Razlika između verzija stranice "Kiša"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Odbijene posljednje 3 izmjene teksta korisnika PrivatnaOsoba i vraćeno na izmjenu 2934754 korisnika Srdjan m |
m →top: razne ispravke |
||
| Red 5: | Red 5: | ||
Kiša ima veliku ulogu u hidrološkom krugu u kome vlaga iz [[okean]]a isparava, kondenzuje se u [[oblaci]]ma, pada nazad na Zemlju i vraća se u okean putem rijeka i potoka da bi započela novi ciklus. |
Kiša ima veliku ulogu u hidrološkom krugu u kome vlaga iz [[okean]]a isparava, kondenzuje se u [[oblaci]]ma, pada nazad na Zemlju i vraća se u okean putem rijeka i potoka da bi započela novi ciklus. |
||
Oblik kišnih kapi se najčešće opisuje kao "oblik suze". okrugao na dnu i zakrivljen ka vrhu, ali ovaj opis je netačan (samo kapi vode kapane iz određenih izvora su "oblika suze" u momentu formiranja). Manje kapi kiše su [[sfera|sferičnog]] oblika. Veće kapi su spljoštene (oblika [[pljeskavica|pljeskavice]]). Veoma velike kapi su oblika [[padobran]]a. U prosjeku, kap kiše je |
Oblik kišnih kapi se najčešće opisuje kao "oblik suze". okrugao na dnu i zakrivljen ka vrhu, ali ovaj opis je netačan (samo kapi vode kapane iz određenih izvora su "oblika suze" u momentu formiranja). Manje kapi kiše su [[sfera|sferičnog]] oblika. Veće kapi su spljoštene (oblika [[pljeskavica|pljeskavice]]). Veoma velike kapi su oblika [[padobran]]a. U prosjeku, kap kiše je 1–2 mm u prečniku. Najveće zabilježene kapi kiše su uočene nad [[Brazil]]om i [[Maršalska ostrva|Maršalskim ostrvima]] [[2004]]. - neke od njih velike 1 cm. |
||
U nekim kulturama su razvijene sprave za borbu protiv kiše kao što je [[kišobran]] ili [[kabanica]]. U tropskim krajevima ljudi ne vole da izlaze iz kuća tokom kišnih padavina, jer je kiša najčešće povezana sa olujom. |
U nekim kulturama su razvijene sprave za borbu protiv kiše kao što je [[kišobran]] ili [[kabanica]]. U tropskim krajevima ljudi ne vole da izlaze iz kuća tokom kišnih padavina, jer je kiša najčešće povezana sa olujom. |
||
Verzija na dan 9 maj 2020 u 00:01
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Kiša ili dažd je vid atmosferskih padavina, kao što su snijeg, grad i rosa. Kiša nastaje kada kapi vode padaju na zemlju iz oblaka.
Kiša ima veliku ulogu u hidrološkom krugu u kome vlaga iz okeana isparava, kondenzuje se u oblacima, pada nazad na Zemlju i vraća se u okean putem rijeka i potoka da bi započela novi ciklus.
Oblik kišnih kapi se najčešće opisuje kao "oblik suze". okrugao na dnu i zakrivljen ka vrhu, ali ovaj opis je netačan (samo kapi vode kapane iz određenih izvora su "oblika suze" u momentu formiranja). Manje kapi kiše su sferičnog oblika. Veće kapi su spljoštene (oblika pljeskavice). Veoma velike kapi su oblika padobrana. U prosjeku, kap kiše je 1–2 mm u prečniku. Najveće zabilježene kapi kiše su uočene nad Brazilom i Maršalskim ostrvima 2004. - neke od njih velike 1 cm.
U nekim kulturama su razvijene sprave za borbu protiv kiše kao što je kišobran ili kabanica. U tropskim krajevima ljudi ne vole da izlaze iz kuća tokom kišnih padavina, jer je kiša najčešće povezana sa olujom.
Generalno, kiša je nešto ispod pH 6, zbog apsorpcije atmosferskog CO2, koji se u kapi pretvara u manje količine ugljične kiseline. U pustinjskim predjelima, prašina u vazduhu sadrži dovoljno kalcijum karbonata da parira prirodnoj kiselosti padavina, tako da kiša može biti neutralna ili čak i alkalna. Kiša ispod pH 5,6 se smatra kiselom kišom.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Kiša na Wikimedia Commonsu
