Razlika između verzija stranice "Amir Ljubović"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 4: Red 4:
| veličina_slike =
| veličina_slike =
| opis =
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|3|17}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1945|3|17}}
| mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ
| mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ
| datum_smrti = 26. novembar 2019
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2019|11|26|1945|2|17}}
| mjesto_smrti = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| mjesto_smrti = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost = Bošnjak
| nacionalnost = Bošnjak
Red 20: Red 20:
}}
}}


Dr. '''Amir Ljubović''', ([[1945.|1945]]- [[26. novembar]] [[2019.]]) je bio bosanskohercegovački [[arabist]] i [[profesor]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].
'''Amir Ljubović''', (1945-2019.) je bio jugoslavenski i bosanskohercegovački [[arabist]] i [[profesor]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].


Završio studij [[arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Arapska književnost|književnosti]] na [[Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] ([[1970.]]). Na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju istoga fakulteta]] odbranio magistarski rad pod nazivom: Kafijin kompendijum iz logike ([[1980]], a doktorsku disertaciju pod nazivom: Radovi naših pisaca iz oblasti logike na arapskom jeziku – Historijskokomparativna istraživanja ([[1988]]). Studijski je boravio u [[Egipat|Egiptu]] ([[1972]]) i [[Francuska|Francuskoj]] ([[1980]]/[[1981]], [[École pratique des Hautes études. IVe Section – Sciences historiques et philologiques]]).
Završio studij [[arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Arapska književnost|književnosti]] na [[Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] (1970.). Na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju istoga fakulteta]] odbranio magistarski rad pod nazivom: Kafijin kompendijum iz logike 1980, a doktorsku disertaciju pod nazivom: Radovi naših pisaca iz oblasti logike na arapskom jeziku – Historijskokomparativna istraživanja 1988. Studijski je boravio u [[Egipat|Egiptu]] (1972) i [[Francuska|Francuskoj]] (1980/81, [[École pratique des Hautes études. IVe Section – Sciences historiques et philologiques]]).


Radio je u [[Orijentalni instiutut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]] gdje je prošao zvanja asistenta ([[1972]]), višeg asistenta ([[1980]]). i višeg naučnog saradnika ([[1988]]). Na Odsjek za orijentalnu filologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] izabran je [[1990]]. za vanrednog, a [[1996]]. za redovnog profesora. Radio je na predmetima [[Orijentalno-islamska civilizacija]], [[Historija arapskog jezika sa uvodom u semitistiku]] i [[Historija filozofije istočnih naroda]]. Bio je gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u [[Zagreb]]u ([[2007]]-[[2009]]). Učestvovao u nastavi na postdiplomskom studiju na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. Bio je šef Odsjeka za orijentalnu filologiju, predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta ([[1995]]–[[1999]]), [[prodekan za finansije]] ([[2000]]–[[2002]]) i [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] ([[2002]]–[[2004]]).
Radio je u [[Orijentalni instiutut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]] gdje je prošao zvanja asistenta (1972]]), višeg asistenta (1980). i višeg naučnog saradnika (1988). Na Odsjek za orijentalnu filologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] izabran je 1990. za vanrednog, a 1996. za redovnog profesora. Radio je na predmetima [[Orijentalno-islamska civilizacija]], [[Historija arapskog jezika sa uvodom u semitistiku]] i [[Historija filozofije istočnih naroda]]. Bio je gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u [[Zagreb]]u (2007-09). Učestvovao u nastavi na postdiplomskom studiju na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. Bio je šef Odsjeka za orijentalnu filologiju, predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta (1995-99), [[prodekan za finansije]] (2000–02) i [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] (2002–04).


