziva Barbara. [7] [8]

Život

Diva Grabovčeva je djevojka rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa je htjeo imati Divu za ženu. Zaprosio ju je, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz saglasnost svoje porodice. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da isprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem. Sahranjena je na Vran planini, ispred Kedžare u blizini Prozora. Grob je označen. Od toga vremena do danas brojni poklonici dolaze joj na grob i iskazuju poštovanje. Postavljen je bronzani spomenik, rad skulptora Kuzme Kovačića, 1998. godine. Svake se godine na prvu nedjelju u julu slavi dan njenog mučeništva, kada se služi misa i prisustvuje više hiljada ljudi. Ćiro Truhelka objavio je knjigu o Divi i njenom grobu, Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti. Marko Perković - Thompson je na albumu Bilo jednom u Hrvatskoj iz 2006. godine, snimio pjesmu „Diva Grabovčeva” u kojoj pjeva o njenoj tragičnoj sudbini. U dokumentarnom filmu Miljenka Karačića iz 2012. godine Divin krik s Vrana, fra Tomislav Brković, gvardijan franjevačkog samostana Šćit-Rama govori da su se ramski fratri protivili hodočašću na Divin grob i da kronike samostana ne spominju Divinu mučeničku smrt. Spomen na nju je sačuvao lokalni narod iz generacije u generaciju. Fra Jeronim Vladić taj običaj je nazivao divljim kultom. U dramskom dijelu dokumentarnog filma Divini roditelji se navode kao Luka i Luca i katoličke su vjere, a Džafer-beg Kopčić i njegova žena, roditelji zaljubljenog Tahir-bega, su se protivli braku, jer je djevojka Vlahinja.

Spomen

Prozor-Rama i Posušje imaju ulice imenovane po Divi Grabovčevoj, Zagreb ima jedan studentski dom po njoj nazvan, [9] prva hrvatska opera u BiH zove se Diva Grabovčeva, u čijem premijernom izvođenju je učestvovalo oko 155 ljudi, od čega 115 pjevača, a prvi put izvedena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega svetog Save, Stjepana Kosače u Mostaru.[10] Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, muzičko-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor muzike je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. Snimljen je i film Divin krik s Vrana autora Miljenka Karačića koji je dobio na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma posebno priznanje za kvalitetnu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na tom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma".[11][12] Ćiro Truhelka autor je knjige Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti[13]

Zanimljivosti

Diva Grabovčeva je nepoznata u srpskoj kulturi i među Srbima, a njen spomen je veoma živ u hrvatskoj kulturi, koja je prikazuje kao Hrvaticu, jer je možda bila katoličke vjere. Ipak, podjela po principu katolik znači Hrvat, a pravoslavac Srbin je proizvod novijih politika, pa je nepravilno takve politike projektovati na historijske ličnosti koje su živjele prije takvih podjela. Posthumna hrvatizacija Dive Grabovčeve, za koju nema ni jedan historijski podatak da je pripadala hrvatskom narodu, a postoji bar jedan indirektan podatak da pripada srpskom narodu (Andrija Kačić Miošić), je samo politička propaganda hrvatskog naroda, vezana za prostor Bosne i Hercegovine. Razlog što se Diva spominje kod katolika Bosne i Hercegovine i šire je taj, što se lokalno predanje sačuvalo kod katolika iz toga kraja.

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ Kedžara – grob Dive Grabovčeve. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Divin dan - Kedžara 2014., tekst: Mirela Tučić, rama-prozor.info, 6. jula 2014., pristupljeno 26. januara 2017.
  3. ^ Stjepan Razum, zc, Kalendar hrvatskih mučenika, str. 7. (Objavljeno u: Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 219-235.), pristupljeno 26. januara 2017.
  4. ^ Kačić Miošić, Andrija (1756). Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Grabovci...starinom roda gospodskoga, od Lazara Grabljanović kneza, velikoga bana i viteza. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Najava: U nedjelju 05.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari, Rastimo u Gospodinu, pristupljeno 17. oktobra 2015.
  6. ^ Kačić Miošić, Andrija (1756). Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ Sveta Barbara. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ Света великомученица Варвара. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ Studentski dom Diva Grabovčeva Zagreb, pristupljeno 4. februara 2018.
  10. ^ U Mostaru izvedena ”Diva Grabovčeva”: Prva hrvatska opera u BiH, pristupljeno 4. februara 2018.
  11. ^ Nagrađen "Divin krik s Vrana", vijesti.hrt.hr, 19. oktobra 2012., pristupljeno 26. januara 2017.
  12. ^ Lik Dive Grabovčeve kao brend vjerskog turizma, blidinje.net, 10. januara 2015., (u internet arhivi archive.org 8. decembra 2015.), pristupljeno 26. januara 2017.
  13. ^ Legenda o Divi Grabovčevoj, pristupljeno 4. februara 2018.