Razlika između verzija stranice "Gottfried Wilhelm Leibniz"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
No edit summary |
||
| Red 16: | Red 16: | ||
| značajni_radovi = |
| značajni_radovi = |
||
}} |
}} |
||
'''Gottfried Willhelm Leibniz''' ( |
'''Gottfried Willhelm Leibniz''' (1. juli 1646. - 14. novembar 1716.) bio je ugledni njemački [[polimat]] i jedan od najvažnijih logičara, matematičara i filozofa [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]].<ref>{{Cite web|title = Gottfried Wilhelm Leibniz {{!}} German philosopher and mathematician|url = http://www.britannica.com/biography/Gottfried-Wilhelm-Leibniz|website = Encyclopedia Britannica|accessdate = 2016-01-09}}</ref> Kao predstavnik [[Racionalizam|racionalizma]], njegovo najistaknutije dostignuće je bilo osmišljavanje ideja [[Infinitezimalni račun|diferencijalnog računa]]; vjeruje se da je došao do otkrića 11. novembra 1675. godine. Tokom 20. stoljeća njegovi [[Zakon kontinuiteta|zakoni kontinuiteta]] i [[Transcendentalni zakon homogenosti|transcendentalne homogenosti]] su pronašli matematičku primjenu pomoću [[Nestandardna analiza|nestandardne analize]], čime je postao jedan od najplodonosnijih izumitelja na polju [[Mehanički kalkulator|mehaničkih kalkulatora]]. Dok je radio na [[Paskalina|Paskalini]], izumio je [[Leibnizov kotač]] koji je poboljšao sistem [[Binarni numerički sistem|binarnog broja]] koji je temelj svih digitalnih računara. |
||
U filozofiji je Leibniz najpoznatiji po zaključku da je [[svemir]], u ograničenom smislu, nešto najbolje što je Bog mogao stvoriti. On je bio, zajedno sa [[René Descartes|Renéom Descartesom]] i [[Baruch Spinoza|Baruchom Spinozom]], veliki zagovornik racionalizma. Dao je veliki doprinos [[Fizika|fizici]] i tehnologiji predvidjevši pojmove koji su se kasnije pojavili u filozofiji, [[Teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]], [[Biologija|biologiji]], [[Medicina|medicini]], [[Geologija|geologiji]], [[Psihologija|psihologiji]], [[Lingvistika|lingvistici]] i [[Računarska nauka|računarskim naukama]]. Dok je radio kao nadzornik biblioteke Wolfenbüttel u Njemačkoj, osmislio je sistem kataloga koji su poslužili kao vodiči najvećim evropskim bibliotekama. Njegovi prilozi ovoj ogromnoj lepezi tema raspršeni su u raznim [[Akademski časopis|akademskim časopisima]], nekoliko hiljada pisama i neobjavljenih rukopisa koje je pisao na [[Latinski jezik|latinskom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]] i [[Holandski jezik|holandskom]] jeziku. |
|||
Tvrdio je da je čitav svijet građen od duhovnih [[atom]]a: ''monada''. Svaka ''monada'' je svijet u malom, a u njoj se sukobljavaju sile, pa odatle potiče svaka aktivnost i težnja usavršavanju. Njegovo veliko djelo u kojem je opisao te duhovne atome je "Monadologija" (oko 1713. godine). Lajbnicov [[Racionalizam|racionalistički]] sistem sedamnaestog vijeka, po mnogim pogledima je najneobičniji. Pisac, filozof i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetitelj]] [[Volter]], u svom djelu [[Kandid]], ismijao je Lajbnicovu ideju da je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova". Leibniz je to tvrdio zato što je smatrao da je ovo najbolji i najbolje uravnoteženi svijet od svih, jer ga je stvorio savršeni Bog. |
|||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
Verzija na dan 16 maj 2020 u 19:53
Gottfried Wilhelm Leibniz | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 1. juli 1646. |
| Smrt | 14. novembar 1716 (70 godina) Hannover, Sveto rimsko carstvo |
| Zanimanje | filozof, polimat |
Gottfried Willhelm Leibniz (1. juli 1646. - 14. novembar 1716.) bio je ugledni njemački polimat i jedan od najvažnijih logičara, matematičara i filozofa prosvjetiteljstva.[1] Kao predstavnik racionalizma, njegovo najistaknutije dostignuće je bilo osmišljavanje ideja diferencijalnog računa; vjeruje se da je došao do otkrića 11. novembra 1675. godine. Tokom 20. stoljeća njegovi zakoni kontinuiteta i transcendentalne homogenosti su pronašli matematičku primjenu pomoću nestandardne analize, čime je postao jedan od najplodonosnijih izumitelja na polju mehaničkih kalkulatora. Dok je radio na Paskalini, izumio je Leibnizov kotač koji je poboljšao sistem binarnog broja koji je temelj svih digitalnih računara.
U filozofiji je Leibniz najpoznatiji po zaključku da je svemir, u ograničenom smislu, nešto najbolje što je Bog mogao stvoriti. On je bio, zajedno sa Renéom Descartesom i Baruchom Spinozom, veliki zagovornik racionalizma. Dao je veliki doprinos fizici i tehnologiji predvidjevši pojmove koji su se kasnije pojavili u filozofiji, teoriji vjerovatnoće, biologiji, medicini, geologiji, psihologiji, lingvistici i računarskim naukama. Dok je radio kao nadzornik biblioteke Wolfenbüttel u Njemačkoj, osmislio je sistem kataloga koji su poslužili kao vodiči najvećim evropskim bibliotekama. Njegovi prilozi ovoj ogromnoj lepezi tema raspršeni su u raznim akademskim časopisima, nekoliko hiljada pisama i neobjavljenih rukopisa koje je pisao na latinskom, francuskom, njemačkom, engleskom, italijanskom i holandskom jeziku.
Također pogledajte
Reference
- ^ "Gottfried Wilhelm Leibniz | German philosopher and mathematician". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 2016-01-09. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: Gottfried Leibniz |
 |
Commons ima datoteke na temu: Gottfried Wilhelm Leibniz |
- Lajbnicovi prijevodi
- Lajbnic na Internetskoj enciklopediji filozofije
- Gottfried Leibniz
- Leibnicova biografija i bibliografija
Nedovršeni članak Gottfried Wilhelm Leibniz koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.