Ljubovićev naučni interes fokusiran je na područje [[Kulturna historija Bosne i Hercegovine|kulturne historije Bosne i Hercegovine]] koje se odnosi na književnu baštinu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] uobličenu na [[Orijentalni jezici|orijentalnim jezicim]]a, o čemu je objavio veći broj priloga u naučnim časopisima ([[Prilozi za orijentalnu filologiju]], [[Treći program Radio-Sarajeva]], [[Hercegovina (časopis)|Hercegovina]], [[Pregled]], [[Život (časopis)|Život]], [[Izraz]], [[Dijalog]], [[Odjek (časopis)|Odjek]], [[Filozofska istraživanja]]). Bio je saradnik [[Leksikon pisaca Jugoslavije|Leksikona pisaca Jugoslavije]] ([[Matica srpska]], [[Novi Sad]]), [[Islam Ansiklopedisi]] ([[Istanbul]]), urednik Priloga za orijentalnu filologiju.
Ljubovićev naučni interes fokusiran je na područje [[Kulturna historija Bosne i Hercegovine|kulturne historije Bosne i Hercegovine]] koje se odnosi na književnu baštinu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] uobličenu na [[Orijentalni jezici|orijentalnim jezicim]]a, o čemu je objavio veći broj priloga u naučnim časopisima ([[Prilozi za orijentalnu filologiju]], [[Treći program Radio-Sarajeva]], [[Hercegovina (časopis)|Hercegovina]], [[Pregled]], [[Život (časopis)|Život]], [[Izraz]], [[Dijalog]], [[Odjek (časopis)|Odjek]], [[Filozofska istraživanja]]). Bio je saradnik [[Leksikon pisaca Jugoslavije|Leksikona pisaca Jugoslavije]] ([[Matica srpska]], [[Novi Sad]]), [[Islam Ansiklopedisi]] ([[Istanbul]]), urednik Priloga za orijentalnu filologiju.


== Posebna izdanja ==
== Posebna izdanja ==

* Logička djela Bošnjaka na arapskom jeziku, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1996, 254 str.
* Logička djela Bošnjaka na arapskom jeziku, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1996, 254 str.
* Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima (koautor: [[Sulejman Grozdanić]]), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1996, 279 str.
* Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima (koautor: [[Sulejman Grozdanić]]), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1996, 279 str.
Red 38: Red 37:


== Literatura ==
== Literatura ==

* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 213-214.
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 213-214.



Verzija na dan 6 maj 2020 u 20:46

Amir Ljubović
Datoteka:Amir-ljubovic.jpg
Rođenje (1945-03-17) 17. mart 1945.
Sarajevo, FNRJ
Smrt26. novembar 2019(2019-11-26) (74 godine)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
NacionalnostBošnjak
Zanimanjearabist

Amir Ljubović, (1945-2019.) je bio jugoslavenski i bosanskohercegovački arabist i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Završio studij arapskog jezika i književnosti na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1970.). Na Odsjeku za filozofiju istoga fakulteta odbranio magistarski rad pod nazivom: Kafijin kompendijum iz logike 1980, a doktorsku disertaciju pod nazivom: Radovi naših pisaca iz oblasti logike na arapskom jeziku – Historijskokomparativna istraživanja 1988. Studijski je boravio u Egiptu (1972) i Francuskoj (1980/81, École pratique des Hautes études. IVe Section – Sciences historiques et philologiques).

Radio je u Orijentalnom institutu u Sarajevu gdje je prošao zvanja asistenta (1972]]), višeg asistenta (1980). i višeg naučnog saradnika (1988). Na Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabran je 1990. za vanrednog, a 1996. za redovnog profesora. Radio je na predmetima Orijentalno-islamska civilizacija, Historija arapskog jezika sa uvodom u semitistiku i Historija filozofije istočnih naroda. Bio je gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2007-09). Učestvovao u nastavi na postdiplomskom studiju na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Bio je šef Odsjeka za orijentalnu filologiju, predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta (1995-99), prodekan za finansije (2000–02) i dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu (2002–04).

Ljubovićev naučni interes fokusiran je na područje kulturne historije Bosne i Hercegovine koje se odnosi na književnu baštinu Bošnjaka uobličenu na orijentalnim jezicima, o čemu je objavio veći broj priloga u naučnim časopisima (Prilozi za orijentalnu filologiju, Treći program Radio-Sarajeva, Hercegovina, Pregled, Život, Izraz, Dijalog, Odjek, Filozofska istraživanja). Bio je saradnik Leksikona pisaca Jugoslavije (Matica srpska, Novi Sad), Islam Ansiklopedisi (Istanbul), urednik Priloga za orijentalnu filologiju.

Posebna izdanja

  • Logička djela Bošnjaka na arapskom jeziku, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1996, 254 str.
  • Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima (koautor: Sulejman Grozdanić), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1996, 279 str.
  • Nad Bašagićevom zaostavštinom, Arhiv Hercegovine, Mostar 1998, 126 str.
  • Hasan Kafija Pruščak (koautor: Fehim Nametak), Sarajevo Publishing, Sarajevo 1999, 279 str.
  • The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic, Brill, Leiden – Boston 2008, 252 str.
  • Al-adab al-natrī li al-Būsnā wa al-Harsak bi al-luġāt al-šarqiyya (koautor: Sulejman Grozdanić), al-Qāhira 2008, 462 str.

Literatura

  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 213-214.