Homo (rod)

Homo (na latinskom, "osoba" ili "čovjek") je u naučnoj kalsifikaciji biološki rod (genus), koji uključuje modernog čovjeka kao biološku vrstu i njegove bliske srodnike; riječ "human" potiče iz riječi humanus, što je pridjevska izvedenica iz riječi homo.

Kao riječ i izraz, "čovjek" je historijski, vjerski i kulturno uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, transseksualne osobe, itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi homo koja označava "osobu." Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao na primjer, u engleskom, gdje se riječ man, doslovno "muškarac," često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne polove koji nisu muški, kao na primjer žene.

Procijenjeno je da je ovaj rod star 1,5 do 2,5 miliona godina. Sve njegove vrste, osim homo sapiens su izumrle; posljednji živi srodnik, homo neanderthalensis ("neandertalski čovjek"), izumro je prije 30.000 godina, mada najnoviji podaci sugerišu da je homo floresiensis ("floreski čovjek"), živio sve do prije 12.000 godina.

Manjina zoologa smatra da bi vrste čimpanzi (za koje se obično drži da pripadaju rodu pan), a moža i gorile (koje se smatraju da pripadaju rodu gorilla), zasnivajući se na genetskim sličnostima, trebalo biti uključene u ovaj rod. No, većina naučnika tvrdi da se čimpanze i gorile prilično anatomski razlikuju između sebe i ljudi da bi mogle pripadati ovom rodu. Rod homo je najbliže povezan s vrstom kenyanthropus platyops ("kenijskim čovjekom"), koja je jedna od vrsti iz koje je on najvjerovatnije potekao. Kroz tu vrstu, drugi najbliži srodnik homo vrste je grupa vrsta iz rodova paranthropus i australopithecus, čija se evoluciona grana odvojila of proto-homo razvojne linije prije nekih 5 miliona godina.

Kritika

Prema filozofu Josephu Schmidtu greška je razmišljanja o čovjeku samo u kontekstu dvopedalizma i proširenja mozga, što je nužno obrazloženje u kontekstu evolucionizma. Povezana je s pretjeranim ponosom na arheologiju industrije posljednja dva stoljeća, prema kojem mi isključivo ocjenjujemo čovjeka. Ovako mi danas ocjenjujemo čovjeka kao lovca, kojem je sve podložno, pa čak i prikupljanje, u konceptu lovac-sakupljač. Druga je mogućnost da je osoba sa specifičnim karakteristikama (sakupljač) živjela prije bipedizma i proizvodnje alata, prije više od 4 miliona godina, što se ne može dokazati na nivou artefakata, već na primer na nivou DNK.